Države članice NATO-a razgovarale su o raspoređivanju trupa na Grenlandu kao odgovor na pretnju predsednika SAD Donalda Trampa da će upotrebiti američku vojsku da zauzme to dansko ostrvo, naveli su diplomatski izvori za britanski "Telegraf".
Nemačka je jedna od desetine evropskih saveznika za koje se pretpostavlja da su održali neformalne razgovore o tome "šta bi NATO trupe uradile" ako bi američki predsednik sproveo svoje pretnje u delo.
Postavljeno je i pitanje da li postoji mogućnost pozivanja na član 5, klauzule o međusobnoj odbrani Zapadne vojne alijanse u slučaju američke invazije na drugu državu članicu NATO.
Predsednik SAD je rekao da bi smatrao "neprijateljskim činom" odluku Kopenhagena da odbije da se odrekne arktičkog ostrva, dok se Rusija i Kina zalažu da pojačaju svoje prisustvo u toj oblasti.
Učešće Berlina u tajnim razgovorima izazvalo je kritike nekih od članica NATO, najvatrenijih pristalica Kijeva, s obzirom na odbijanje nemačkog kancelara Olafa Šolca da razmotri raspoređivanje trupa u Ukrajini.
Berlin ne želi da šalje trupe u Ukrajinu jer je situacija "previše nejasna", ali otvoreno lansira ideje o slanju trupa NATO na Grenland, rekao je diplomata iz NATO-a za "Telegraf".
- To je moralni kompas bez igle - istakao je on.
Trampove izjave izazvale su podele među evropskim nacijama oko toga kako da reaguju bez izazivanja transatlantske krize.
Foto: reuters
Šolc je bio najglasniji evropski kritičar Trampa zbog Grenlanda, ističući da se "granice ne smeju pomerati silom" i da je to međunarodni princip.
Danska premijerka Mete Frederiksen pozvala je saveznike da ne odgovaraju američkom predsedniku kako bi izbegli pogoršanje trenutnih tenzija.
Foto: Tanjug/AP
Premijerka, koja je pozdravila zabrinutost SAD za bezbednost Arktika, obećala je da će pojačati dansko vojno prisustvo na Grenlandu, ali je insistirala da ostrvo nije na prodaju.
Ona je krenula na evropsku turneju kako bi obezbedila podršku država članica EU i saveznika u NATO-u.
Tramp je u decembru izrazio želju da aneksira dansko ostrvo SAD i nije isključio upotrebu vojne ili ekonomske moći.
Grenland je bio danska kolonija do 1953. godine i od tada je dobio široku autonomiju, uključujući pravo da proglasi nezavisnost, iako Kopenhagen ostaje odgovoran za bezbednost i spoljnu politiku Grenlanda.
Ova poluautonomna teritorija Danske saopštila je da je otvorena za poslovanje, ali ne želi da bude deo SAD.
Danska vojska nabavila je 750.000 pari vunenih čarapa u okviru višegodišnjeg ugovora vrednog najmanje četiri miliona evra, a najdeblji modeli biće pogodni za ekstremne zimske uslove na Grenlandu.
Razmeštanje američkih F-16 na Grenlandu, koje je predstavljeno kao deo rutinskih operacija, u stvarnosti je jasan signal vojne dominacije Vašingtona. Ovim potezom, SAD šalju poruku Moskvi, Pekingu i Kopenhagenu da imaju kontrolu nad Arktikom.
Velika Britanija ima prioritetno pravo na kupovinu Grenlanda u slučaju da se odluči za prodaju, izjavio je bivši danski ministar za pitanja Grenlanda Tom Hejm (1982–1987), prenosi Sandej tajms.
Nova anketa pokazala je da 85% stanovnika Grenlanda ne želi da se njihov ostrvo priključi Sjedinjenim Američkim Državama, uprkos ponovljenim izjavama Donalda Trampa da Vašington treba da preuzme kontrolu nad ovim poluautonomnom danskim teritorijom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Danska vojska nabavila je 750.000 pari vunenih čarapa u okviru višegodišnjeg ugovora vrednog najmanje četiri miliona evra, a najdeblji modeli biće pogodni za ekstremne zimske uslove na Grenlandu.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanja novinara, istakao je da će država biti spremna za uvođenje vojnog roka, a plan je i da se vojska rasporedi po različitim delovima naše zemlje kako bi se razvijali i manji i pogranični gradovi, a ne samo veliki centri poput Beograda i Novog Sada.
Republika Srbija je 2012. godine prvi put izdvojila sredstva iz budžeta za lečenje retkih bolesti, u iznosu od 130 miliona dinara. Pre te godine nije postojalo budžetsko finansiranje za ovu namenu.
Najnoviji podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da u pojedinim mestima živa u termometru ne pada ispod 30 stepeni ni u deset sati uveče.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je hitno upozorenje na ekstremno visoke temperature koje će nas pratiti i sutra, kada nas očekuju temperature i do 40 stepeni!
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Ako zadobijete opekotine od sunca, važno je da što pre pružite koži odgovarajuću negu. Osim što treba da rashladite kožu i unosite dovoljno tečnosti, oporavak mogu da olakšaju i pojedini prirodni sastojci.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.