Punih 13 godina Priština na čelu sa samozvanim premijerom Aljbinom Kurtijem odbija da sprovede Briselski sporazum. Isto toliko godina Evropa, koja je potpisnik i garant sporazuma, gura glavu u pesak i pravi se slepa kod očiju.
Reč je o Prvom sporazumu o principima koji regulišu normalizaciju odnosa, potpisanom 19. aprila 2013. godine u Briselu. Sporazum ima 15 tačaka, a njegov najvažniji segment odnosi se na formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO), obuhvaćene u prvih šest tačaka.
Ipak, ni više od decenije kasnije, ZSO nije formirana.
Predstavnici Beograda na svim sastancima u Briselu, kao i u razgovorima sa međunarodnim zvaničnicima, insistiraju na hitnom osnivanju ZSO i rešavanju svih otvorenih pitanja kroz dijalog.
Sa druge strane, Priština nastavlja sa jednostranim potezima koje Beograd ocenjuje kao protivpravne, dok se položaj Srba na Kosovu i Metohiji dodatno otežava.
Briselski sporazum su 2013. godine potpisali tadašnji premijer Srbije Ivica Dačić i tadašnji premijer privremenih prištinskih institucija Hašim Tači, uz posredovanje tadašnje visoke predstavnice Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton.
Skupština privremenih prištinskih institucija ratifikovala je sporazum u junu iste godine, čime je obaveza formiranja ZSO i formalno potvrđena.
Prema dogovoru, Zajednica srpskih opština trebalo bi da obuhvati deset opština sa većinski srpskim stanovništvom, južno i severno od reke Ibar: Leposavić, Zvečan, severni deo Kosovske Mitrovice, Zubin Potok, Parteš, Ranilug, Novo Brdo, Gračanicu, Štrpce i Klokot. Predviđeno je i da članstvo bude otvoreno za druge opštine, uz saglasnost postojećih članica.
ZSO bi, prema sporazumu, imala statut, predsednika, potpredsednika i skupštinu, dok bi opštine članice kroz nju ostvarivale saradnju u vršenju svojih nadležnosti. Predviđena su i značajna ovlašćenja u oblastima ekonomskog razvoja, obrazovanja, zdravstva, kao i urbanog i ruralnog planiranja.
Vučić: Najmanje loše rešenje
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je povodom godišnjice da 19. april 2013. godine nije bio lak, već dan ispunjen kompromisima u gotovo nemogućim uslovima, ali da je taj sporazum u tom trenutku bio najmanje loše rešenje.
Foto: Tanjug
- I pre 13 godina i danas, kao predsednik Republike i tada kao prvi potpredsednik Vlade Srbije, bio sam zagledan u budućnost, želeo dobre odnose sa Albancima, verovao da njihov jedini cilj nije samo da proteraju Srbe, već da žele nekakav mir i stabilnost. Prevario sam se. Niti su oni to želeli, a mnogo manje od njih su to želeli oni koji su nas primoravali na sve to - rekao je Vučić za Kosovo onlajn.
On je izrazio uverenje da Priština neće formirati ZSO, dodajući da očekuje nove inicijative koje bi podrazumevale drugačija rešenja umesto Zajednice, ali ponovo u okviru sistema vlasti u Prištini.
Đurić: Nema napretka bez ZSO
Foto: Tanjug
Ministar spoljnih poslova Marko Đurić ocenio je da ono što je Briselskim sporazumom obećano Srbima na Kosovu i Metohiji - ZSO kao garant njihovih prava - nije ispunjeno, te da ne postoji ni stvarna namera da se ta obaveza realizuje.
Đurić je naglasio da bez sprovođenja dogovora o ZSO ne može doći do ključnog pomaka u odnosima, a to je izgradnja međusobnog poverenja.
Petković: U Prištini nemamo sagovornika
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je danas da su na današnji dan 2013. godine delegacije Beograda i Prištine, uz posredovanje Evropske unije, potpisale Prvi sporazum o principima koji regulišu normalizaciju odnosa, ali da ni danas, 13 godina kasnije srce tog sporazuma, Zajednica srpskih opština i dalje nije formirana uprkos čvrstim garancijama Evropske unije.
Kako je podvukao sprovođenje sporazuma je podrazumevalo postojanje iskrenosti i dobre volje potpisnica, koja u Prištini nikada nije postojala, a tamošnja politička nomenklatura do danas otvoreno prkosi porukama da su za nju dogovori iz Brisela irelevantni, navodi se u saopštenju Kancelarije za KiM.
Foto: Nora Šabanović
- Beograd je sve svoje obaveze ispunio, ali ključni deo Prvog briselskog sporazuma jesu odredbe koje se odnose na formiranje ZSO, koja treba da bude temelj za zaštitu položaja i prava srpskog naroda, što bi nesumnjivo doprinelo društvenoj i političkoj stabilnosti na Kosovu i Metohiji - naglasio je Petković.
Dodaje da političke strukture u Prištini predvođene Aljbinom Kurtijem godinama, umesto poštovanja sporazuma, dosledno rade na zastrašivanju i obespravljivanju Srba, sa namerom da naš narod protera sa svojih vekovih ognjišta.
Ističe da Beograd, uprkos izostanku dobre volje Prištine, ostaje dosledno opredeljen za dijalog kao jedini razuman put za rešavanje teških problema na Kosovu i Metohiji i odlučan u zahtevima da se Zajednica srpskih opština formira.
- To ističemo i tokom svake runde pregovora u Briselu, očekujući i od Evropske unije kao garanta potpisanog sporazuma da privoli Prištinu na poštovanje preuzetih obaveza. Sa naše strane postoji jasno opredeljenje da i nadalje budemo okrenuti traganju za kompromisnim rešenjima, tako što ćemo predano raditi na miru i stabilnosti, čak i onda kada u Prištini za tako nešto nemamo sagovornika - rekao je Petković.
Odalović: Priština izbegava dogovoreno
Predsednik Komisije za nestala lica Veljko Odalović izjavio je danas da Briselski sporazum ne bi postojao da nije bilo Zajednice srpskih opštine (ZSO) u njemu i dodao da je taj sporazum brinuo o čoveku, odnosno o Srbima i Albancima naglasivši da su i albanski građani u pokrajini imali određene benefite.
Odalović je za Tanjug naveo da nijedan albanski političar u Prištini, od potpisnika i bivšeg premijera Hašima Tačija pa sve do aktuelnog premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija, nije pokazao istinsku volju da sprovede sporazum u obliku u kojem je usaglašen.
Dodao je da 13 godina svedočimo kontinuiranom izbegavanju implementacije dogovorenog, uprkos tome što je Priština odmah nakon potpisivanja ratifikovala sporazuma.
- Imamo 13 godina izbegavanja, i sad nije meni problem Priština. Briselski sporazum nije hteo da ispoštuje Tači koju ga je potpisao. Nije ga ni Ramuš Haradinaj ispoštovao, nije ni Hoti, nije ni Isa Mustafa, neće ni Kurti. I neće ga ispoštovati u onakvom formatu i u onakvom obliku kako je to dogovoreno - istakao je Odalović.
Foto: Tanja Andric
Odalović je istakao da se danas nakon 13 godina ključne tačke Briselskog sporazuma direktno krše, ističući kao primer nepostojanje srpskog komandira policije na severu AP Kosova i Metohije, a što je definisano obavezom da regionalnog komandanta predlažu gradonačelnici četiri srpske opštine.
Istovremeno, ukazao je na probleme u pravosudnom sistemu u južnoj srpskoj pokrajini, čime je Srbima uskraćeno pravo na pravično suđenje i zaštitu u istražnim postupcima.
Takođe, smatra da Priština, uz prećutnu saglasnost Evropske unije, pokušava da obesmisli koncept ZSO kroz institucionalno nasilje i jednostrane poteze.
- Nemamo još jednu stvar, plan implementacije da se sprovede. Mi imamo nekoliko stvari koje jednostavno Priština i Evropska unija, kao garant svega, ignorišu, izbegavaju, da o tome i pričaju, igraju na kartu svršenog čina, dozvoljavaju Kurtiju da divlja institucionalno, da razara institucije i obesmišljava sutra Zajednicu srpskih opština, jer sve ovo o čemu mi pričamo stoji vrlo jasno - kazao je on.
Agencija za sprečavanje korupcije objavila je godišnju prijavu imovine premijera Aljbina Kurtija, iz koje se vidi da mu je rata za stan povećana za 100 evra, dok mu je ušteđevina smanjena.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da očekuje da će Nova srpska demokratija, partneri iz koalicije "Za budućnost Crne Gore", podržati njegovu inicijativu o povlačenju priznanja Kosova.
Srpska lista održala je danas u Žitkovcu kod Zvečana predizborni miting kojim je započela desetodnevnu predizbornu kampanju pod sloganom "Jedno srce, jedan narod, jedna lista" za vanredne izbore za skupštinu privremenih institucija u Prištini zakazane za 7. jun.
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić osudio je danas odluku o određivanju jednomesečnog pritvora srpskim predstavnicima iz Gračanice, među kojima su i rukovodioci ključnih zdravstvenih i obrazovnih institucija, ocenivši da je reč o politički motivisanom potezu Prištine usmerenom na zastrašivanje srpskog stanovništva pred predstojeće izbore.
Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar poručio je danas da je politički motivisana odluka Prištine da se za sedmoro uglednih direktora srpskih institucija na Kosovu i Metohiji, od kojih su troje ugledni čelnici zdravstvenih ustanova na prostoru centralnog dela južne srpske pokrajine odredi pritvor.
Aljbin Kutri, šiptarski ekstremista, takozvani kosovski premijer u tehničkom mandatu, prema svemu sudeći već sada je "kupio" više od 142.000 glasova Albanaca koji uopšte ne žive na teritoriji Kosova i Metohije!
Komandant KFOR-a, general-major Ozkan Ulutaš, izjavio je nakon sastanaka u sedištu NATO-a u Briselu da je posvećenost saveznika i partnera trajnoj bezbednosti na Kosovu nepokolebljiva.
Srpska lista saopštila je danas da joj je odlukom Centralne izborne komisije Kosova (CIK) smanjen broj mesta u opštinskim izbornim komisijama, navodeći da će imati predstavnike u 14 od ukupno 38 opština, uprkos protivljenju njenog člana u CIK-u.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Agencija za sprečavanje korupcije objavila je godišnju prijavu imovine premijera Aljbina Kurtija, iz koje se vidi da mu je rata za stan povećana za 100 evra, dok mu je ušteđevina smanjena.
Najnovija, najblaže rečeno, skandalozna izjava premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, izrečena uživo u programu HRT TV, otkrila je zastrašujuće pretenzije ove zemlje na teritoriju Srbije.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da je "agresorski rat Rusije prešao još jednu granicu" nakon što je ruski dron pogodio stambenu zgradu u Rumuniji i ranio dvoje ljudi, i navela da će Evropska unija nastaviti s jačanjem bezbednosti i odbrane na istočnim granicama bloka.
Vozači iz Njujorka koji često dobijaju kazne za prekoračenje brzine, uskoro bi mogli da dobiju i uređaj koji blokira vožnju bržu od dozvoljenog ograničenja. Ukoliko vlasnik automobila odbije uređaj, preti mu zabrana registracije vozila.
Više od 200.000 ljudi sedam dana strpljivo je čekalo ispred Hrama Svetog Save kako bi celivali Pojas Presvete Bogorodice, tražeći blagoslov i mir u nepreglednom redu.
Udruženje Plućna hipertenzija Srbija organizovalo je u Beogradu tribinu "PH juče, danas, sutra", na kojoj je okupilo vodeće lekare, predstavnike zdravstvenog sistema i pacijente iz Srbije i regiona, sa ciljem da se javnosti prikaže razvoj lečenja plućne hipertenzije u Srbiji - od perioda kada pacijentima nisu bile dostupne specifične terapije, preko današnjeg značajnog napretka, do budućnosti koju donose inovativne terapije, kliničke studije, bolja dijagnostika i bolja organizacija zdravstvenog sistema.
Bivša šefica pravosuđa Vesna Medenica pojavila se u Apelacionom sudu Crne Gore pred čijim tročlanim većem su razmatrane žalbe na presudu kojom je ona, u decembru prošle godine, osuđena na godinu i devet meseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja.
Aleksandar Nešović koji je ubijen 12. maja u restoranu na Senjaku biće sahranjen danas na Novom Bežanijskom groblju u Beogradu, a prizor njegove udovice slama i najtvrđa srca.
Policija u Ulcinju uhapsila je M.D. (48) zbog sumnje da je počinio nasilje u porodici, nakon prijave supruge da joj preti po život i telo, kao i po bezbednost njene dece.
Kina u dubini svoje severozapadne pustinje gradi ogromnu mrežu vojnih objekata oko silosa za interkontinentalne rakete, a zapadni analitičari procenjuju da je cilj Pekinga da obezbedi sposobnost za odgovor čak i posle prvog nuklearnog udara.
Francuski predsednik Emanuel Makron trebalo bi da preuzme inicijativu u Evropi i otvori direktan razgovor sa Moskvom o završetku rata u Ukrajini, rekao mu je beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko u telefonskom razgovoru čije je detalje sada javno izneo.
Sjedinjene Američke Države osudile su incident u rumunskom gradu Galacu, gde je dron pao na stambenu zgradu, izazvao eksploziju i požar, a dve osobe su povređene.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Narodno pozorište Timočke krajine "Zoran Radmilović" iz Zaječara ostvarilo je veliki međunarodni uspeh osvajanjem Gran prija za najbolju predstavu na 30. Festivalu ruske klasike, koji je danas završen u gradu Lobnja, nadomak Moskve, za predstavu "Čehovljeva soba – sezona prva" u režiji Nikole Zavišića.
Bred Pit se suočava sa tužbom koju su protiv njega podneli proizvođači jedne luksuzne kreme za penis, i to zbog navodne prevelike sličnosti u nazivima njihovih kozmetičkih linija.
Rumer Vilis, ćerka glumačkih legendi Brusa Vilisa i Demi Mur, optužila je bivšeg partnera Dereka Ričarda Tomasa da ju je psihički zlostavljao sve zbog borbe oko starateljstva nad detetom.
Na snimanju serije "Salaš u Malom Ritu" Danilo Bata Stojković strašno je uvredio tada maloletnog Slavka Štimca, a potom se pokajao i pokušao da se izvini.
Naučnici su na dnu okeana kod Galapagoskih ostrva otkrili novu, sitnu vrstu hobotnice plave boje koja može da stane na dlan, nakon istraživanja sprovedenog uz pomoć podmornice na daljinsko upravljanje, saopštila je Čarls Darvin fondacija dodajući da je nova vrsta pronađena oko 1.800 metara ispod površine mora.
Mladi krompir može da bude mnogo ukusniji kada se priprema na malo drugačiji način. Umesto klasičnog kuvanja u vodi, dovoljno je da se kuva u kombinaciji mleka i putera kako bi postao mekši, kremastiji i bogatijeg ukusa.
Ako vam smetaju AI odgovori koji se pojavljuju na vrhu Gugl pretrage i želite da se vratite klasičnim rezultatima, postoji jednostavan način da ih isključite. Uz nekoliko podešavanja, pretraga može ponovo izgledati kao nekada.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar