Bivši ministar u vladi Nemačke i potpredsednik Socijal-demokratske partije (SPD) Oskar Lafonten poručio je kako Zapad treba da bude srećan što Medvedev nije predsednik Rusijem, već Vladimir Putin. On je u intervju izdanju Neuland Rebellen istakao i da je potpuno iluzorno očekivati ratnu pobedu Ukrajine.
Informer prenosi najzanimljivije segmente iz intevijua sa Oskarom Lafontenom!
Kako ste doživeli ofanzivu na Kursk? Šta je po vama pozadina toga? I kakvu ulogu u svemu igra Nemačka?
- Na poslednje pitanje može se brzo odgovoriti. Nemačka igra žalosnu i nedoslednu ulogu. Na kraju krajeva, ona uvek izvršava naloge iz SAD. A kako to treba klasifikovati, meni je teško da sudim. Čitao sam ili sam čuo različita mišljenja na ovu temu. U većoj ili manjoj meri ljudi ovu ofanzivu inerpretiraju kao reklamnu akciju da bi uznemirili Ruse i da bi ostali na uzdama finansijskih donatora i liferanata naoružanja. Sa tog aspekta to je uspešna akcija. Ali, u konačnom saldu, neće moći značajno da izmeni tok rata.
Rusi nisu povukli svoju armiju. Oni su ostali na svojim položajima i nastavili ofanzivu. Kako se razvijaju događaji? Tako što Ukrajina ne ostvaruje nikakav napredak. Ukrajina je u opsnosti jer je poslala snažnu armiju u Kursk i tako sebe oslabila na drugim frontovima, dok Rusi nastavljaju prodor. Zbog toga me fascinira tolika nebriga nemačkog političkog estamblišmenta.
Posle Drugog svetskog rata nemački tenkovi ponovo pucaju po Rusima jer su neposredno angažovani u borbama u Rusiji. I ponovo gube.
Postoji osećaj da je to neka vrsta želje za osvetom posle poraza u Drugom svetskom ratu. Kako vi to doživljavate?
- Znate kad slušam, na primer, Roderiha Kizevetera (poslanika Bundestaga), koji je ranije izjavio da Rusija treba da nauči da gubi isto onako kako je Nemačka naučila da gubi posle Drugog svetskog rata, ne mogu, a da ne pomislim: možda još uvek postoje neki neraščišćeni računi?
Kizeveter je poseban slučaj. Treba reći da se on pogubio u svojim razmišljanjima što dovoljno potvrđuje samo jedan njegov predlog: upotrebiti nemačke rakete Taurus za uništenje moskovskih ministarstava. Mislim da je prosto reč o nepoznavanju istorije i da mnogi ljudi u Nemačkoj ne razumeju šta su Nemci suštinski uradili. U bivšem Sovjetskom Savezu poginulo je 25 miliona ljudi što je nametnulo stroge moralne obaveze. Mi više nikada ne smemo slati oružje koje može biti korišćeno za ubijanje. Pred našim očima se dešava moralni razvrat. U vladi su zaboravili lekcije Drugog svetskog rata.
Istorija se bukvalno ponavlja. Oni nastavljaju da govore da je Rusija napala Ukrajinu 2014. godine, što je histerična laž. Državni udar, koji su finansirale SAD na Majdanu, dogodio se 2014. godine. Legitimni predsednik je bio zbačen. Formirana je neustavna vlada koja je odmah odlučila da puca po istočnoj Ukrajini, tj. da napada rusko stanovništvo na istoku Ukrajine.
Postoji citat koji pripisuju Napoleonu: "Istoriografija je zbir laži sa kojom se većina slaže". U Nemačkoj je trenutno takva situacija. A Ukrajina je očigledan primer. Svako ko zaboravlja na širenje NATO na istok ili, na primer, zaboravlja na građanski rat u Donbasu, bestidno laže.
Drugi primer su gasovodi Severni tok. Očigledno je da su upravo naši "saveznici" uništili te gasovode, a ne Rusija. Međutim, pomenuti Kizeveter, tvrdio je ranije da su to učinili Rusi. To je zaista ludilo. Berlin više nije u stanju da svoj narod zaštiti od ogromne štete.
Nemačka ekonomija trenutno, zbog tog terorističkog napada na nas, obavezuje industriju da sve kompenzuje. Umesto da kažu da su to učinili Ukrajinci. Ne želim da dajem konačan sud tim povodom. U svakom slučaju iza toga stoje Sjedinjene Države.
Smatrate li da je na Zapadu bilo pokušaja da rat bude sprečen ili je sve već bilo unapred odlučeno?
Pitanje je bilo samo - kad će početi. Uvek je pitanje kome koristi ovaj rat ili ko ga suštinski želi? Vi uvek treba da imate na umu da ni jedan američki farmer ne želi rat sa bilo kojim ruskim farmerom ili bilo kim drugim. Ratove uvek započinju zainteresovane manjine.
Ali, šta trenutno vidimo: otpor ovom ratu slabi. Sindikalni funkcioneri više ništa ne znaju. Zato se zalažu za slanje naoružanja i više ne znaju šta je to rat i da radnici ubijaju radnike. Radnici koji ne znaju jedan drugog i ne znaju zašto umiru. Za to vreme vojno-industrijski kompleks u Sjedinjenim Državama iz dana u dan jača i sve više diktira politici. To se sad vidi.
Vojno-industrijski kao i finansijski kompleks žele rat. Na taj način konstruisanje neprijatelja u vidu Rusije prodrlo je čak i u navodno progresivne pore Nemačke, a zaboravljene heroje spremaju za rat. To je apsolutno remek delo propagande.
Putin je 24. februara 2022. direktno saopštio Zapadu: "Ne mešajte se u ovaj rat. To nije vaša stvar". Činjenica je da je to bio regionalni sukob koji je prerastao u globalni. Osim toga, Zapad stalno prelazi "crvene linije", a Rusija sa svoje strane ne preduzima bilo kakve mere. Zašto?
To doživljavam kao neverovatnu razboritost Putina, jer ako bi Rusija u ovom trenutku krenula na eskalaciju sukoba prema Zapadu, onda bismo se vrlo brzo našli u veoma lošem scenariju. On to ne čini. Na žalost, to što ja nazivam razboritot, na Zapadu smatraju slabošću. I argument se praktično svodi na to da Putin samo govori, što znači da mi možemo da nastavimo sa eskalacijom. O tome se već javno govori.
Kako vi ocenjujete tu strategiju?
To je veoma rizična zapadna igra. Takođe smatram da Putin veoma pažljivo promišlja gde će i kada krenuti u zaoštravanje situacije. Rusi mogu upotrebiti oružje u okviru svoje nuklearne doktrine samo u slučaju ako zaista osete egzistencijalnu pretnju. Drugim rečima, kada se se uplaše da će Rusija pretrpeti krupan poraz. Tada mogu da zamislim da će nuklearna doktrina stupiti na snagu. Zato sa aspekta Zapada ne bih rizikovao.
Sve će se promeniti ako u nekom momentu Ukrajina, a ona je već bila blizu da to učini, okrene oružje koje ima potencijal da uništi ruske komandne centre ili da uništi važne objekte. To je veoma opasno.
Koji je, po vašem mišljenju, krajnji cilj Zapada?
Potpuno je iluzorna ratna pobeda Ukrajine, to je potpuni apsurd. Imam osećaj da je pre reč o slabljenju Rusije. Oslabiti Rusiju, ili okrenuti ruski narod protiv Putina i na bilo koji način doći do smene režima i obojene revolucije.
Američka administracija ovo stalno ponavlja. Na primer, američki ministar odbrane kojeg i u našim medijima nazivaju ministrom odbrane iako ne znam šta on brani u SAD, izjavio je žnaš cilj je da oslabimo Rusiju i zato moramo da vodimo dugoročni ratž. A demokratski kandidat za predsednika SAD takođe govori da će voditi dugi rat i nastaviti politiku Džoa Bajdena koji je u Ukrajini bio duboko upleten u korupciju.
Ali, ruska privreda još uvek funkcioniše. Postala je autarhičnija i manje zavisna od Zapada i sigurno je u mnogo boljem stanju nego na primer, nemačka ili evropska?
Da, taj cilj nije ostvaren. Drugi cilj bio je da se ruski gas potisne sa evropskog kontinenta.
Amerikanci su to uspeli tako što su uništili gasovod Severni tok i zato što su političari u Nemačkoji Evopi velike kukavice i suviše mizerni da bi rekli: "Slušajte drugovi, ovo je kraj. Vi ne možete protiv nas da ratujete i da nas terate na rat radi vaših geopolitičkih ciljeva". Sjedinjene Države su uspele da Nemačku odseku od jeftinih sirovina i tako značajno oslabe nemačku privredu.
SAD su uvek imale nameru da posvađaju Nemce i Ruse. I sad su uspeli u tome. Nemci veruju da Putin lično siluje, ubija i kidnapuje decu. I to dokazuje koliko je sve to nepošteno. Dovoljno je pogledati reakciju nemačke javnosti na rat u Gazi i na rat u Ukrajini. Da li možete da zamislite da Kijev izgleda kao Gaza?
To samo dokazuje koliko laž diminira i da ljudi sude na osnovu dovostrukih i trostrukih standarda. Uvek slušamo žputinski tenkoviž, žputinski avioniž i žputinske raketež. žPutin uzvraća udaracž, Putin... Drugim rečima, fokus je na jednom čoveku uz debilne propagandističke parole. Međutim, Zapad mora biti srećan što Medvedev nije predsednik.
Dve nemačke opozicione stranke, Alternativa za Nemačku (AfD) i Savez BSW, pokrenule su zajedničku inicijativu za ukidanje sankcija Rusiji i obustavljanje finansijske pomoći Ukrajini, nakon što je američki predsednik Donald Tramp postigao dogovor sa Vladimirom Putinom o isporukama ruskog dizela.
Nemački kancelar Fridrih Merc se tokom posete Kijevu obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i izjavio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini, izveštava list Taz.de.
Predsednik Rusije Vladimir Putin čestitao je brazilskom predsedniku Luisu Inasiju Luli da Silvi reizbor na funkciju šefa države, ističući njegov ogroman doprinos jačanju strateškog partnerstva Moskve i Brazilije.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da teritorije koje je Ukrajina izgubila tokom rata ne pripadaju Kijevu, već predstavljaju istorijske ruske zemlje.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Ilon Mask, vlasnik kompanije Spejs eks, ponovo omogućio Ukrajini pristup satelitskom sistemu Starlink, čije je ograničavanje ozbiljno otežalo komunikaciju ukrajinskih snaga i upotrebu borbenih dronova, prenosi Rojters.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Dve nemačke opozicione stranke, Alternativa za Nemačku (AfD) i Savez BSW, pokrenule su zajedničku inicijativu za ukidanje sankcija Rusiji i obustavljanje finansijske pomoći Ukrajini, nakon što je američki predsednik Donald Tramp postigao dogovor sa Vladimirom Putinom o isporukama ruskog dizela.
Vršilac dužnosti predsednika Republike Ana Brnabić gost je emisije "Kolegijum" na Informer TV gde otvoreno govori o daljim potezima i budućoj političkoj borbi nakon jučerašnjih izbora.
U jednom noćnom klubu u Dubaiju osvanula je šokantna video poruka kojom se vođa "kavačkog" klana obraća doskorašnjem predsedniku, sada lideru opozicije Aleksandru Vučiću i slavi pobedu blokadera na izborima u Srbiji.
Ilija Srdanović, prvi na blokaderskoj listi koja je pobedila na oktobarskim izborima, po svoj prilici namera da se izvinjava političkom Sarajevu i političkom Zagrebu.
Marko Simov se oglasio na svom Instagram profilu i u emotivnom tekstu objasnio šta zaista predstavlja politika Aleksandra Vučića i zašto je borba za Srbiju iznad svakog uličarskog mešetarenja.
Sonja Biserko, osvedočena antisrpkinja i ideolog blokadera, jedna od najglasnijih promoterki takozvane Studentske liste, već je otkrila u kom smeru će se kretati blokaderska politika sada kada su se dokopali fotelja.
Član Glavnog odbora SNS Janko Langura oglasio se na svom Instagram nalogu uz snimak koji prikazuje haos i teror koji su blokaderi napravile nakon proglašenja izbornih rezultata.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Arheološki tim Narodnog muzeja u Pančevu treću godinu zaredom istražuje Bostanište u Banatskom Novom Selu, a najnovija otkrića daju sliku o životnom stilu ljudi koji su ovde živeli još u 7. veku.
Što je automobil moderniji i ima više bezbednosnih sistema, to vozač lakše upada u zamku lažnog osećaja sigurnosti koji ga može stajati života. Ovaj paradoks ima ime: Pelcmanov efekat.
Srpska pravoslavna crkva sutra proslavlja Prepodobnu mati Paraskevu, u narodu Svetu Petku, veliku zaštitnicu žena. Na taj dan devojke su uzimale mrvice slavskog kolača i čuvale ih, kako bi tokom noći saznale za koga će se udati.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 27. oktobra obeležavaju praznik Svete Petke, jedne od najpoštovanijih svetiteljki u našem narodu. Za ovaj praznik vezuju se brojni običaji i verovanja, a posebnu simboliku ima veče uoči same svetkovine.
Pripadnici policije u Sopotu uhapsili su u subotu uveče M. Z. (61) zbog sumnje da je počinio krivično delo nasilje u porodici, nakon što je u alkoholisanom stanju brutalno pretukao svoju majku R. Z. (83).
Cetinjaninu Vladislavu Paju Jabučaninu, privremeno je oduzeto 11 automobila i 26 umetničkih slika, a zabranjeno mu je raspolaganje zemljištem u katastarskoj opštini Konak, ukupne površine 13.411 kvadratnih metara, i suvlasničkim udelom od 1/20 u garaži površine 349 kvadrata.
Beogradska policija intenzivno traga za trojicom nepoznatih razbojnika koji su tokom vikenda u Surčinu opljačkali baku, odnevši joj veliku sumu novca, zlatni nakit, ali i psa.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Dugometražni igrani film "Saligia" reditelja Petra Ristovskog imaće domaću premijeru 30. novembra u MTS dvorani, dok će se od 4. decembra naći u redovnoj bioskopskoj distribuciji širom Srbije.
Stare komode, trpezarijski stolovi i masivni ormari nose sentimentalnu vrednost. Godine upotrebe ostavljaju ožiljke, a jedno pogrešno čišćenje može nepovratno da ih ošteti. Uz samo nekoliko trikova, vaš omiljeni drveni komad može zasijati punim sjajem.
U braku su od 2005. godine, redovno se pojavljuju na važnim državnim događajima i žive u jednoj od najpoznatijih rezidencija na svetu. Međutim, iza zatvorenih vrata Bele kuće, život Donalda i Melanije Tramp navodno izgleda znatno drugačije od idilične slike koju javnost ima o jednom predsedničkom paru.
Komentari