Navršavaju se 22 godine od početka varvarske agresije NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju, a dejstva SAD i njihovih marionetskih saveznika 1999. godine pravnici, doktori, eksperti otvoreno nazivaju - genocidom i ekocidom, piše „Ruska gazeta"
Vašington i Brisel, navodi list, nastavljaju da prebacuju svu krivicu za tragediju na Balkanu isključivo na Srbe i njihove lidere, dok u ovom i danas nemirnom regionu i dalje traju istrage i diskusije o zločinu Severoatlantske alijanse.
Portparol Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova skrenula je pažnju međunarodne javnosti na to što NATO mnogo govori o pretnjama evropskoj bezbednosti iako su glavna pretnja njihove neodgovorne akcije koje vode eskalaciji tenzija i ekološkoj katastrofi u samom centru Evrope.
Prema njenim rečima, protiv Jugoslavije nije upotrebljena samo radioaktivna municija, već su vršeni ciljani napadi po različitim preduzećima, što je dovelo do izlivanja tona toksičnih i kancerogenih hemijskih jedinjenja na okolne teritorije i rijeke, uključujući i Dunav.
- Nažalost, još niko nije kažnjen za ove zločine. To je, takođe, norma zapadnog mejnstrima da ne priznaju sopstvene greške - ističe Zaharova.
Zar je SRJ jedini primer? Irak, Libija i mnoge druge tačke na planeti. Došli, uništili, otišli, nisu se izvinili, niti kažnjeni. Ali, zato uče druge kako treba živeti i šta je to sloboda. U okviru Alijanse postoji svojevrsno čišćenje od odgovornosti, gde dominira osećanje svedozvoljenosti jer niko ne kažnjava.
Zaharova je ukazala i na to da je u Srbiji pokrenuta prva individualna tužba protiv NATO-a za nadoknadu štete po zdravlje nastalu upotrebom municije sa osiromašenim uranijumom tokom bombardovanja 1999. godine.
- Više od 2.000 ljudi, i Srba i Albanaca, već se obratilo advokatima za pomoć o sličnim temama - navela je Zaharova.
Foto: printscreen
Nakon više od dvije decenije od agresije NATO-a na SRJ u pogođenim oblastima na jugu Srbije pokazatelji za niz bolesti, uključujući rak, i dalje su mnogo veći od nacionalnog proseka, navodi „Ruska gazeta".
List ukazuje da je takve tragove NATO ostavio kao rezultat i drugih svojih „humanitarnih misija", pa je tako na severu Libije, posle bombardovanja, registrovana radijacija veća od dozvoljene vrijednosti, što je karakterističan potpis NATO-vih „humanitaraca".
Nanošenje dugotrajne i ozbiljne štete prirodnoj sredini i zdravlju ljudi, predstavlja direktno narušavanje međunarodnog humanitarnog prava i postaje ustaljena praksa ponašanja država članica NATO-a, napominje list.
Zaharova je ocenila da zemlje članice Alijanse očigledno strahuju od stvaranja presedana za naknadne isplate odštete svim žrtvama.
- Stoga je NATO dosledno negirao vezu između širenja malignih tumora, leukemije i masovne upotrebe municije Alijanse sa osiromašenim uranijumom na jugu Srbije, smatrajući da je povezivanje ovih činjenica neutemeljeno - rekla je Zaharova.
Čak i nekoliko stotina vojnika NATO-a koji su služili u okviru KFOR-a stradalo je od dugoročnih posledica agresije Alijanse na Jugoslaviju, napominje se u tekstu.
To je potvrđeno, na primer, nizom presuda italijanskih sudova po tužbama predstavnika italijanskih oružanih snaga koji su 1999. godine bili u KFOR-u, a kasnije stradali od onkoloških bolesti.
Mladi Srbi nisu bili svedoci NATO agresije, ali nastavlja se na ovaj ili onaj način uticaj dugoročnih posledica, navodi „Ruska gazeta".
Upravo zbog toga za zemlju je jako važno da nastavi pažljivo dokumentovati i sistematizovati dokaze zločina NATO-a na teritoriji SRJ, bazirane na naučnim istragama.
Možda će tužbe protiv NATO-a i aktivnosti međuresorne komisije koju je 2018. godine osnovao srpski parlament pomoći u utvrđivanju istine i dovesti do kažnjavanja odgovornih, tako da se to više nikada ne ponovi, piše list.
Zanimljivo je i to da, prema rečima stručnjaka, prije početka bilo koje vojne operacije, Pentagon i CIA unapred izračunavaju kakav se profit može dobiti po njenom završetku. Pri tome je važno da na vlasti budu potrebni ljudi, koji će se „boriti za demokratiju", a istovremeno omogućiti svojim jučerašnjim pokroviteljima i braniocima da dođu do „debelih komada".
Foto: Fotoilustracija
Dokaz takve politike može se naći u činjenici da je bivši američki državni sekretar Medlin Olbrajt postala vlasnik najvećeg mobilnog operatera na Kosovu, a general Vesli Klark, koji je komandovao NATO snagama tokom bombardovanja Jugoslavije, uložio je u obradu uglja na Kosovu.
Osim toga, zaboravlja se da je u septembru 2000. godine Okružni sud u Beogradu u odsustvu razmatrao krivični postupak protiv Bila Klintona, Medlin Olbrajt, Vilijama Koena, Tonija Blera, Robina Kuka, Džordža Robertsona, Žaka Širaka, Huberta Vedrina, Alana Rišara, Gerharda Šredera, Jozefa Fišera, Rudolfa Šarpinga, Havijera Solane i Veslija Klarka. Sud ih je proglasio krivim za počinjenje zločina protiv SRJ, određujući kaznu zatvora od 20 godina.
NATO bombardovanje SRJ trajalo je od 24. marta do 10. juna 1999. godine. Intervencija NATO-a je izvršena bez odobrenja Saveta bezbednosti zbog optužbi da srpske snage bezbednosti vrše etničko čišćenje kosovskih Albanaca.
Svaki veći pritisak gurnuo bi našu zemlju više ka Kini i Rusiji, nismo više u situaciji da imamo jednu stranu sveta kojoj moramo da se klanjamo, kaže Dragomir Anđelković
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svaki veći pritisak gurnuo bi našu zemlju više ka Kini i Rusiji, nismo više u situaciji da imamo jednu stranu sveta kojoj moramo da se klanjamo, kaže Dragomir Anđelković
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, brutalno je razmontirao potpunu histeriju blokadera koji danima beže od svake vrste dijaloga i televizijskih debata.
Takmičar Plavog tima Boris Stanojević otkrio je kako je uživao u prednostima koje bolji smeštaj u Exatlonu Srbija donosi i da se osećao kao da je kod kuće.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije u vremenskoj prognozi za jesen navodi da će sredinom oktobra temperature biti iznad proseka, dok se u novemdru očekuje više padavina, i do 10 mraznih dana u ravnicama, a do 18 na planinama.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave granične policije, zajedno sa Službom za borbu protiv terorizma i ekstremizma, Službom za borbu protiv droga Uprave kriminalističke policije i policijskim službenicima Policijske uprave Novi Pazar, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Novom Pazaru, zaplenili su oko kilogram materije za koju se sumnja da je kokain i oko kilogram smese nalik na eksplozivnu materiju i tom prilikom uhapsili dve osobe.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu policijski službenici PS Zemun doneli su rešenje o zadržavanju do 48 sati osumnjičenog B.Z. (87), vlasnika preduzeća "Unicop" zbog sumnje da je kao odgovorno lice navedenog preduzeća izvršio krivično delo građenje bez građevinske dozvole.
Marija Kepić iz Aranđelovca nestala je krajem oktobra 2020. godine. Tada je imala 29 godina. Od njenog nestanka prošle su godine, ali njena sudbina i dalje nije rasvetljena.
Kompanije koje grade privatna skloništa tvrde da poslednjih godina beleže nagli rast interesovanja, a njihovi klijenti više ne navode samo nuklearni rat kao razlog zbog kojeg žele da imaju prostor nekoliko metara ispod zemlje.
Posle laborantkinje Darije Šipilova (28), u Rusiji je preminula i druga osoba za koju se sumnja da se zarazila kugom, tvrdi britanski Dejli mejl, pozivajući se na pojedine ruske medije.
Svih 25 osoba u avionu nigerijskog ratnog vazduhoplovstva poginulo je kada se letelica srušila u državi Ondo na jugu zemlje, saopštili su danas zvaničnici.
Neobičan trenutak zabeležen je tokom televizijskog programa u Adenu nakon što je predsednik jemenskog Predsedničkog saveta Rašad al-Alimi objavio početak velike vojne operacije protiv Huta.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
Slavni holivudski glumac Majkl Daglas (82) uzdrmao je javnost novim autobiografskim zapisima pod nazivom "One Helluva Ride", u kojima je bez cenzure progovorio o turbulencijama u braku sa 25 godina mlađom koleginicom Ketrin Zita-Džouns.
Merkur boravi u Škorpiji od 30. septembra, a ima snažan uticaj na sve znakove horoskopa. Merkur u Škorpiji donosi period u kojem površni razgovori padaju u drugi plan, a pažnja se usmerava na ono što se krije ispod površine.
Norveška vlada priprema zakon kojim bi bila zabranjena upotreba pametnih naočara sa kamerama na pojedinim javnim mestima, dok bi privatna upotreba i dalje bila dozvoljena.
Ukrajinski par našao se na meti žestokih kritika nakon što su se društvenim mrežama proširili snimci na kojima sede na morskoj kornjači dok polaže jaja na plaži u Omanu. Njihov potez izazvao je brojne osude, a reagovale su i tamošnje vlasti.
Pevačica Milica Pavlović govorila je o sukobu iz 2012. godine sa muzičkim magom Sašom Popovićem, koji je nastao zbog pesme koju je izabrala za takmičenje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.