Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež izjavio je da mere iz drugog paketa državne podrške ne mogu biti jednake za sve kao u prvom talasu, već fazne i selektivne, usmerene pre svega ka najugroženijim, koji su preživeli najveći udar krize i kojima je zbog prirode posla potrebno duže vreme za konsolidaciju.
Čadež je u razgovoru za "Blic Biznis" istakao da bi te mere trebalo da pomognu kompanijama da lakše prebrode smanjenu tražnju na domaćem i stranom tržištu kao glavno ograničenje sa kojim će se suočavati u narednom periodu.
"Drugi paket jednostavno mora biti drugačije strukturiran i u finansijskom smislu biće sigurno manje obiman od prvog, paketa hitne pomoći. Ne samo zato što mogućnosti države nisu neograničene, već što nema tih mera, nema tog državnog novca čije bi upumpavanje pomoglo privredi ako tržište ne funkcioniše, ako nema tražnje za proizvodima, ako ne pomognemo privrednicima da proizvode i prodaju", istakao je Čadež.
Na pitanje kako ublažiti problem smanjene tražnje, Čadež je istakao da je to moguće pre svega većim angažovanjem domaćih građevinskih kompanija i prerađivačke industrije u realizaciji infrastrukturnih i drugih državnih projekta za koje su već obezbeđena sredstva,kao i uključivanjem lokalnih firmi u dobavljačke lance velikih izvoznika domaćih i stranih, kao i u proizvodnju koja bi supstituisala uvoz svuda gde je moguće.
Čadež je ukazao da je važno i da se nastavi sa aktivnim privlačenjem stranih ulaganja i to investicija u proizvodnju robe više dodate vrednosti za izvoz, koje bi uposlile i domaće kompanije. "Posebnu pažnju u narednom periodu trebalo bi posvetiti komunikaciji sa evropskim kompanijama koje svoju proizvodnju sa udaljenih tržišta približavaju matičnim zemljama", smatra Čadež.
On je naglasio da je veliki i prostor za olakšanje poslovanja u zemlji kroz pojednostavljenje administrativnih, tenderskih i procedura za izdavanje dozvola, za zapošljavanje. Osim toga, na tržištu rada stvoren je veliki potencijal povratkom naših ljudi iz inostranstva.
Foto: Tanjug
Na pitanje na koje mere finansijske podrške privrednici mogu da računaju, Čadež kaže da je i privredi jasno da finansijski izdašan paket kao u prvom talasu ne može ponoviti, aliističe da mogućnost takve državne intervencije za najugroženije, bilo u vidu minimalnih zarada ili možda otpisa dela odloženih obaveza, ako detaljnije analize ukažu da je to ekonomski opravdano, nije isključena.
"Posebno je važno da privrednici pre svega maksimalno iskoriste preostala sredstva iz prvog paketa kroz povoljne zajmove Fonda za razvoj i bankarske kredite uz državnu garanciju. Mi predlažemo i verujem da će se naći i prostor da se ti fondovi prošire bar za najugroženije i da je moguće dodatno relaksirati administrativne procedure kako bi privrednici brže i lakše mogli da dođu do kreditne podrške i sa manjim finansijskim opterećenjem, premoste problem likvidnosti do snažnijeg oporavka privrede", rekao je Čadež.
On je naveo da je jedna od mogućnosti o kojoj će biti razgovarano sa ministarstvima finansija i privrede, Narodnom bankom, AOFI i komercijalnim bankama, jeste jača podrška izvoznicima kroz povećanje sredstava za osiguranje izvoznih poslova, što bi značajno popravilo izvozni učinak.
Čadež je ukazao da je privreda Srbije, zahvaljujući blagovremenoj vladinoj pomoći, iz prvog talasa izašla očuvanih kompanija i radnih mesta i tokom maja i juna krenula polako da se oporavlja.
"Zbog usložnjavanja epidemiološke situacije, godišnjih odmora i remonta, prema preliminarnim pokazateljima, u julu beležimo blago usporavanje industrijske proizvodnje i prometa u trgovini, mada za razliku od prolećnih meseci, prinudni odmori nisu masovni i privremene zastoje u radu beleži tek oko 50- tak kompanija", naveo je Čadež.
Foto: Tanjug
On je istakao da je ohrabrujuće to što, posmatrano na godišnjem nivou, prognoze međunarodnih analitičara za Srbiju nisu pogoršane, ali je ukazao da je očigledno da je neočekivani julski udar korona virusa produbio krizu svuda u svetu i da jesen dočekujemo sa dosta neizvesnosti kada je reč o zdravstvenom aspektu krize.
Na pitanje kada očekuje oporavka privrede, Čadež je rekao da, mada su u ovim okolnostima predviđanja krajnje nezahvalna i mada će oporavak privrede zavisiti, pre svega, od daljeg razvoja epidemiološke situacije i brzine kojom se bude oporavljala globalna i posebno evropska ekonomija, veruje da će do snažnijeg oporavka doći tokom sledeće godine.
Predsednik Privredne komore Srbije i Komorskog investicionog foruma zapadnobalkanske šestorke Marko Čadež pozvao je vlade regiona, EU i sve organizacije uključene u proces izgradnje jedinstvenog ekonomskog prostora na bržu izgradnju zajedničkog tržišta, kako bi u teškim vremenima za ekonomiju zajedno podržali kompanije i poslovnoj zajednici olakšali privređivanje
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Privredne komore Srbije i Komorskog investicionog foruma zapadnobalkanske šestorke Marko Čadež pozvao je vlade regiona, EU i sve organizacije uključene u proces izgradnje jedinstvenog ekonomskog prostora na bržu izgradnju zajedničkog tržišta, kako bi u teškim vremenima za ekonomiju zajedno podržali kompanije i poslovnoj zajednici olakšali privređivanje
Ambasada SAD u Moskvi izdala je posebno upozorenje za Amerikance nakon izveštaja o mogućem slučaju plućne kuge u Irkutskoj oblasti i smrti zaposlene u Irkutskom istraživačkom institutu za borbu protiv kuge Sibira i Dalekog istoka.
Plavi tim u Exatlonu Srbija komentarisao je Mihaila Adžića koji je ove nedelje kapiten Plavih, a Julija Budiša smatra da je on pravi izbor jer donosi pozitivnu atmosferu u tim.
Županijsko državno tužilaštvo u Puli povuklo je optužnicu protiv trojice mladića zbog napada u Medulinu, nakon što je preminuo Nikola Martan (31), koji je u tom napadu početkom jula zadobio povrede opasne po život.
Godinama je čuvana tajna o sudbini Marije Kepić (29) iz Aranđelovca, koja je nestala u oktobru 2020. godine, i to kroz neobičan i jeziv "lanac". Kako se nezvanično saznaje, više ljudi je znalo da je devojka mrtva, a svako od njih je strašnu istinu saznao neposredno pre smrti svog prethodnika.
Policija u Grčkoj, u velikoj akciji hapšenja Andreja Blagojeva (23), za kog se sumnja da je pripadnik vračarskog klana, lisice na ruke stavili je još četvorici srpskih državljana, koji su bili sa njim u društvu.
Beogradska policija, PS Savski venac, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je M.S. (19) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno držanje i nošenje vatrenog oružja, municije i eksplozivnih materija.
Maloletni mladić (17) poginuo je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se sinoć dogodila na magistralnom putu M-17.1 u mestu Višća kod Živinica. U ovoj jezivj nesreći je još jedna osoba teško povređena.
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je danas da Jelisejska palata ćuti dok francuska policija prebija decu u srcu Zapadne Evrope.
Izrael danas obeležava tri godine od napada 7. oktobra 2023. godine, kada su teroristi predvođeni palestinskom militantnom organizacijom Hamas ubili oko 1.200 ljudi i oteli 251 osobu, što je ocenjeno kao najsmrtonosniji dan u istoriji Izraela.
Ruski predsednik Vladimir Putin danas puni 74 godine, a njegov rođendanski raspored uključuje seriju telefonskih razgovora sa stranim liderima, saopštio je pomoćnik predsednika Jurij Ušakov.
Ambasada SAD u Moskvi izdala je posebno upozorenje za Amerikance nakon izveštaja o mogućem slučaju plućne kuge u Irkutskoj oblasti i smrti zaposlene u Irkutskom istraživačkom institutu za borbu protiv kuge Sibira i Dalekog istoka.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
Slavni holivudski glumac Majkl Daglas (82) uzdrmao je javnost novim autobiografskim zapisima pod nazivom "One Helluva Ride", u kojima je bez cenzure progovorio o turbulencijama u braku sa 25 godina mlađom koleginicom Ketrin Zita-Džouns.
O GTA 6 se već godinama govori kao o potencijalno najvećem spektaklu u istoriji industrije zabave. Bilo da je reč o budžetu bez presedana ili o ogromnim očekivanjima publike, lestvica je postavljena rekordno visoko, a Rockstar dodatno raspiruje već usijanu atmosferu.
Golman Saša Stamenković u svojoj velikoj ispovesti progovorio je o borbi za potomstvo sa suprugom Silvijom Nedeljković, rođenju blizanaca i trenutku kada pe pevačica od svega htela da odustane.
Pevač Radiša Trajković Đani je govorio o supruzi Slađani Trajković, osvrnuvši se na njeno nedavno zdravstveno stanje i hospitalizaciju, ali i na bračne razmirice iz prošlosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.