Tribina "Inckov zakon - kraj Srpske ili raspad Bosne" održana je u Beogradu, u pres- centru UNS-a, kao još jedna u seriji tribina koje organizuju portali "Sve o Srpskoj" i "Fakti" uz podršku Predstavništva Republike Srpske u Srbiji
Poseban doprinos radu plenuma dao je srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik. Pored njega, govorili su Vladislav Jovanović, Milomir Stepić, Goran Petronijević, Dušan Proroković, Predrag Ćeranić, Aleksandar Pavić, Slobodan Reljić, Aleksandar Raković, Željko Budimir, Nenad Kecmanović i Darko Tanasković.
U pozdravnoj reči, Mlađen Cicović, šef Predstavništva Republike Srpske u Srbiji, ukazao je da je tema tribine posebno važna jer se raspravlja o činjenici da je u 21. veku uveden verbalni delikt, a ove tribine imaju posebnu vrednost jer daju naučnu građu za buduća istraživanja istorije naroda na ovim prostorima.
- Valentin Incko je bespravno upao u pravni sistem BiH i, baveći se samo zločinima protiv Bošnjaka, a ne i Srba, radi bespravne promjene i dopune jednog zakona - uveo verbalni delikt! Toga bi se stidio svaki narod i država. Sloboda je osnovno pravo čovjeka i naroda. Incko je u svoje ime i ime dijela međunarodne zajednice koji ga podržava, ukinuo slobodu misli i govora svim građanima Bosne i Hercegovine. Svi koji ćute na to što je učinio dijele njegovu odgovornost - rekao je Cicović i ukazao da su Srbija, Rusija i Kina podigle glas i rekle da je to što je učinio Incko loše i treba da bude ukinuto.
On je istakao i da je Zakon na koji je nasrnuo Incko izglasan glasovima svih naroda u BiH, a ne samo Srba, te da bi svi trebalo i da ga brane!
- Zar u Federaciji BiH nema nikog ko hoće da brani svoju slobodu misli i govora!? - upitao je Cicović i istakao da se u Republici Srpskoj radi odbrane prava na slobodu misli i govora ujedinilo cijelo rukovodstvo i svi srpski politički predstavnici.
- Sloboda misli i govora je vjekovna tekovina i srpski narod je kroz istoriju dao svoj doprinos: i slobodi, i svijesti o njoj, te imamo pravo da je branimo onako kako smo je uvijek branili - od nastanka srpskog imena do danas - rekao je Cicović.
Ministar spoljnih poslova SRJ Vladislav Jovanović ukazao je na destruktivni potencijal Inckovog zakona, ocenjujući da je on „deo šireg plana da se istovremeno ubrza geoplitičko podešavanje u RS i na Kosovu, koristeći manevarsku ograničenost Srbije u predizbornoj godini."
- Ne samo da je ovo atak na građane Republika Srpske i osporavanje njenog moralnog integriteta nego može da vodi destabilizaciji i BiH i celog regiona, jer je to atak na temelje Dejtonskog sporazuma i BiH kao zajedničku državu. Međutim, Republika Srpska će imati sigurnu političku i bilateralnu podršku Srbije, kao matične zemlje i garanta Dejtonskog sporazuma za koju je dosledno poštovanje svih odluka Dejtonskog sprazuma apsolutan uslov očuvanja mira i stabilnosti u BiH i regionu, ocenio je Jovanović.
On je istakao da Šmitovo nametanje usložnjava odnose Zapada sa Rusijom i Kinom, jer one „neće prihvatiti svršen čin, već će i pitanje BiH kao pitanje jednostranih poteza Zapada potezati angažovanije nego do sada u globalnim odnosima sa tim Zapadom".
Jovanović je ukazao da i na samom Zapadu postoje negativne reakcije liberalnih krugova kojima je pravo na slobodu mišljenja i govora apsolutno i neprovredivo.
- Meritorni zaključak Međunarodne nezavisne komisije da u Srebrenici jula 1995. nije izvršen genocid, Inckov Zakon o zabrani osporavanja genocida u Srebrenici čini još ranjivijim - dodao je Jovanović.
Darko Tanasković je ukazao da nema nikakve dileme da li je Inckov zakon stavio Republiku Srpsku na put nestanka kroz dalje delovanje Kristijana Šmita.
- Republika Srpska, koja postoji, ne može biti ukinuta, odnosno nestati na osnovu bilo kakvih i bilo čijih spoljašnjih odluka, jer ona iznutra postoji. Sa druge strane, država BiH iznutra ne postoji, što ne znači i da mora nestati. Ona bi mogla opstati, ukoliko bi se, i spolja i iznutra, nastojanje da se sistematski osporava i relativizuje postojanje Republike Srpske zamenilo realističnim i konstruktivnim, susretnim traganjem predstavnika triju konstitutivnih naroda za modelom održive zajedničke države Srba, Bošnjaka i Hrvata, ocenio je Tanasković.
Nenad Kecmanović je dodatno objasnio kolika je šteta koju realno može uzrokovati Inckov zakon:
- Hilari Klinton godinama apeluje da se SAD vrate nezavršenim poslovima koji su bili prekinuti nakon vezanih mandata Petriča i Ešdauna. Volfgang je na odlasku iz Sarajeva u VIP salonu butmirskog aerodroma izdiktirao seriju nametnutih zakona, zvanih „aerodromski dekreti", a Pedi je smijenjivao izabrane političare i otimao entitetske nadležnosti.
Foto: AP/Fotoilustracija
- Tako je i Incko, kao Petrič na odlasku, donio Zakon o zabrani negiranja genocida, a Šmit je, kao i Ešdaun, trebalo da nastavi smjenom funkcionera i otimanjem entitetskih nadležnosti i izmišljanjem antidejtonskih institucija - ukazao je Kecmanović i istakao da se „arogancija moći supersile saplela o neočekivano jedinstvo vladajuće koalicije i opozicije u RS".
Skupština RS je, podsetio je Kecmanović, odlučila da u svojoj polovini BiH ne primjenjuje Inckov zakon i da donese kontrazakon o zabrani pripisivnja genocida i da blokira zajedničke organe, a narod je počeo da potpisuje peticije.
- Poseban problem je što je Šmit doputovao bez manadata verifikovanog u SB UN i ne može da bude ni v.d. nego jedino kandidat za visokog predtavnika. Rusija i Kina su ponudile kompromis da Šmit ostane samo godinu dana bez bonskih ovlašćenja, ali je to zapadna strana „s nokta" odbila. Poslije toga „za Rusiju Šmit ne postoji". A Vang Ji je Blinkenu još krajem marta na Aljasci rekao da će SAD morati da se naviknu da poštuju suverenitet drugih zemalja iako se njihova politika kosi sa američkim interesima - naveo je Kecmanović.
On je upozorio da se „opstanak protektorata u BiH internacionalizuje, a vremena su se od Petriča do Šmita toliko promenila da, ako ostane jedinstvena, Republika Srpska nema razloga da popušta."
Milomir Stepić ukazao je da je Inckov zakon u funkciji „srebreničke klopke", odnosno kreiranja takvog mega-zločina koji bi zauvek sprečio da muslimani i Srbi „vežu zastave".
- Srpski i muslimanski kolektivitet je više evroazijski nego atlantistički geopolitički identitet pa je postojala bojazan da će se Hrvati naći „u makazama" budućeg B-H „preferansa" što je bilo dijametralno suprotno interesima Zapada. Stoga je bilo nužno da se prolije „velika krv" između Srba i Bošnjaka i propagandno podigne do genocidnih razmera. Ako neko pomisli na suživot i zajedničke interese - ispreči se „presuđeni genocid u Srebrenici", objasnio je Stepić.
Sledeća funkcija Srebrenice, kao i Inckovog zakona je unitarizacija BiH, upozorio je Stepić.
- Muslimani se sve više podstiču da traže unitarizaciju uz kvazi-argument da RS ne može da postoji jer su njeni prvi političar i vojnik pravosnažno osuđeni za genocid . Važno je i to što su oni do sada u javnom diskursu govorili o „genocidu u Srebrenici", a od „Inckovog zakona" potenciraju samo reč genocid jer se Zapadu „lokalni genocid" čini nedovoljnim.
- Kako tražiti i ostvariti unitarnu muslimansku državu ako se genocid dogodio samo u malenoj Srebrenici? Upotrebom samo reči genocid, stiče se utisak da je genocid bio nad svim muslimanima u celoj BiH, a onda je unitarizacija BiH za Zapad lakši zahtev - upozorio je Stepić.
Dušan Proroković je govorio o novoj fazi krize u BiH i ocenio da ona neće nikome koristiti iako su Sarajevo i Zapad pozdravili Inckov zakon.
- Na početku smo imali oduševljenje Inckovom odlukom - delimično na Zapadu, a u potpunosti u Sarajevu, ali ishod svih dešavanja koja stvaraju novu krizu - uključujući i dolazak Kristijana Šmita - neće rezultirati na način kako je to zamišljeno. Jedan od razloga jeste i promenjeno međunarodno okruženje, što se najbolje primećuje zajedničkim rusko - kineskim predlogom rezolucije SB UN o BiH.
- Po prvi put u istoriji kineska diplomatija se na ovakav način angažovala oko jednog političkog pitanja u Evropi, rekao je Proroković i istakao da je to „krupna promena koja će uzrokovati brojne posledice i onemogućiti da se traženje bilo kakvih novih rešenja u budućnosti oposli mimo volje Kine".
Predrag Ćeranić je govorio o političkom i bezbednosnom kontekstu Inckovog zakona i ukazao na pitanje konfrontacije supersila oko BiH pošto je u SB UN izostao konsenzus između SAD, Rusije i Kine.
- Suština Berlinskog procesa, koji je preimenovan u Mali šengen, a on u Otvoreni Balkan, jeste da EU ne želi balkanske zemlje kao punopravne članice već im nudi sivu zonu, odnosno B ligu međusobnog povezivanja. Iako EU ne želi ove zemlje, ne želi ni da ih prepusti uticaju Rusije i Kine, dok se odnos prema prisustvu Turske vremenom mijenjao. Od dolaska Bajdena, angloamerički saveznici naročito nastoje da protjeraju Rusiju sa ovog prostora. Naravno da se ruska uporišta vide prvenstveno među Srbima koji sputavaju ulazak Srbije i BiH u NATO, smetaju i viševjekovne iskrene i duboke veze dvaju naroda. Stoga je„duboka država", koja je sad zvanična američka administracija spremna da od Srba napravi amorfnu političku masu, lišenu bilo kakvog ekonomskog i vojnog značaja.
- U tom slučaju put prema strateški važnom Kavkazu, odnosno Rusiji, bio bi otvoren - rekao je Ćeranić i dodao da Rusija zna da ako se ne odbrani na Balkanu - uključujući suprotstavljanje Inckovom zakonu - braniće se na Kavkazu, kao što je znala da mora da se odbrani u Siriji.
Povodom Kine je ukazao da „ako politički ne bude prisutna na prostoru Zapadnog Balkana, neće biti ni u ekonomskom smislu, te bi milijarde dolara uložene u grandiozni projekat pod nazivom „Jedan pojas - jedan put" mogle pasti u vodu".
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Govoreći o bezbednosnim perspektivama, Ćeranić je podsetio da po Dejtonu, oružane snage moraju da poštuju Dejtonske granice, ali bi Izetbegovićeve paravojne formacije mogle da deluju samostalno.
- Teroristički napad na policijsku stanicu u Zvorniku 2015. godine izazvao je političku mobilizaciju u Srpskoj. Slična je situacija nastala je i povodom „Inckovog zakona". Bilo kakav napad koji bi izazvale paravojne snage iz Federacije naišao bi na adekvatan odgovor srpske policije. Dugogodišnje jačanje, podmlađivanje i opremanje MUP Srpske pokazalo se kao pravi odgovor na sve bezbjednosne rizike i prijetnje.
- MUP može da kazni bilo kakvu agresiju koju bi eventualno izazvale paravojske. Slična situacija je bila i 1992. godine. Policija je čuvala Srpsku Republiku BiH sve do formiranja srpske vojske. Sve navedeno ukazuje da ne postoji razlog da jedinstvo srpskih političkih partija ne ostane sačuvano. Platforma zauzeta uoči posljednjeg zasjedanja Narodne skupštine, a koja se realizovala tokom skupštinskog zasjedanja, postigla je puni efekat i zbunjenost druge strane. Stoga pomenutu političku platformu ne treba napuštati niti dovoditi u pitanje - zaključio je Ćeranić.
Aleksandar Pavić takođe je ukazao na presudan značaj da se sačuva jedinstvo, ali i podsetio na ogromne napore koje je Zapad spreman da uloži da bi to jedinstvo razbio.
- Zapad je nastavio sa svojom politikom pritiska protiv Republike Srpske i srpskog faktora u BiH i okruženju tokom proleća i leta 2021. godine. Prvo je imenovan novi Visoki predstavnik uprkos upozorenjima Banja Luke, Moskve i Pekinga da neće biti priznat bez potvrde SB UN. A zatim je, nekoliko dana pre svog odlaska, Valentin Incko pokušao da nametne zakon o zabrani negiranja tzv. genocida u Srebrenici. Srećom, svi politički faktori u Srpskoj su se brzo okupili oko zajedničkog cilja odbrane Srpske, odbacivši Inckov zakon a proglasivši novog "visokog predstavnika" Šmita nepostojećim bez odgovarajućeg mandata odobrenog u SB UN.
- Treba se podsetiti kako je strani faktor predano radio na razbijanju zajedničke srpske odbrane pre, za vreme i posle Dejtona. Šta se može naučiti iz prethodnih iskustava? Zapad ima i koristi brojne metode za "disciplinovanje" neposlušnih srpskih lidera, ili da bi ih međusobno podelio i posvađao - upozorio Pavić.
Slobodan Reljić je ocenio da je Bosna „rizik imperija".
-Insistiranje Valentina Incka da se nasilni zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici donese 23. jula, na dan kad je 1914. Srbiji upućen ultimatum - što je, setićete se, bio povod koji je doveo do nestanka Carevina - činjenica je koja ima veliku simboličku moć. Stanje zapadne sile danas je uporedivo sa stanjem Austro-Ugarske carevine pre jednog veka. Simboličke činjenice uvek su važne u političkoj stvarnosti, ukazao je Reljić.
Aleksandar Raković je govorio o pozitivnim perspektivama „mirnog razdruživanja BiH" i ocenio da je „Republika Srpska nosioc progresivnih procesa".
- To iskazuje nadu u što skorije narastanje demokratskog potencijala bošnjačkih lidera radi prihvatanja češkoslovačkog modela razrešenja međusobnih sporova - rekao je Raković.
Željko Budimir je objasnio značaj procesa denacifikacije srpskog naroda i RS, pošto je srpski narod, u procesu razbijanja druge Jugoslavije, u zapadnim medijima satanizovan.
- Po manihejskom principu postali su ,,strana zla" kriva za sva nedela koja su učinjena u ratu od Slovenije do Kosova i Metohije. Ta medijska satanizcija je naročito bila intenzivna tokom građanskog rata, kada su Srbi optuženi za agresiju, etnička čišćenja, zločin protiv mira, civilnog stanovništva, čovečnosti, držanje koncentracionih logora, masovna ubistva.
- Stvarala se analogija sa zločinima nacističke Nemačke tokom Drugog svetskog rata. Nakon medijske nastupa pravna satanizacija, kroz optužnice i presude Haškog tribunala, sa ciljem da se osudi političko i vojno rukovodstvo Republike Srpske za najteže ratne zločine i zločin genocida. Posle ,,presude" da su Srbi počinili prvi genocid od Drugog svetskog rata, svi zločini prema Srbima dobijaju moralno-političko opravdanje. Demonizacija se završila nacifikacijom čitavog srpskog naroda, rekao je Budimir.
I on se saglasio da je Inckova odluka deo nacifikacije Srba sa krajnjim ciljem da se izvrši ustavna prekopozicija BiH i ukidanje ,,genocidne tvorevine" Republike Srpske i pristupanje BiH u NATO.
- (De)nacifikacija Srba je geopolitička ,,operacija dugog trajanja" na koju efikasno može da odgovori samo celokupni srpski nacionalni korpus, ukazao je Budimir.
Goran Petronijević je ocenio da se BiH nalazi u jednoj od najvećih posleratnih kriza institucija i objasnio proces deformacije visokog predstavnika kroz zloupotrebu ovlašćenja.
-Prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je u pravni sistem BiH i uvedena funkcija visokog predstavnika, njegova primarna uloga je „da bi pomogao i olakšao vlastite napore strana i mobilisao, ako bude potrebno da se kooridniraju aktivnosti agencija i organizacija koje su uključene u civilne aspekte mirovnog sporazuma" . U aktuelnom vremenu ta uloga je postala arhaična. Istovremeno, suština njegovog postojanja se izmenila.
- Umesto unapređivanja civilnih aspekta sporazuma, koordincije između agencija i organizacija koje učestvuju u obnovi i pomoći BiH, učestvovanja na sastancima donatora po pitanjima sanacije i rekonstrukcije, i uopšte jedne konstruktivne figure, koja je trebala da pomogne da se BiH izgradi kao jedno bolje mesto za život, odnosno suživot sva tri konstitutivna naroda, tendencija je da se funkcija visokog predstavnika, zahvaljujući članu 5 ovog Aneksa, po kojem je „Visoki predstavnik konačni organ na terenu vezano za tumačenje ovog sporazuma o implementaciji mirovnog rešenja" pretvara u inokosni, samodovoljni organ koji po svom nahođenju, mimo duha i smisla Dejtonskog mirovnog sporazuma, donosi odluke spram interesa svojih nalogodavaca.
Foto: Fotoilustracija
- Ako u ovaj miks neprincipijelnog tumačenja odredaba Dejtonskog mirovnog sporazuma, nepoštovanja utvrđenih pravila međunarodnog prava, i potpunog zanemarivanja interesa konstitutivnih naroda u BiH, dodamo i način na koji je pokušano nametanje novog „Visokog predstavnika", odnosno njegov izbor u Bundestagu, parlamentu države koja nije ni članica Saveta bezbednosti UN, dobijamo novog Benjamina Kalaja - namesnika okupirane Bosne i Hercegovine , objasnio je Petronijević.
Branko Lukić je ocenio da se Srpska bori protiv starih neprijatelja koji su bili zajedno još u Drugom svetskom ratu.
On je istakao da je Inckov potez deo „dobro isplanirane akcije koja dolazi iz istih centara moći koji su pokušali 2015. godine da proguraju Rezoluciju kojom bi se srpski narod označio kao genocidan".
- Treba razmisliti da se traži da se na ovom mestu postavi Rus ili Kinez. Nemac, koji je eksponent zapadne politike, sigurno će nastaviti istu politiku, ako ne i agresivniju od Incka. Treba biti jako oprezan da zapadni dušmani ne uvedu BiH i u rat. Znamo da politika SDA i Bakira Izetbegovića ne bi imala ništa protiv novog rata, pre svega što i dalje računa na nesebičnu podršku Zapada.
- Ovu i ovakvu opciju treba jasno predstaviti prijateljskim stranama i analizirati njihovu spremnost da se aktivno uključe u konflikt. Ne treba verovati samo obećanjima, nego tražiti neki vid garancija za akcije.
- Izazivanje nestabilnosti u BiH je glavni posao stranih predstavnika u BiH. Administracija Bajdena je najavila udar na RS, na ovom kursu plovi i administracija Velike Britanije i Nemačke. Stari neprijatelji su se odavno ujedinili u borbi protiv srpskog naroda, a za očekivati je da će najjači napadi biti na RS, ocenio je Lukić i dodao da će „polazna osnova u borbi protiv ovog i ovakvog Inckovog nedela je da Srbi ostanu jedinstveni".
Šta on može da učini? Insistiranje na primeni odluke o „negiranju genocida“ i „veličanju“ zločinaca proizvešće toliko dramatičnih kontraefekata da neće biti moguće upravljati krizom
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šta on može da učini? Insistiranje na primeni odluke o „negiranju genocida“ i „veličanju“ zločinaca proizvešće toliko dramatičnih kontraefekata da neće biti moguće upravljati krizom
Bivši guverner Narodne banke Srbije i kandidat "Studentske liste" Dejan Šoškić potpuno se obrukao u javnosti pokušavajući da odbrani novu vlast i optuži sadašnju opoziciju za "širenje panike" oko slabljenja domaće valute, dok ga surova realnost na šalterima menjačnica i zvanični podaci svakodnevno brutalno demantuju!
Arheolozi su, tokom pripremnih radova na izgradnji auto-puta od Kembridža do Hantingdona, iskopali jarak sa 8.000 kostiju žaba. Ovo groblje vodozemaca punih 10 godina predstavljalo je pravu misteriju za naučnike.
Povodom obeležavanja Dana primirja u Prvom svetskom ratu, ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski položila je venac na Spomen-kosturnicu branilaca Beograda u Prvom svetskom ratu, odajući počast srpskim junacima koji su svoje živote položili za slobodu otadžbine.
U Beogradu je u nedelji od 2. do 11. novembra od akutnih respiratornih infekcija (ARI) obolelo 10.184 osoba a od oboljenja sličnih gripu 482, saopštio je Gradski zavod za javno zdravlje Beograd.
U selu Gornja Sabanta kod Kragujevca došlo je do incidenta, kada je usled dotrajalosti, pala drvena bandera pa je više domaćinstava ostalo bez telefonskog signala.
Policija iz Kraljeva uhapsila je P. V. (48) i ženu A. P. (48), oboje iz Vrnjačke, Banje zbog sumnje da su pretukli tinejdžera (15), nakon čega su ga oteli i odvezli na jedan parking!
U jednom bunaru na teriotriji Smedereva pronađene su ljudske kosti. Sumnja se da su u pitanju posmrtni ostaci muškarca čiji je nestanak bio prijavljen policiji još 2018. godine.
NATO razmatra mogućnost odustajanja od izdvajanja dodatnih snaga za operacije u inostranstvu kako bi se usredsredio na suprotstavljanje Rusiji, pišu mediji, pozivajući se na diplomate Alijanse.
U Španiji je danas počeo prvi generalni štrajk u poslednjih 14 godina, uz blokade puteva i sukobe demonstranata sa policijom, zbog zahteva za veće plate, dostupnije stanovanje i bolje javne usluge
Državna saobraćajna inspekcija u ruskom gradu Kazanju objavila je snimak sa nadzornih kamera na kojem je zabeležena teška saobraćajna nesreća na gradskoj magistrali Voznesenski trakt, do koje je došlo u sredu 11. novembra rano ujutru.
Film "Ruka pravde", u režiji Nemanje Ćeranića juče je imao svetsku premijeru na 67. Međunarodnom filmskom festivalu u Solunu, jednom od najznačajnih filmskih festivala u Evropi, čime je započeo svoj međunarodni festivalski život.
Pojedini kultni filmovi koje smo godinama gledali i kojima se iznova vraćamo danas bi imali potpuno drugačije zaplete, a neki od njih možda uopšte ne bi mogli da funkcionišu.
Američki glumac Stejsi Kič, poznat po ulogama detektiva Majka Hamera i pisca Ernesta Hemingveja, preminuo je u utorak, 10. novembra, u 85. godini života u Poljskoj, nakon duge borbe sa srčanim oboljenjem i srčanom insuficijencijom, saopštila je njegova supruga Malgoša Tomasi.
Zlatni retriveri važe za jedne od najumiljatijih pasa, ali ovaj ljubimac pokazao je da umeju da budu i veoma ljubomorni. Kada je video da vlasnik masira stopala njegovoj supruzi, odlučio je da se umeša.
Iako stiže tek za 8 dana, GTA 6 je s gotovo milijardu dolara prihoda od prednarudžbina već postao najprodavanija igra u istoriji industrije video-igara.
U prošlosti su u mnogim srpskim domaćinstvima postojala neobična pravila kojih su se domaćice strogo pridržavale. Jedno od njih odnosilo se na ogledalo, predmet za koji se verovalo da nije sasvim običan i da može da utiče na mir i sreću ukućana.
Neke nezgode tokom intimnih odnosa, poput devojke koja je ogluvela od poljupca i orgazma koji je trajao tri sata neobične su toliko da su završile u svetskim medijima.
Jutjuber Baka Prase ponovo je dospeo u centar pažnje nakon što se na njegovom Instagram profilu pojavila nova objava u kojoj se navodi da će Bogdan Ilić danas izaći iz pritvora i ponovo preuzeti svoj nalog, kao i da će se javnosti obratiti oko 19 časova.
Gostujući u emisiji pevačica Katarina Kaja Ostojić našla se pred brojnim pitanjima gledalaca. Pevačica je bez ustručavanja govorila o nesuglasicama sa Romanom Panić, planovima vezanim za Evroviziju, ali i o ćerkinom poslu u Americi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.