Lideri Evropske unije (EU) i njenih država članica, uz konsultacije sa partnerima sa Zapadnog Balkana, usvojili su zajedničku Deklaraciju na samitu EU-Zapadni Balkan, kojom se nastavlja insistiranje na tradicionalnim zahtevima – priznanje nezavisnosti tzv. Kosova i uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji.
Zanimljivo da je samit prvi put održan bez prisustva predstavnika Srbije, ali je zato u dokumentu od 20 tačaka najviše prostora posvećeno Srbiji – cela jedna tačka - 18, odnosi se isključivo na našu zemlju.
U njoj se navodi da "odsustvo normalizacije odnosa Prištine i Beograda koči oba partnera na njihovom evropskom putu", prenosi RT Balkan.
Ni za jednu od zemalja kandidata ne navodi se poseban uslov za članstvo, osim za Srbiju. U nastavku iste ove tačke navodi se: "Svi sporazumi postignuti u dijalogu između Beograda i Prištine uz posredovanje EU moraju biti sprovedeni, posebno Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa i njegov Aneks". Drugim rečima, uslov za Srbiju je priznanje takozvanog Ohridskog sporazuma, kojim se defakto priznaje nezavisnost južne srpske pokrajine.
Uz ovaj uslov stoji čak i pretnja da je podrška u okviru Fonda za reforme i rast Zapadnog Balkana uslovljena "konstruktivnim angažovanjem partnera sa merljivim napretkom i opipljivim rezultatima u normalizaciji njihovih odnosa". Odnosno, ako Beograd ne prizna nezavisnost svoje pokrajine, ostaće bez novca iz Brisela.
U ostalim delovima teksta piše da Evropska unija navodno potvrđuje punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji uz napomenu da je budućnost Zapadnog Balkana u Uniji, a da je proširenje realna mogućnost koju treba iskoristiti.
Ni ova deklaracija Brisela, naravno, nije mogla da prođe bez spominjanja Rusije .
"Ujedinjeni smo u nepokolebljivoj podršci i solidarnosti sa Ukrajinom, dok brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet od neprovocirane i nezakonite agresije Rusije", stoji u članu broj 7 zajedničke Deklaracije.
Ponavlja se zahtev da usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, uključujući sprovođenje restriktivnih mera EU, ostaje snažan izraz strateškog izbora partnera, odnosno od zemalja kandidata traži se uvođenje sankcija Rusiji.
Istovremeno se pohvaljuju oni partneri sa Zapadnog Balkana koji su već u potpunosti usklađeni sa ovim zahtevom i pozivaju oni koji to još nisu učinili da slede taj primer.
Ovoga puta u tekstu nema spominjanja ruskih medija na Balkanu, ali se zato navodi da EU nastavlja da podržava Zapadni Balkan "u suzbijanju
sajber i drugih hibridnih pretnji, manipulacije i mešanja stranih informacija i dalje jača saradnju radi izgradnje otpornosti, između ostalog i putem Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana i Evropskog demokratskog štita".
Kako dalje piše, jedan od zajedničkih izazova ostaje upravljanje migracijama uz napomenu da iako je postignut napredak, potrebne su dalje akcije partnera sa Zapadnog Balkana u smislu borbe protiv trgovine ljudima i jačeg upravljanja granicama.
U dokumentu se naglašava i da zajednički napori treba da se nastave i u borbi protiv korupcije, trgovine drogom i svih oblika teškog i organizovanog kriminala, kao i u sprečavanju i suzbijanju terorizma i nasilnog ekstremizma u skladu sa novim Zajedničkim akcionim planom koji je nedavno potpisan.
Zanimljivo da je pisanu izjavu objavio i kabinet predsednika Saveta EU Antonija Košte koji se osvrnuo na Crnu Goru, Albaniju, Severnu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu i lažnu državu Kosovo, ali nijednu rečenicu nije posvetio Srbiji, ako izuzmemo to što se obratio južnoj srpskoj pokrajini.
- Budimo jasni, pored tehničkih detalja procesa, postoji fundamentalni politički izbor koji treba napraviti: izbor između ostajanja zarobljenim u prošlosti ili kretanja napred ka zajedničkoj budućnosti u Evropskoj uniji, izbor između podela ili pomirenja i saradnje, što su sami stubovi Evropske unije - navodi Košta.
Kako kaže, samo prevazilaženjem prošlosti, Zapadni Balkan može u potpunosti preuzeti svoju ulogu budućih članica EU i doprineti stabilnoj, prosperitetnoj i ujedinjenoj Evropi.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odlukom da ne otputuje u Brisel na Samit EU - Zapadni Balkan štiti interese sopstvene države, a to što Evropska unija radi najvažnijoj državi u regionu nije normalno!
Premijer Slovačke Robert Fico objavio je poruku uz fotografiju sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i kritikovao dvostruke standarde Evropske unije (EU) prema Srbiji.
Ruski predsednik Vladimir Putin nazvao je danas evropske lidere "prasićima" i optužio ih da su se pridružili prethodnoj američkoj administraciji koja je, kako je rekao, namerno usmerila situaciju ka oružanom sukobu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odlukom da ne otputuje u Brisel na Samit EU - Zapadni Balkan štiti interese sopstvene države, a to što Evropska unija radi najvažnijoj državi u regionu nije normalno!
Vršilac dužnosti predsednika Republike Ana Brnabić gost je emisije "Kolegijum" na Informer TV gde otvoreno govori o daljim potezima i budućoj političkoj borbi nakon jučerašnjih izbora.
U jednom noćnom klubu u Dubaiju osvanula je šokantna video poruka kojom se vođa "kavačkog" klana obraća doskorašnjem predsedniku, sada lideru opozicije Aleksandru Vučiću i slavi pobedu blokadera na izborima u Srbiji.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 27. oktobra obeležavaju praznik Svete Petke, jedne od najpoštovanijih svetiteljki u našem narodu. Za ovaj praznik vezuju se brojni običaji i verovanja, a posebnu simboliku ima veče uoči same svetkovine.
Lukovska Banja, smeštena na obroncima Kopaonika, sve je privlačnija destinacija za odmor, zahvaljujući toplim termalnim vodama, prelepoj prirodi i povoljnom smeštaju, koji se može pronaći već od oko 20 evra po noćenju.
Pripadnici policije u Sopotu uhapsili su u subotu uveče M. Z. (61) zbog sumnje da je počinio krivično delo nasilje u porodici, nakon što je u alkoholisanom stanju brutalno pretukao svoju majku R. Z. (83).
Cetinjaninu Vladislavu Paju Jabučaninu, privremeno je oduzeto 11 automobila i 26 umetničkih slika, a zabranjeno mu je raspolaganje zemljištem u katastarskoj opštini Konak, ukupne površine 13.411 kvadratnih metara, i suvlasničkim udelom od 1/20 u garaži površine 349 kvadrata.
Beogradska policija intenzivno traga za trojicom nepoznatih razbojnika koji su tokom vikenda u Surčinu opljačkali baku, odnevši joj veliku sumu novca, zlatni nakit, ali i psa.
Istraga lista Fajnenšel tajms otkrila je detalje tajnih komunikacija koje su 2022. godine vodili jedan američki advokat i bankar, uz pomoć bivšeg nemačkog obaveštajca, kako bi se sprečila opasnost od ruske nuklearne eskalacije u Ukrajini.
U stanu u Sankt Peterburga u Rusiji pronađena su tela starije žene i deteta - telo deteta bilo je u frižideru. Policija traga za muškarcem, partnerom ćerke stradale žene, koji se sumnjiči za dvostruko ubistvo i pokušaj ubistva.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Dugometražni igrani film "Saligia" reditelja Petra Ristovskog imaće domaću premijeru 30. novembra u MTS dvorani, dok će se od 4. decembra naći u redovnoj bioskopskoj distribuciji širom Srbije.
Stare komode, trpezarijski stolovi i masivni ormari nose sentimentalnu vrednost. Godine upotrebe ostavljaju ožiljke, a jedno pogrešno čišćenje može nepovratno da ih ošteti. Uz samo nekoliko trikova, vaš omiljeni drveni komad može zasijati punim sjajem.
U braku su od 2005. godine, redovno se pojavljuju na važnim državnim događajima i žive u jednoj od najpoznatijih rezidencija na svetu. Međutim, iza zatvorenih vrata Bele kuće, život Donalda i Melanije Tramp navodno izgleda znatno drugačije od idilične slike koju javnost ima o jednom predsedničkom paru.
Komentari