HAOS U NIŠU! Masovna tuča navijača Partizana (VIDEO)
128. 10. 2026. u 18:24 >> 18:31
228. 10. 2026. u 18:24 >> 18:31
Vesti
Antonićev tekst prenosimo u celosti:
Ovih dana naši arhigrađanski selebritiji hvale se putovanjima po Hrvatskoj.
"Igra Hajduk, danas, sad nekad, divno je biti u Splitu“!, diči se Sofija Todorović, „komšinica iz Borče“ (zapravo, aktivistkinja YIHR-a), poznata po akciji "Burek solidarnosti" (posle koje je Kandićkin FHP pozvao Evropski sud za ljudska prava da je uzme u zaštitu od srpskih nacionalista).
"Za 18 godina super letovanja“ u Hrvatskoj, pohvalio se i Srđan Dragojević, "niko me ružno pogledao nije". "Mislim da tabloidi raspiruju mržnju, kao 90-tih", dodao je.
I dok nam Sergej Trifunović šalje "pozdrav s magičnog Cresa", Dragan Bursać (znamo ga kao jednog od autora konfabulacije o prijedorskim "bijelim trakama za nesrbe") nadovezuje se: "Dostojno života: Lastovo".
Malo drugačije mišljenje pokazala je Nevena Subotić, novosadska novinarka i zvaničnica LSV: "Razmišljam o tome gde ću na more. Hrvatska mi nije dovoljno bezbedna zbog ekstremista; najjužniji deo CG primorja nije siguran zbog Albanaca – e, jbm ti spoljnu politiku Srbije, ni na more ne možeš na miru, sa svima smo posvađani".
I dok su nam, tako, naši slučajni Srbi objašnjavali da je Hrvatska zapravo bezbedna – ili, pak, da smo sami krivi za ono što nam se tamo dešava – Hrvati su se, takođe na tviteru, slatko šalili s pravljenjem sapuna od Srba u Jasenovcu, i kao deca se radovali što je cela Hrvatska "srpsko groblje", te što "Hrvati ponosno gaze vaše (srpske – S. A) ostatke i otpatke pod zemljom".
I meni je sladak taj internacionalizam naše drugosrbijanštine. Njeni pripadnici drže se dve maksime:
1. Svaki nacionalizam je zlo, ali je na Zapadnom Balkanu najgori srpski nacionalizam: Milivoj Bešlin: "Rusija srpskom nacionalizmu daje iluziju da granice na Balkanu nisu konačne i zbog toga se srpski nacionalisti pripremaju za neku vrstu drugog poluvremena. Da sam na mestu suseda, ne bih uzimao zdravo za gotovo poruke iz Srbije o dobrosusedstvu"; Saša Ćirić: Na Balkanu, "ako postoji opasnost od nekog nacionalizma, ona je još uvek velika i dolazi od srpskog nacionalizma“; Aleksandar Sekulović: "Dok ne bude uništen srpski nacionalizam, nema mira na Balkanu";
2. U Srbiji je najbitnija borba protiv srpskog nacionalizma: Dinko Gruhonjić: "Zlo se vratilo kući. (…) Nakon što je uništio sve po komšiluku, srbijanski će nacionalizam, sasvim izvjesno, pojesti samog sebe. Ali će usput posijati još zla, ovaj put po sopstvenom dvorištu“; Aleksej Kišjuhas: Glavni problem politike i vlasti u Srbiji nije toliko famozna ‘duboka država’, koliko je to ‘duboko društvo’. (…) Živimo jedno kontinuirano utrkivanje u etnonacionalizmu bez prepona“; „Velikosrpski nacionalizam je duh iz boce koji još uvek tumara među nama poput aveti ili junaka iz horor filma koji nikako da umre“; Vesna Pešić: „Srpski nacionalizam se razlikuje od nacionalizama u drugim jugoslovenskim republikama. Ti drugi narodi su želeli da naprave svoju samostalnu nacionalnu državu kao univerzalni ideal i zato se u njima brže razvijaju evropske vrednosti. Srpski nacionalizam (međutim) praktično je večit i inkopatibilan s modernom državom, pa čak i s bilo kakvom stabilnom državom“.
Pošto, dakle, završe rad na najvažnijem političkom pitanju u Srbiji – a to je, dakako, borba s najopasnijem nacionalizmom na Balkanu – naši kompradorski selebritiji otputuju u region, kako bi uživali zaslužen odmor. A odande nam, onda, drže lekcije kako njih tamo, eto, niko nije dirao, te kako su priče o antisrpskom šovinizmu, zapravo, preterivanje.
Pritom, naši borci i borkinje zaboravljaju da nam objasne kako to da u nacionalističkoj Srbiji niko ne juri po ulici hrvatske ili albanske sportiste kako bi ih linčovao (ili bacio u vodu); kako to da se ovde čekićima ne razbijaju table napisane na "pogrešnom“ pismu; kako to da se ovde na prepunim stadionima ne uzvikuju fašistički pozdravi ili pevaju fašističke pesme; kako to da se ovde ne oštećuju automobili "pogrešnih" registarskih tablica ili ne ruše groblja komšija „pogrešne“ nacionalnosti; kako to da se u Beogradu može javno iskazivati protest zbog pobijenih Bošnjaka, Albanaca ili Hrvata u nedavnim radovima – a probajte da se u Zagrebu ili Prištini okupite, kako bi ukazali na zločine nad Srbima…
Dakle, kako svih tih manifestacija šovinizma nema u nacionalističkojSrbiji? Dok, naprotiv, sve to zatičemo, iznova i iznova, recimo, u evropskoj i uljuđenoj Hrvatskoj? Iznova i iznova…
Svaka naša generacija, i gotovo svaka naša porodica, ima nekog ko je ubijen, proteran ili šikaniran u Hrvatskoj, na Kosovu, u BiH, a sada i u CG – samo zato što je Srbin. Ali, mi i dalje pričamo o srpskom nacionalizmu kao najopasnijem… odbijajući da priznamo čak i tako očiglednu činjenicu: ne, to u Hrvatskoj nisu incidenti; to je sastavni deo projekta istrebljenja.
Projekta čije su samo deonice: pogromi Srba u Zagrebu 1895, 1899. i 1902, u Sarajevu 1914, masovni zločini nad civilima u Mačvi 1914, Prebilovci, Jadovno, Pag, sistem logora Jasenovac (1941-1945), pogrom i proterivanje Srba 1991-1995. (od Zadarske kristalne noći 1991, do Bljeska i Oluje 1995)…
Da je u pitanju projekat nad-ideološkog karaktera najbolja je ilustracija, verujem, jedna epizoda koju je Jovan Dušanić opisao u knjizi Hronika srpskog sela u Bosni (str. 173-182; pdf ovde). Dušanić tu donosi svedočenje strine Dragice (Bogojević) Dušanić, koja je samo čudom preživela pokolj Srba s leve obale reke Bosne, pri ušću u Savu, sedmog decembra 1944. godine.
Istrebljenje je upriličeno po oprobanom ustaškom obrascu: najpre su poklani muškarci – za šestoricu se čak, poimenice, zna da su živi odrani i bačeni u reku Bosnu; onda su na red došli žene i deca, koji su ubijeni bombama i udarcima sekira; pogrom su izvršile lokalne ustaše, prve komšije; ali, po naređenju koje je došlo s vrha.
Istrebljenje je bilo nemilosrdno. Hrvaticu Sofiju (Karlović), udatu za Srbina (Petra Ilinčića), i njenu dvojicu sinova (Tanasija i Milana), ubio je lično Sofijin rođeni brat, zgrožen "sramotom" da je njegova sestra srpska profuknjača. Dušanićevu strinu Dragicu, pak, koja je tada imala 14 godina, majka je zaštitila telom, te je dobila tek dva ovlašna udarca sekirom po stomaku; spasili su je komšije Hrvati; ali, onda je usledilo sistematsko pretresanje svih hrvatskih kuća, koje je trajalo danima, kako bi se sprečilo da bilo ko od Srba preživi; srećom, Dragica je prebačena dalje, i tako se spasila.
Toga dana, samo u dva srpska zaseoka Donje Dubice (Trnjak i Centar), ubijeno je 650 ljudi (sva njihova imena su popisana). Od toga su 333 žrtve imale manje od 15 godina – dok je 132 dece imalo do pet godina starosti.
Zastanimo ovde. Govorimo o 132 dece do pet godina – ubijene samo u jednom selu. Preko puta zgrade u kojoj stanujem nalazi se obdanište. Često, u prolazu, vidim kako se mališani igraju u dvorištu. Nikada onih do pet godina starosti nije bilo više od petnaestak. To znači da je samo u jednom selu i u jednom danu, sedmog decembra 1944. godine, poklano deset mojih beogradskih obdaništa. Kada razmišljam o razmerama Pokolja 1941-1945. zavrti mi se u glavi.
Drugo, na šta hoću da skrenem pažnju, jeste da se sve to dešavalo dva mesecapošto je pao Beograd. Dakle, u vreme kada je već svima bilo jasno da je NDH, kao deo nacističke Evrope, izgubila rat.
Na istoku su, u to doba, Rusi stigli već do Varšave i Budimpešte; izbili su na Balaton, a onda i na Dravu – pošto su, prethodno, na jugu, oslobodili Bukurešt i Sofiju; na zapadnom frontu, pak, anglosaksonci su domarširali već do Rajne; a u Italiji, na njenom severu, dospeli su i do Bolonje; na istočnom Jadranu već je i Split bio pao (vidi mapu).
U to vreme, dakle, bilo je očigledno da nema šanse da NDH ne izgubi rat. A ipak, ta monstrum-država – čak i u trenucima gubitničkog ropca, poslednjim atomima snage, i svuda tamo gde je to još mogla – organizovala je sistematsko istrebljenje Srba: od kolevke, do stogodišnjih starica.
Zašto? Zato što je projekat istrebljenja Srba u Hrvatskoj nad-ideološkog karaktera. Njega je u punom zamahu krenula da realizuje NDH 1.0. A onda je, pola veka docnije, gotovo sasvim uspela da završi NDH 2.0.
Pri tome, nevažno je – sa stanovišta Velikog plana – što je prva emanacija NDH bila nacistička, a druga europska i demokratska; one su obe bile deo istog projekta – baš kao i socijalistička Hrvatska (NDH 1.5), u kojoj su se delovi naseljeni Srbima prepoznavali, recimo, po tome što u njima nije bilo asfalta (po „crnoj mreži“, na auto kartama); dakle, kao realizacija stoletne politike tihe diskriminacije.
Foto: Beta
Ali, taj Veliki plan, koji se realizuje, evo, već stotinak godina, živahan je, valja znati, i danas. To se vidi i po negacionističkom odnosu stanovnika NDH 2.0 spram prošlih zločina; kao i po odsustvu pokajanja – iz čega proizlazi i kolektivna spremnost na njihovo ponavljanje i nastavljanje.
Pogledajmo, recimo, ovaj članak u Večernjem listu, koji pripada hrvatskom mejn-strimu, a u kome se Jasenovac predstavlja kao kamp rada i rekreacije. Ili još bolje, pogledajmo kako obični Hrvati odgovaraju na pitanje: koja etnička grupa je najviše stradala u Jasenovcu (ovde, 6:48-8:33).
Za mene je impresivno kako anketirani Hrvati, gotovo kao jedan, počinju da vrdaju, ili pak kako se, jednostavno, uspaničeno trude da izbegnu jedini tačni odgovor; onaj, koji svi dobro znaju – Srbi; ali, to je reč koju oni, jednostavno, neće i ne smeju da kažu.
I upravo to je pokazatelj da je Veliki projekat ne samo živ, nego da ima i svoje očekivane nastavke. Tu živu teorijsku osnovu Velikog plana zatičemo gotovo na svakom koraku; recimo, u članku objavljenom u vodećem hrvatskom politikološkom časopisu Politička misao (izdavač FPN, Zagreb):
„Zbog nedovoljne demokratske političke kulture, Srbi i Crnogorci započinju rat za prostor Hrvatske i BiH. Agresori su istočnog civilizacijskog kruga, govore srpski, pišu ćirilicom, plemenskog su kulturnog modela, žele živjeti u Jugoslaviji i velikoj Srbiji, koje bi bile socijalistički ustrojene i podaničkog su tipa političke kulture. Žrtve su pripadnici zapadne civilizacije, katoličke i muslimanske vjere, govore hrvatski (hrvatskosrpski), pišu latinicom, zadružnog su kulturnog modela i participativnog tipa političke kulture“.
Tako su Srbi i naučno – pod pokroviteljstvom Fakulteta za političke znanosti Univerziteta u Zagrebu – proglašeni nižom kultur-političkom rasom. To je, svakako, pogrešno sa stanovišta nauke; ali, jednako tako, to postaje legitimno i, onda, opasno baš u kontekstu u kom ova „naučna“ analiza vrhuni(„Veliki plan“); a pogotovo to biva opasno po svojim realnim posledicama: pre svega, po mržnji prema onima koji su „istočnog civilizacijskog kruga, govore srpski i pišu ćirilicom“.
A sad, hoću da se vratim na ideologemu br. 1 – o srpskom nacionalizmu kao najopasnijem; kao i na ideologemu br. 2 – o bezbednom letovanju u Hrvatskoj. Želim da istaknem da su obe ideologeme ne samo belodano netačne, već i nesumnjivo sramne.
Prva od ideologema, zapravo, opravdava gotovo svaku buduću akciju protiv elementarnih interesa čitavog jednog naroda – počev od ukidanja Republike Srpske, pa do hrvatskih (NATO) tenkova koji od Šida prodiru prema Beogradu. Jer, ako je srpski nacionalizam najopasniji na Balkanu, tada je, praktično, kako bi se obezedio mir, svaka akcija protiv tog čudovišta – dozvoljena.
Druga ideologema, pak, obezbeđuje retroaktivnu aboliciju za zločin istrebljenja koji se desio na određenoj teoritoriji; tačnije, obezbeđuje aboliciju za nikada kažnjeni genocid; jer, da podsetim, Hrvatska nije nikada, ni teritorijalno, niti na bilo koji drugi način, kažnjena što je pobila ili proterala na stotine hiljada Srba.
Ono što je, međutim, paradoksalno jeste da, sada, pripadnici tog istog naroda-žrtve počinju da učestvuju u simboličkom, ili čak stvarnom, odbacivanju, relativizovanju i minimalizovanju zločina. U istoriografskom, a pogotovo u istoriosofskom smislu, stoleće je tek osnovna analitička jedinica. Stoga, u kontekstu Velikog plana, današnje letovanje u NDH 2.0 spada, zapravo, u isti smisaoni segment kao i letovanje u NDH 1.0.
Zašto? Upravo zato što za genocid nije kažnjena nijedna Hrvatska. I upravo zato što taj zločin, baš zbog navedene činjenice, jednostavno ne sme biti normalizovan. A pogotovo ne sme biti normalizovan onim čuvenim, „beogradsko-dubrovačkim“ mijaukanjem: „Nisam govorio hleb, pa mi se ništa nije desilo. E, baš sam lepo pocrneo!“
128. 10. 2026. u 18:24 >> 18:31
228. 10. 2026. u 18:24 >> 18:31
128. 10. 2026. u 18:04
228. 10. 2026. u 18:04
Crveni su se udružili kako bi se izborili da Nemanja Makuljević ostane deo tima, jer je ove nedelje nominovan u borbi za život.
28.10.2026
12:04
Dragomir Radojević, učesnik sportskog rijalitija "Exatlon", govorio je o Plavom timu i tome kako su izgubili sve borbe tokom ove nedelje.
28.10.2026
11:40
Večeras vas u 31. epizodi Exatlona Srbija očekuje napeta borba između Crvenog i Plavog tima za luksuzni kamp.
28.10.2026
11:00
Takmičar "Exatlona" Boris Stanojević žali što u borbi za život mora da se takmiči protv svog Plavog tima.
28.10.2026
06:01
Kapiten Crvenog tima Nikola Lakić porazgovarao je sa voditeljem Aleksom Erskim o borbi njergove ekipe na poligonu i rekao da je siguran da če baš oni odneti pobedu.
27.10.2026
23:31
Kupci u "Mekdonaldsu" plaćaju i ono što im se ne isporuči! Upravo u ovoj situaciji se našla Marija Ilić (42) iz beogradskog naselja Vidikovac, kada je odlučila da počasti hranom sina za dobru ocenu u školi, baš u ovom američkom lancu restorana.
28.10.2026
16:00
Granični prelaz Bački Vinogradi - Ašothalom od 1. novembra 2026. petkom, subotom i nedeljom radiće od 7 do 22 časa, a ostalim danima od 7 do 19.
28.10.2026
17:00
Zimske gume u Srbiji ovih dana mogu da se nađu već od 3.900 dinara po komadu, pa komplet od četiri košta oko 15.600 dinara bez servisa.
28.10.2026
11:00
Neobična životinja snimljena na obali Dunava kod Kovina začudila je stanovnike u priobalju jer u prvi mah, sudeći po objavama na društvenim mrežama nisu mogli da veruju šta vide.
28.10.2026
10:00
Dom zdravlje u Nišu organizuje sutra "Otvorena vrata za dezintometriju", odnosno merenje gustine kostiju, a besplatni pregledi će biti organizovani od 7 do 19 časova.
28.10.2026
15:00
Policijski službenici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva, sproveli su operativnu akciju "Crni vrh", usmerenu na suzbijanje neovlašćene trgovine narkoticima.
28.10.2026
18:01
U Ulici Vožda Karađorđa u Jakovu danas se dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj je teško povređen muškarac star oko 50 godina, kada je na njega naletelo teretno vozilo.
28.10.2026
17:02
Jezivo nasilje dogodilo se 26. oktobra oko 23 sata u krugu jedne firme u Batajnici, kada je, nakon verbalne rasprave dvojice kolega, jedan od njih potegao nož i drugom naneo ubodnu ranu u stomak.
28.10.2026
16:35
Jeziva i nesvakidašnja saobraćajna nezgoda dogodila se jutros u 5.30 časova u Mačvanskom Pričinoviću kod Šapca u Ulici kralja Petra.
28.10.2026
13:47
Napadač iz Šapca, kojeg su bezbednosne službe pratile kao pristalicu Islamske države, izveo je u 00:15 časova teroristički napad ispred Ambasade Izraela u Beogradu, gde ga je nakon nasrtaja noževima na pripadnika Žandarmerije policajac usmrtio u samoodbrani, saopštio je MUP.
28.10.2026
13:51
Alžirski parlament odobrio je slanje kopnenih snaga u susedni Niger, što predstavlja veliki zaokret u dugogodišnjoj politici ove zemlje da izbegava angažovanje kopnenih trupa u inostranstvu.
28.10.2026
18:00
Informacije o novim isporukama raketa "storm šedou" Ukrajini ukazuju na to da je Velika Britanija posvećeno eskalaciji rata, izjavila je predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova na brifingu.
28.10.2026
17:27
Velika Britanija izdvojiće 10 milijardi funti kao pomoć Ukrajini u naredne tri godine, pri čemu sedam milijardi za ekonomsku podršku i tri milijarde za naoružanje, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
28.10.2026
16:23
Španski premijer Pedro Sančez otkazao je današnje obaveze da bi se posvetio tragediji kod Urde u pokrajini Toledo, navodeći na platformi Iks da je "potresen zbog teške železničke nesreće" koja se dogodila u tom mestu.
28.10.2026
15:47
Glumica Nikol Kidman tokom bogate karijere sarađivala je sa nekim od najvećih imena svetske kinematografije, ali jedno iskustvo sa snimanja filma "Portret jedne dame" iz 1996. godine posebno joj se urezalo u sećanje.
28.10.2026
15:29
Slavni danski reditelj Lars fon Trir prvi put posle dužeg perioda javno je govorio o svom zdravstvenom stanju i životu nakon što mu je 2022. godine dijagnostikovana Parkinsonova bolest.
28.10.2026
15:16
Knjiga "Kao da me ima", koju je Vedrana Rudan poslednjih meseci života pripremala zajedno sa sinom Slavenom Hrvatinom, pred čitaoce stiže 29. oktobra, na dan njenog rođendana.
28.10.2026
13:43
Komičar Rasel Brend izjavio je danas, u anstavku suđenja za silovanje i seksualni napad, da prijatelji nakon tih optužbi ne žele "ni motkom" da ga taknu.
28.10.2026
13:29
Glumac Metju Peri prolazio je kroz izuzetno težak period u vreme snimanja specijalne epizode serije "Prijatelji" 2021. godine, otkrili su njegovi prijatelji i članovi porodice u novom Netfliksovom dokumentarcu "The One About Matthew Perry".
28.10.2026
12:55
Iako grejanje stvara prijatan osećaj topline, ono brzo isušuje vazduh i izaziva tegobe, ali vlažnost u domu možete lako povratiti uz tri besplatna trika.
28.10.2026
14:20
Slavsko žito nezaobilazan je deo tradicionalne slavske trpeze, a po starinskom receptu naših baka priprema se od kuvane pšenice, oraha, badema i mirisnih začina.
28.10.2026
13:55
Ako želite da svoj dom oplemenite biljkama, ali nemate mnogo vremena za njihovo održavanje, zeleni ljiljan može biti pravi izbor.
28.10.2026
12:50
Slane mimoza štanglice odličan su izbor za svečanu trpezu, porodična okupljanja, slave i rođendane.
28.10.2026
11:45
Kiseli kupus može da bude koristan, ali zbog visokog sadržaja soli poseban oprez savetuje se osobama sa pritiskom, bolestima bubrega i srca.
28.10.2026
11:25
Pevačica Suzana Jovanović našla se na udaru zbog gnusne laži koja se munjevito proširila društvenim mrežama, a sve zbog navodne nove ljubavi nakon smrti Saše Popovića.
28.10.2026
07:24
Pevač Šako Polumenta izazvao je veliku pažnju javnosti i brojne reakcije kada je javno progovorio o svom bračnom životu i vanbračnim aferama.
28.10.2026
17:56
Pevačica Borka Mihajlović otkrila je da li će sa ćerkom Aleksandrom Prijović snimiti duet, a tom prilikom priznala je i koliko je ponosna na naslednicu i koliko je emotivno pogađaju njeni uspesi.
28.10.2026
16:52
Pevač Šako Polumenta žestoko je udario na kolegu Emira Brnučevića zbog drame oko navodnog otkazivanja dueta, poručio mu da preko njegovog imena pokušava da privuče pažnju, a otkrio je i da je zbog čitavog sukoba dobijao pretnje i uvrede na račun porodice.
28.10.2026
15:44
Voditeljka Jovana Jeremić ni na luksuznom odmoru ne odustaje od treninga, a snimkom iz teretane pokazala je kako održava svoju figuru.
28.10.2026
15:10
Komentari