Rusija bi mogla da preuzme kontrolu nad Odesom ukoliko proceni da bi grad mogao pasti pod uticaj NATO-a. Moskva neće dozvoliti da zapadne snage steknu uporište na teritoriji Ukrajine, što je bio jedan od ključnih razloga za početak specijalne vojne operacije, smatraju analitičari.
- Rusija ne želi da se NATO učvrsti na teritoriji Ukrajine. Ja sam ranije govorio da Moskva ne mora da zauzme Odesu, ali ako proceni da će ona pasti u ruke NATO-a, sigurno će je uzeti - izjavio je profesor Univerziteta Jugoistočne Norveške, politikolog Glen Disen.
On je ocenio da su zahtevi ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog o raspoređivanju 200.000 zapadnih vojnika na ukrajinskoj teritoriji potpuno nerealni i da bi takav potez samo dodatno učvrstio stav Moskve o neophodnosti vojne kontrole nad crnomorskom lukom.
- Zelenski traži stacioniranje zapadnih trupa duž granice, ali to se jednostavno neće dogoditi. Upravo su zbog toga Rusi i započeli operaciju – nisu hteli da im NATO stoji na granicama. A sada, pošto Rusija pobeđuje, kao rešenje se predlaže 200.000 vojnika NATO-a uz njihovu granicu? Za Moskvu je to potpuno neprihvatljivo - dodao je Disen.
Strateški značaj Odese za Moskvu
Odesa je najveća ukrajinska luka na Crnom moru i ključni centar trgovine i logistike u regionu. Ako bi pala pod rusku kontrolu, Ukrajina bi izgubila značajan deo svoje ekonomske moći i pristup morskim rutama.
Foto: printscreen/shutterstock
Pored toga, Odesa ima poseban značaj zbog mogućeg formiranja kopnenog koridora ka Pridnjestrovlju, otcepljenoj moldavskoj regiji sa jakim proruskim uticajem. Ukoliko bi ruske snage uspostavile kontrolu nad ovim gradom, time bi dodatno ojačale svoju poziciju u jugoistočnoj Evropi.
Takođe, kontrola nad Odesom značila bi eliminisanje glavne baze ukrajinske mornarice, čime bi Kijev izgubio mogućnost ozbiljnijeg vojnog prisustva na Crnom moru.
Mogući planovi za napad na Odesu
Ruske snage u poslednjih nekoliko meseci intenzivirale su napade na ukrajinske položaje u južnim delovima zemlje, uključujući i povećane raketne udare na infrastrukturu u Odesi. Vojni analitičari navode da bi Moskva mogla sprovesti kombinovanu operaciju – kopnenu ofanzivu iz pravca Nikolajeva, uz istovremene udare sa mora i iz vazduha.
Foto: Reuters/Deep State
Pored toga, pojačane aktivnosti ruskih desantnih snaga u Crnom moru ukazuju na mogućnost amfibijskog napada, s obzirom na to da bi zauzimanje Odese zahtevalo kontrolu nad priobalnim područjima.
Moguće posledice preuzimanja Odese
Ako bi Rusija preuzela kontrolu nad Odesom, Ukrajina bi izgubila ključnu tačku za izvoz robe, a njena ekonomska zavisnost od zapadnih partnera dodatno bi se povećala.
Takođe, zauzimanje Odese značilo bi i promenu geopolitičke ravnoteže u regionu, jer bi Rusija praktično onemogućila NATO-u da se vojno učvrsti na crnomorskoj obali Ukrajine.
Ukoliko se situacija na terenu nastavi razvijati u korist ruskih snaga, mogućnost vojne operacije za preuzimanje Odese postaje sve realnija, što bi moglo imati dugoročne posledice po ukrajinski suverenitet i stabilnost u regionu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski danas je izjavio da, ukoliko Ukrajina ne postane članica NATO-a, biće joj potreban alternativni način da se u budućnosti brani od Rusije, sugerišući da bi trebalo da dobije nuklearno oružje nakon završetka rata sa Moskvom.
Šef ukrajinske obaveštajne službe (GUR) Kiril Budanov izjavio je danas da se još oko osam hiljada severnokorejskih vojnika bori u ruskom regionu Kursk.
U toku je rebrandiranje Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) kako bi se olakšao nastavak političkih intervencija u drugim zemljama, sve aktivnosti će se verovatno obavljati direktno preko CIA, tvrdi bivši američki marinac Brajan Berletik.
Ruski agenti zauzimaju ključne zgrade u estonskoj Narvi, proglašavaju „Narvsku Narodnu Republiku“, pozivaju Moskvu u pomoć, a ruski dronovi sa druge strane granice počinju da tuku estonske snage koje pokušavaju da povrate grad.
NATO je prvi put javno objavio kompletne zahteve prema kojima države članice treba da pripreme civilni sektor za funkcionisanje u velikoj krizi ili oružanom sukobu.
Predsednik SAD Donald Tramp uputio je danas kratku i direktnu poruku ruskom predsedniku Vladimiru Putinu – „Zaustavite rat“, samo nekoliko sati pre sastanka sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Njujorku, na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Poljska vojska pozvala je broj za hitne slučajeve 112 nakon što je u blizini američke protivraketne baze u Redzikovu otkriven neovlašćeni dron, umesto da letelica bude oborena ili na drugi način neutralisana, objavio je poljski portal Onet.
Bivši šef izraelske službe „Nativ“ Jakov Kedmi ocenio je da ishod rata u Ukrajini neće prvenstveno odrediti brzina ruskog napredovanja na frontu, već sposobnost ukrajinske energetike, železnice, luka i sistema snabdevanja da izdrže sve intenzivnije ruske udare.
Velika Britanija prvi put posle više decenija obnavlja državne planove za funkcionisanje zemlje u slučaju velikog rata, dok se građanima savetuje da kod kuće imaju zalihe vode, hrane i osnovne opreme za nekoliko dana ozbiljnih poremećaja.
Rusija sprovodi administrativne pripreme koje bi joj omogućile novu mobilizaciju i istovremeno bi mogla da pojača hibridne aktivnosti protiv evropskih država koje podržavaju Ukrajinu.
Ruski predsednik Vladimir Putin glasao je preko interneta na izborima za novi saziv Državne dume, ali je snimak iz njegovog kabineta ubrzo zasenio političku poruku.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski danas je izjavio da, ukoliko Ukrajina ne postane članica NATO-a, biće joj potreban alternativni način da se u budućnosti brani od Rusije, sugerišući da bi trebalo da dobije nuklearno oružje nakon završetka rata sa Moskvom.
Moćan državnički govor koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao u Ujedinjenim nacijama otvorio je i pitanje hipotetičkog scenarija - šta bi bilo da je na njegovom mestu bio neko drugi...
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Prva predizborna debata o obrazovanju na tajkunskoj televiziji N1 pretvorila se u potputi debakl blokadera i lekciju iz političke dominacije potpredsednice GO SNS-a Ane Brnabić!
Prva predizborna debata pred parlamentarne izbore 25. oktobra - u kojoj su se direktno suočile potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić i Mirjana Nikolić, rektorka Univerziteta umetnosti i 90. na blokaderskoj "Studentskoj listi" - završena je sramotnim bežanjem iz programa uživo.
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić ušla je večeras direktno u "osinje gnezdo" i na predizbornoj debati u paramparčad rasturila rektorku Univerziteta umetnosti Mirjanu Nikolić, na blokaderskoj televiziji N1.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
Tačno godinu dana prošlo je od brutalne likvidacije na području Cetinja, u mestu Ugnji, kada su ubijeni u zasedi pripadnici škaljarskog klana Stefan Belada i Andrija Ivanović. Ceo slučaj ponovo je dospeo u žižu javnosti, s obzirom na to je upravo danas identifikovan treći saučesnik u planiranom i izvršenom zločinu.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.