List Velt piše da je „i na ovom samitu država EU i šest država Zapadnog Balkana bilo isto kao i uvek - sporilo se oko toga da li bi te zemlje trebalo da računaju sa 'evropskom perspektivom' ili 'obećanjem daljeg proširenja'
Za razliku od ranijih godina, ovoga puta su zemlje Zapadnog Balkana dobile neodređeno obećanje i mnogo toplih reči: 'Držite kurs, ne odustajte, nastavite tako. Cilj je pred očima', rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. I još: 'Mi smo evropska porodica'."
Autor teksta se, međutim, postavlja pitanje: „Po kom osnovu Gruzija i Ukrajina nisu deo te porodice", i „ko određuje šta spada u 'evropsku porodicu': geografija, istorija ili političke kalkulacije?"
Evropljani su temeljito zeznuli proširenje
U tekstu se takođe podseća na 2003. i samit u Solunu kada je EU dala „euforična obećanja" o proširenju, kako se otada vode mukotrpni pregovori sa Srbijom i Crnom Gorom, a kako Albanija i Severna Makedonija „čeznu da otpočnu" pregovore. „A Kosovo, koje priznaju samo 22 od 27 zemalja EU, i Bosna i Hercegovina, zemlja koju sve više podriva država u državi - Republika Srpska sa dominantnim ruskim uticajem - već dugo sanjaju o kandidatskom statusu."
- Ono što je sigurno jeste da su Evropljani temeljito zeznuli proširenje EU na Zapadni Balkan - ocenjuje Velt, ali i dodaje da za to nije kriv samo Brisel, već i zemlje-kandidati.
U tekstu se postavlja i pitanje šta je EU pogrešno napravila u pogledu Zapadnog Balkana.
- Pored obećanja o pristupanju, tu je i tehnokratsko uspostavljanje tzv. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je trebalo da čvršće veže region za EU. Tu je ponuđen kompletan program briselske birokratije: godišnji samit, Savet pridruživanja, Odbor za pridruživanje, Parlamentarni odbor forumi građanskog društva. Tako bi trebalo da izgledaju savršeni članovi po tzv. kopenhaškim kriterijumima, koji se drže demokratskih principa, institucionalno su utvrđeni i ekonomski u potpunosti razvijeni - piše Velt i naglašava da je istovremeno veoma malo novca investirano u taj region.
Proširenje mora generalno da se zaustavi
List Velt zato zaključuje:
- Proširenje EU mora generalno da se zaustavi! Evropskim lažima Zapadnom Balkanu mora doći kraj. Umesto da veštački održavaju iluzije o pristupanju, Evropljani bi trebalo da kažu istinu, kako te ljude ne bi i dalje razočaravali i time sukcesivno destabilizovali region. Jasna poruka mora da bude: neće biti punopravnog članstva. U slučaju Zapadanog Balkana troškovi integracije bili bi previsoki, pa bi unutar Unije doveli do borbe oko raspodele sredstava i nastavili da erodiraju ionako krhku tvorevinu EU. Zemlje Zapadnog Balkana moraju da razviju snažnu volju za reformama i pomirenjem, umesto da se bave himerom budućeg pristupanja - zaključuje Velt, uz dodatak da je „važno da se region i dalje podržava iznosima koji se mere milijardama".
Foto: Fotoilustracija
- Najavljenih 30 milijardi evra za narednih sedam godina su korak u pravom smeru. Postoji opasnost da se Kina, Rusija i Turska rašire po regionu Zapadnog Balkana, ali je ona marginalna. Rusiji nedostaje novac, a iskustva koja zemlje imaju sa Kinom su razočaravajuća - zaključuje novinar lista Velt.
U čekaonici EU
„Zemlje Zapadnog Balkana nisu samo svojom krivicom zaglavljene u čekaonici Evropske unije", piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).
- Na kraju krajeva, nisu samo nedostatak reformi i nerešeni konflikti u regionu doveli do zastoja u proširenju Unije. Barem jednako važnu ulogu igra iskustvo iz nedavnih rundi pristupanja EU, što je dovelo do velikog razočaranja u Briselu i drugim evropskim prestonicama - piše nemački list podsećajući na primere Poljske i Mađarske, ali i Kipra koji je u EU „uvezao teritorijalni konflikt".
- Zbog toga je u osnovi ispravno da zemlje poput Francuske insistiraju na tome da se prvo reformiše Evropska unija, pre nego što se prime nove članice. Ne bi bilo mudro balkanskim zemljama reći datum pristupanja, pa makar to bilo tek 2030, jer niko danas ne zna u kakvom će stanju tada biti Evropska unija ili Zapadni Balkan - naglašava se u tekstu.
Rezultati parlamentarnih izbora održanih u Nemačkoj 26. septembra 2021. odraziće se na celokupno političko okruženje u Evropskoj unij. Do ovog zaključka je došao poznati nemački politikolog Aleksandar Rar govoreći o tome sa čime će se evropske zemlje morati suočiti u bliskoj budućnosti
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ma to je jasno još od 2007. godine. Sve se svodi na "kad mi tamo, a ono međutim"... tj. kako evropski hohštapleri vole da kažu "promenile se okolnosti".
DANKE DEUSCHLAND........hvala vam do neba,uvek sam govorio da oni misle i rade u korist SRBA i SRPSKOG naroda,za razliku od svih dosadasnjih izdajnickih vlada,koji posto poto hoce da nas uvedu u EU,gde nas niko ne voli i niko nece,gde bi se veoma lose osecali i proveli,a pri tome ogromna vecina naroda SRPSKOG,najblaze receno ne zeli u EU.......odavno nisam cuo ovakvu sjajnu vest za dobrobit naroda
SRPSKOG........
EU nas nece ali bi nase prirodne resurse, vodu, rude, plodne ravnice. Nsmo ni mi sisali vesla, znamo da od prosirenja nako bregzita nema nista ali to se znalo jos pre raspada Jugoslavije. Interesna sfera EU dopire do vanjskih granica propalog austrougarskog carstva.
Ovo nije ni tako lose, oni bi nama nametali zakone koji bi nas zavadili sa ostatkom sveta.
Rezultati parlamentarnih izbora održanih u Nemačkoj 26. septembra 2021. odraziće se na celokupno političko okruženje u Evropskoj unij. Do ovog zaključka je došao poznati nemački politikolog Aleksandar Rar govoreći o tome sa čime će se evropske zemlje morati suočiti u bliskoj budućnosti
Milanka Petrović je zakoračila u stotu godinu života kao jedna od najbogatijih žena čačanskog kraja, a to bogatstvo meri se sa blizu stotinu njenih najbložih potomaka.
Institut Dedinje uvodi ruski model "jedan lekar – jedan pacijent". Prof. dr Otašević najavljuje revoluciju u dijagnostici koja donosi brže lečenje i velike uštede.
Na domaćim oglasima pojavio se kultni Fiat Barchetta iz 1996. godine. Sa 131 KS i crvenim enterijerom, ovaj kabriolet je san svakog ljubitelja klasika.
Veselin Milić, dosadašnji načelnik beogradske policije, danas je uhapšen zbog sumnje na umešanost u nestanak Aleksandra Nešovića, koji se dovodi u vezu sa Kekinom kriminalnom grupom.
Načelnik Beogradske policije Veselin Vesko Milić uhapšen je danas u nastavku istrage nestanka Aleksandra Nešovića, koji se dovodi u vezu sa Kekinom kriminalnom grupom.
Načelnik Beogradske policije Veselin Vesko Milić dao je izjavu u svojstvu građanina zbog nestanka Aleksandra Nešovića, koji je blizak Kekinoj kriminalnoj grupi. Kako saznajemo, uhapšeni pripadnici policije umešani u ovaj slučaj članovi su obezbeđenja Veselina Milića.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da ruski raketni napad na stambenu zgradu u Kijevu, u kojem je stradalo 24 ljudi, ozbiljno ugrožava postizanje mirovnog rešenja jer ovakva eskalacija direktno unazađuje diplomatske napore.
Rusija i Ukrajina su danas razmenile 205 ratnih zarobljenika u okviru sporazuma kojim je posredovao američki predsednik Donald Tramp, a očekuje se da će ukupno biti oslobođeno 2.000 zarobljenika, saopštile su ukrajinske vlasti.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Glumica Jelisaveta Orašanin u predstavi "Bogojavljenska noć" igra ženu koja se prerušava u muškarca i kaže da joj je priprema za tu rolu bila veoma zahtevna.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Neke dozvole koje Android aplikacije traže su rizične i mogu da ugroze privatnost i sigurnost telefona, a stručnjaci upozoravaju da to može da dovede do zloupotrebe ličnih podataka.
Narodna verovanja pripisuju određenim biljkama moć da u dom unesu sreću, zdravlje i blagostanje. Među njima se posebno ističe bosiljak, koji se vekovima smatra simbolom zaštite, duhovne čistoće i pozitivne energije.
Adrijana Lima privukla je sve poglede čim se pojavila na jučerašnjoj žurki u Kanu, a za njen zapažen izgled zaslužna je elegantna haljina koja je spojila jednostavnost i efektan stil.
Mačke su oduvek važile za tajanstvene životinje, a navika lizanja privlači pažnju. Mnogi to doživljavaju kao znak ljubavi i bliskosti, ali stručnjaci upozoravaju da značenje tog ponašanja nije uvek tako jednostavno.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar