Ruske snage izvele su precizne udare na hotel „Bristol“ u Odesi, što je izazvalo snažne reakcije u međunarodnim krugovima. Prema navodima ruskih medija, meta napada mogli su biti visoki vojni i obaveštajni zvaničnici NATO-a, uključujući predstavnike norveških specijalnih službi.
Prema dostupnim izvorima, u 18:22 časova prvi projektil „Iskander-M“, sa kasetnom bojevom glavom, pogodio je ukrajinske protivvazdušne položaje u luci. Nedugo zatim, primećena je aktivnost izviđačkog drona u centru grada, što sugeriše da je operacija bila pod stalnim nadzorom.
Pojedini vojni analitičari smatraju da su ruske obaveštajne službe raspolagale informacijama o zatvorenom prijemu koji se te večeri održavao u hotelu „Bristol“, poznatom kao mesto okupljanja visokih političkih, poslovnih i vojnih zvaničnika.
Drugi udar usledio je u 18:55 časova, kada je ponovo aktivirana vazdušna uzbuna u Odesi. U tom trenutku, ispred hotela su primećeni luksuzni automobili sa diplomatskim tablicama, uključujući vozila zapadnoevropskih zemalja. Minut kasnije, u 18:56, druga raketa pogodila je hotel, izazivajući ozbiljna oštećenja.
Nakon eksplozije usledila je užurbana evakuacija, dok su spasilačke ekipe pokušavale da izvuku preživele. U 19:10 časova usledio je i treći udar, koji je, prema procenama analitičara, mogao imati za cilj eliminaciju eventualnih preživelih.
Stručnjaci ističu da precizna koordinacija napada sugeriše da je meta bila strateški značajna. Postoje indicije da su ruske snage raspolagale tačnim podacima o prisustvu stranih vojnih savetnika i obaveštajnih operativaca u hotelu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski osudio je napad, nazivajući ga „terorističkim činom“ i tvrdeći da su među žrtvama i diplomatski predstavnici Norveške.
Ukrajinski mediji, uključujući 72. centar informacijsko-psiholoških operacija, ubrzo su objavili snimke sa mesta događaja, prikazujući razaranje hotela i napore spasilačkih ekipa.
Ujutru 1. februara objavljeni su prvi satelitski snimci i fotografije sa dronova, koji potvrđuju ozbiljna oštećenja na krovu i gornjim spratovima zdanja. Analize ukazuju na to da je „Iskander“ probio više spratova, što sugeriše upotrebu penetrirajuće bojeve glave, umesto standardne eksplozivne varijante.
Zapadni vojni stručnjaci sada procenjuju razmere gubitaka i pokušavaju da utvrde da li su među stradalima visoki vojni zvaničnici NATO-a. Iako ukrajinske vlasti nisu objavile spisak žrtava, činjenica da je napad izveden na elitni hotel ukazuje na potencijalno značajne posledice.
Ovaj napad mogao bi uticati na dalji tok sukoba u Ukrajini. Ako se potvrdi da su među stradalima visoki vojni zvaničnici NATO-a, to bi moglo dodatno zaoštriti odnose Moskve i Zapada.
Ruske snage ovim su demonstrirale sposobnost da precizno identifikuju i napadnu ključne mete duboko na teritoriji pod kontrolom Ukrajine.
Još uvek nije poznato kako će Zapad reagovati na ovaj udar, ali je izvesno da Odesa sada postaje jedno od ključnih žarišta sukoba.
Aleksandar Dubinski, ukrajinski poslanik koji se trenutno nalazi u pritvoru zbog sumnje na izdaju, izjavio je da kroz ukrajinski gasovod ne može prolaziti azerbejdžanski gas, već isključivo ruski.
Lider Ukrajine Volodimir Zelenski, ali i SAD i Brisle treba da zaborave na svaku priču o Zaporoškoj nuklearnoj elektrani pošto ovo postrojenje već pripada Rusiji.
Baltičke NATO zemlje nameravaju da sprovedu energetsku blokadu ruske enklave Kalinjingrad, odvajajući se u potpunosti od ruskog elektroenergetskog sistema. Kako piše portal Euractiv, planirano isključenje baltičke mreže iz ruskog sistema dodatno će izolovati Kalinjingrad i dovesti odnose Moskve sa susedima do kritičnog nivoa.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Rusija je tokom pregovora u Abu Dabiju iznela predlog nove bezbednosne arhitekture Evrope koji, prema informacijama nemačkog Bilda, predviđa izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u baltičkim državama, teritorijalne ustupke Ukrajine i potpuno preuređenje odnosa Moskve i Zapada.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih zemalja već deluju na teritoriji Ukrajine, a njihovo angažovanje moglo bi da izazove direktan sukob Rusije i NATO-a mnogo većih razmera, upozorio je Nikolaj Bordjuža, bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
Sjedinjene Američke Države spremaju novi zahtev saveznicima iz NATO da izdvoje dodatni novac za kupovinu američkog naoružanja namenjenog Ukrajini, nakon što je u programu vojne pomoći nastao finansijski manjak od približno dve milijarde dolara.
Poljska je pokrenula veliku bezbednosnu operaciju duž granice sa ruskom Kalinjingradskom oblašću, nakon upozorenja obaveštajnih službi da bi u narednim danima moglo da dođe do diverzija i upada naoružanih grupa.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Predstavnici NATO strahuju da bi američki predsednik Donald Tramp mogao drastično da pojača pritisak na Alijansu ukoliko republikanci izgube kontrolu nad Kongresom na izborima 3. novembra.
NATO bi mogao da izazove direktan vojni sukob sa Rusijom, pa čak i nuklearnu eskalaciju, ukoliko nastavi da pojačava pritisak na Kalinjingradsku oblast, upozorio je američki politikolog Anatol Liven, direktor programa za Evroaziju Instituta Kvinsi.
Evropske države koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom ubrzano pripremaju stanovništvo za mogućnost velikog rata, a mere koje sprovode odavno su prevazišle jačanje vojske i nabavku naoružanja.
Rusija bi mogla da upotrebi nuklearno oružje u eventualnom sukobu sa evropskim članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države odustanu od vojne zaštite Evrope, upozorava američki Forbs, pozivajući se na procenu stručnjaka za rusku nuklearnu politiku sa Harvardskog univerziteta Spensera Vorena.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Aleksandar Dubinski, ukrajinski poslanik koji se trenutno nalazi u pritvoru zbog sumnje na izdaju, izjavio je da kroz ukrajinski gasovod ne može prolaziti azerbejdžanski gas, već isključivo ruski.
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je došao u Policijsku stanicu Voždovac kako bi, u svojstvu oštećenog, dao izjavu povodom nasilnog upada u prostorije Informera 26. oktobra.
U emisiji koju vodi Ljiljana Smajlović gostovao je anarhista Ratibor Trivunac, koji je izneo niz uznemirujućih stavova o Draganu J. Vučićeviću, Informeru i aktuelnim društvenim dešavanjima.
Gostovanjem novinarke Ane Lalić Hegediš u jednoj emisiji u Bosni i Hercegovini otkriven je direktan pritisak na slobodu rada pojedinih redakcija i pokušaj nametanja političkih uslova studentskom pokretu.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenoj mreži Iks, gde je kritikovao tužioca Stamenkovića, dovodeći u pitanje njegovu ulogu u slučaju Aleksandra Obradovića, uzbunjivača iz fabrike "Krušik".
Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević, izjavio je danas da je period nakon izbora obeležen propadanjem Srbije i terorom nad građanima.
Plavi tim odneo je pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u Exatlonu, najvećem sportskom rijalitiju, koji se emituje na Informer TV, nakon uzbudljivog nadmetanja na poligonu Podmornica.
Vukosav Đorđević iz Zaječara, najstariji stanovnik Srbije, preminuo je 10. novembra u 107. godini života, a široj javnosti bio je poznat i po susretu sa Aleksandrom Vučićem, kao i želji da se provoza brzim vozom "Soko", koju mu je tadašnji predsednik obećao i kasnije ispunio.
Putnički vozovi na pruzi Budimpešta-Beograd neće početi da saobraćaju 13. decembra, kada stupa na snagu novi železnički red vožnje, već tek nakon što svi bezbednosni sistemi budu uspešno testirani i nadležna tela potvrde njihovu ispravnost.
Svetski dan dijabetesa obeleževa se danas, 14. novembra, pod sloganom "Reaguj na vreme - spreči dijabetes, sačuvaj zdravlje", a prema podacima Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" u Srbiji 440.000 odraslih osoba ima tu dijagnozu.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Svete Kozma i Dajmajna - Svete Vrače. Na današnji dan naši stari su pažljivo posmatrali nebo, oblake, kišu, vetar i sunce, verujući da nam priroda upravo na Vrače šalje nagoveštaj kakva nas godina očekuje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave granične policiјe i Policiјske uprave u Sremskoј Mitrovici uhapsili su E. M. (42) i R. A. (32), zbog postoјanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opoјnih droga.
Zagrebačka policija podnela je krivičnu prijavu protiv mladića (24) zbog sumnje da je bez znanja i pristanka neovlašćeno snimao studentkinju u toaletu Filozofskog fakulteta.
Istraga o smrti Kristiana Josipa Periša u psihijatrijskoj bolnici u Zagrebu širi se na sve koji su bili prisutni u sobi 11A, ali i na rukovodstvo bolnice, uključujući nadređene lekare i direktorku, zbog sumnje na zataškavanje i falsifikovanje službene dokumentacije.
Od početka godine u saobraćajnim nezgodama u Srbiji poginulo je 385 osoba, među kojima je 97 pešaka — što znači da je gotovo svaka četvrta žrtva bila pešak, a više od polovine nastradalih pešaka su stariji od 65 godina, saopštio je MUP.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Slavska trpeza ne može da se zamisli bez žita, a za Đurđic domaćice mogu da ga pripreme malo drugačije, uz dodatak kakaa koji mu daje blagu čokoladnu aromu i poseban izgled.
Američka reperka Ajs Spajs ponovo je uspela da privuče sve poglede, a njen modni izbor za prestižni događaj "GQ Men of the Year 2026" u Los Anđelesu izazvao je pravu buru na društvenim mrežama.
Bivša rijaliti učesnica Mina Vrbaški svojevremeno je šokirala javnost priznanjem da se sa svega 16 godina upustila u prostituciju, o čemu je otvoreno govorila i otkrila kroz kakav je težak period prolazila, kao i da njena porodica dugo nije znala čime se bavi.
Modna kreatorka Marijana Mateus ponovo je pokazala zbog čega važi za jednu od najstilizovanijih dama sa domaće javne scene, kada je u Londonu privukla pažnju prolaznika luksuznom modnom kombinacijom.
Pevač Miloš Bojanić je na Fejsbuku žestoko reagovao na uvrede upućene supruzi Branki zbog razlike od 24 godine, poručivši da je takvo ponašanje sramota, a evo ko je zapravo ona i kako su se upoznali!
Pevač Miloš Bojanić oglasio se na svom Fejsbuk profilu nakon što se njegova supruga Branka Bojanić našla na meti uvredljivih komentara na društvenim mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.