Rusija je nameravala da izgradi moćan ekonomski savez koji bi parirao Evropskoj uniji, ali je invazija na Ukrajinu ugrozila tu ambiciju i udaljila Moskvu od njenih tradicionalnih partnera, pokazuje poverljivi izveštaj koji je procurio iz Kremlja.
Rusija je nameravala da izgradi moćan ekonomski savez koji bi parirao Evropskoj uniji, ali je napad na Ukrajinu ugrozila tu ambiciju i udaljila Moskvu od njenih tradicionalnih partnera, pokazuje poverljivi ugrozio koji je procurio iz Kremlja.
Propala vizija ekonomske dominacije
Prema podacima iz izveštaja, Moskva je želela da se pozicionira kao centralna sila u evroazijskom trgovinskom bloku, koji bi povezivao Rusiju sa zemljama globalnog juga i predstavljao protivtežu ekonomskim silama poput Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i Kine.
Međutim, zapadne sankcije i ekonomski pritisak značajno su oslabili ruske pokušaje da ojača svoju regionalnu poziciju, što je dodatno narušilo odnose Moskve sa nekim od njenih najbližih saveznika, piše Fajnenšel tajms.
U dokumentu se priznaje da je rat u Ukrajini otežao realizaciju ovog dugoročnog plana i naterao bivše sovjetske republike da se distanciraju od Moskve, usled rastućeg straha od sekundarnih sankcija i ekonomske nestabilnosti u Rusiji.
Sastanak ruskih lidera i ideologa
Poverljiva analiza predstavljena je na strateškom sastanku ruskih vlasti u aprilu prošle godine, kojim je predsedavao premijer Mihail Mišustin. Skupu su prisustvovali visoki vladini zvaničnici, rukovodioci vodećih državnih kompanija i istaknuti ideolozi Kremlja.
Foto: EPA/Shutterstock
Među učesnicima su bili i radikalni politički teoretičari poput Aleksandra Dugina, često nazivanog „Putinovim mozgom“, kao i Sergej Karaganov, koji je zagovarao upotrebu nuklearnog oružja protiv Evrope, prenosi Fajnenšel tajms.
Sastanak je, kako se navodi, otkrio ozbiljne prepreke u ruskim ambicijama da izgradi novu ekonomsku osovinu u Evroaziji, dok se Moskva istovremeno suočava sa sve većom izolacijom i unutrašnjim ekonomskim problemima.
Rusija traži alternativu Zapadu
Kremlj je u izveštaju naglasio da dugoročno ne planira pomirenje sa Zapadom i da budućnost svoje ekonomije vidi u stvaranju tzv. „makroregiona“ koji bi se oslanjao na zemlje globalnog juga.
Plan je predviđao povezivanje Rusije sa novim tržištima kroz trgovinske sporazume, zajedničke infrastrukturne projekte i formiranje alternativnih finansijskih sistema, koji bi bili imuni na zapadne sankcije.
U dokumentu se navodi i ideja o uvođenju ruskih sankcija protiv zapadnih država, čime bi se stvorila paralelna globalna ekonomska struktura, u kojoj bi Moskva imala centralnu ulogu.
Međutim, kako ocenjuje Fajnenšel tajms, realnost je pokazala da su sankcije i rat u Ukrajini značajno oslabili ovu inicijativu. Umesto da učvrsti svoju poziciju u Evroaziji, Rusija je izgubila poverenje nekih od svojih najbližih trgovinskih partnera i suočila se sa ekonomskim problemima koje nije predvidela.
Autentičnost dokumenata nije potvrđena
Britanski list nije precizirao kako je došao do poverljivih informacija, dok je ukrajinski Kijev post objavio da nije mogao da nezavisno potvrdi autentičnost izveštaja.
Ipak, ako su tvrdnje tačne, jasno je da se Rusija nalazi u strateškom raskoraku između dugoročnih ambicija i realnih posledica rata, koji je narušio njen međunarodni položaj i osujetio planove o ekonomskom usponu van zapadnih struktura.
Budimpešta je našla rešenje za plaćanje ruskog gasa, nafte i nuklearnog goriva u uslovima američkih sankcija protiv Gasprombanka, izjavio je u intervjuu za RIA Novosti ministar spoljnih poslova i spoljnoekonomskih veza Mađarske Peter Sijarto.
Ruski zvaničnici oštro su odbacili ideju ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog o mogućoj razmeni teritorija s Rusijom, ocenjujući je kao besmislenu i iznuđenu političku taktiku u očajničkom pokušaju da zadrži relevantnost na međunarodnoj sceni.
Američki predsednik Donald Tramp mogao bi da pokrene istragu ne samo u vezi sa radom Agencije SAD za međunarodni razvoj (USAID), već i protiv prethodne administracije demokrata, tvrdi ruski senator Aleksej Puškov.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Grupa nekadašnjih načelnika Generalštaba i najviših ruskih komandanata pokušala je da predsedniku Rusije Vladimiru Putinu otvori nezavisan kanal za izveštavanje o stvarnom stanju na frontu, ali je njihov predlog zaustavljen u državnom aparatu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Budimpešta je našla rešenje za plaćanje ruskog gasa, nafte i nuklearnog goriva u uslovima američkih sankcija protiv Gasprombanka, izjavio je u intervjuu za RIA Novosti ministar spoljnih poslova i spoljnoekonomskih veza Mađarske Peter Sijarto.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov poručio je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iskusan i hrabar političar! Ruski šef diplomatije time je sahranio laži blokadera i njihovih medija da Kremlj više ne podržava srpskog šefa države.
Objava Ivana Atanaskovića na društvenoj mreži Iks, u kojoj je, govoreći o ženama koje su posle Drugog svetskog rata optuživane za saradnju sa okupatorima, podsetio na praksu javnog šišanja glava, izazvala je talas oštrih reakcija i novi sukob unutar opozicionog i blokaderskog kruga.
Muškarac koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu je Vuk Vučinić, navijač koji je ranije bio hapšen pod sumnjom da je pripadnik kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Alen Kostić Kubi, vođa Partizanove navijačke grupe "Zabranjeni", ubijen je u Železniku pre deset godina kada ga je, nakon dugotrajnog sukoba oko narkotika i reketiranja, izrešetao poznanik Nikola Elezović, inače vođa suparničke frakcije "Alkatraz".
Muškarac (35) koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu zatečen je u garaži u Ulici dr Ivana Ribara, ali najnoviji detalji iz istrage ukazuju na to da se sam napad nije odigrao na toj lokaciji.
Nesvakidašnji napad odigrao se u beogradskom naselju Zvezdara, kada je državljanin Azerbejdžana polno uznemiravao A. J. (30). Detalji iz policijske istrage rasvetljavaju neverovatnu bezobzirnost napadača, ali i prisebnost i hrabrost napadnute Beograđanke, koja je uspešno pružila otpor i izbegla najgori scenario.
Krvavi obračun odigrao se tokom noći na Novom Beogradu, u Ulici dr Ivana Ribara, gde je muškarac (35) zadobio teške povrede nakon što ga je nepoznati napadač izbo nožem
Uživajte u ukusnom i zdravom satarašu pripremljenom na vodi, od svežih paprika, paradajza i tikvica. Ovo jednostavno i lagano jelo savršeno je za dane posta, ali i kao osvežavajući letnji obrok.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.