Evo kako su đilasovci lažirali famozno Demostatovo istraživanje!
Podeli vest
Istraživačko-izdavački centar Demostat predstavio je na konferenciji za novinare rezultate poslednjeg istraživanja javnog mnenja. Na pitanja Demostata o izbornim preferencama odgovorilo je putem telefona 1.200 ispitanika iz Beograda. Ali veza se posle predstavljanja rezultata izgleda pokvarila i rezultati su se oteli kontroli. Mediji su započeli, a društvene mreže nastavile igru gluvih telefona, tako da je malo kome jasno šta je tačno bila poruka istraživanja
Dragan Đilas preko novina koje podržavaju njegovu "politiku" vodi kampanju kojom želi da predstavi sebe kao lidera opozicije, dok Vuku Jeremiću poručuje da je nebitan
27.10.2021
09:07
Danas prenosi agencijsku vest Bete: „Za Srpsku naprednu stranku i Socijalističku partiju Srbije kao i za opoziciju se opredelilo po 31% od svih ispitanika“. Dnevni list Nova na naslovnoj strani kao udarnu vest ističe da je „opoziciji Beograd na dohvat ruke“ uz veliki grafikon na kome su i opozicija i vlast na 36%. Portal Nova kaže da su SNS i SPS na 30%, a cela opozicija na 37%. Direktno tvrdi da je „u Beogradu za opoziciju 55%, za vlast 45% birača“. Procenti opozicije u Beogradu u ovih nekoliko vesti kreću se od 31 do 55% i od izjednačene podrške do prednosti nad strankama vlasti. Kako je to moguće?
Glavni istraživač Demostata, Srećko Mihailović, predstavio je odgovore ispitanika na nekoliko različitih pitanja. Jedno je bilo posredno izjašnjavanje o političkim opcijama u Beogradu, kroz odgovore na pitanje o tome koja stranka bi najuspešnije rešavala probleme Beograđana. Ovde se 31% odlučilo za SNS-SPS, 31% za sve druge stranke, dok čak 38% nije moglo da se odluči ili nije dalo odgovor. Na slično pitanje, da li je za Beograđane bolje da na izborima pobede partije vlasti ili partije opozicije, ispitanici su bili podeljeni na sličan način. Tako je 36% reklo da je bolje da pobede stranke koje su sada na vlasti, 36% da pobede opozicione stranke, dok 28% nije dalo odgovor.
Ukoliko bi se čitali samo odgovori na ova pitanja, moglo bi se zaključiti da su stranke opozicije u Beogradu izjednačene sa partijama na vlasti. Međutim, odgovori na pitanja o tome šta je bolje za Beograđane, ili ko uspešnije rešava njihove probleme, nisu isto što i izborno izjašnjavanje. Na pitanje o tome za koga bi glasali na parlamentarnim izborima, 30% Beograđana biralo bi SNS-SPS, 37% sve ostale stranke, a 33% se nije izjasnilo. Demostat je predstavio i podatke o izborno orijentisanim ispitanicima, gde se ne računaju oni neizjašnjeni: 45% za SNS-SPS, a 55% za sve ostale stranke. Ovde bi se moglo zaključiti da partije vlasti u stvari nemaju većinsku podršku u Beogradu.
Očekivano je da se razlikuju procenti o tome koga Beograđani vide kao sposobnog da rešava probleme u gradu i njihovog glasanja na parlamentarnim izborima – to su uostalom odgovori na sasvim drugačija pitanja. Ona se i postavljaju da bi se politička opredeljenost istražila sa različitih strana. Uz to, prilikom predstavljanja, pored drugih važnih metodoloških napomena, Mihailović je upozorio na to da se u prenošenju rezultata često mešaju procenti koji se odnose na sve ispitanike i na određene grupe ispitanika, kao što su oni koji su rekli da će izaći na izbore. I ovde je to bio slučaj. Kada uzmemo u obzir sve procente koje su mediji uopšte mogli da prenesu, od političke inklinacije, preko izborne orijentacije i razlike između opredeljenih i celokupnog uzorka, svaki navedeni medij je preneo nešto drugo.
Ali, neslaganje procenata u medijima na stranu, šta nam suštinski govore podaci ovog istraživanja? Motivacija istraživača verovatno nije bila samo da se „izmere rejtinzi“ stranaka, što publiku možda najviše interesuje, već i da se opozicionim akterima pruže empirijski podaci korisni pred izbore. Ako pogledamo medije, situacija je ponovo iznenađujuća. Gotovo jedinstveno se prenosi sledeća poruka: „Na beogradskim izborima opozicija, ako se ujedini, ima šansu da pobedi“. Međutim, ovo je samo jedna od mogućih interpretacija.
Za početak, o kakvoj šansi opozicije govorimo? Uzmimo najveći procenat za opoziciju koji se pojavio u medijima, podatak da je „u Beogradu za opoziciju 55% a za vlast 45% birača“, kako prenosi portal Direktno. Na izborima 2018. koalicija oko SNS dobila je 45% glasova i većinu od 64 odbornika u Skupštini grada, a na izborima 2014. godine 44% glasova i većinu od 63 mandata. Ukoliko bi SNS ponovila rezultat kakav je imala na prethodnim izborima u Beogradu, što je najoptimističniji podatak za opoziciju koji se pojavio u medijima, imala bi komotnu većinu u Skupštini grada.
Razlika između procenta glasova i mandata nema naravno nikakve veze sa famoznim „prelivanjem glasova“. Iako je ovo jedan od najupornijih izbornih mitova, glasovi ispod cenzusa se ne „prelivaju“ nekoj drugoj listi, već se jednostavno ne računaju – mandati se raspodeljuju samo onim listama koje su prešle cenzus. Ali pitanje homogenizacije opozicije kao odgovor na visok broj glasova ispod cenzusa u osnovi je već uobičajene predizborne debate o broju „kolona“. Žilavost strategije „jedne kolone“ počiva na pretpostavci da je ona uslov za osvajanje većine u Beogradu, pa se traži empirijska potpora u rezultatima istraživanja.
Međutim, ta pretpostavka nije dovoljno empirijski utemeljena. Najbolji prediktor budućeg ponašanja je prethodno ponašanje, a u Beogradu se u poslednja tri ciklusa ponavlja obrazac po kome se prilikom raspodele mandata ne računa petina glasova (21% 2018, 23% 2014, 23% 2012). Verovatnoća da se ovo promeni je mala, i ukoliko prethodne strategije za formiranje „jedne kolone“ nisu bile uspešne, moraju se razumeti razlozi za to. Oni su brojni, ali neki od njih su zapravo strukturni i tiču se specifičnosti beogradskih izbora, o čemu je već pisano.
U Beogradu su centrale mnogih partija, što znači da su im tu baza i najsnažnija organizacija. To navodi neke političke aktere da precene svoje mogućnosti i samostalno izađu na izbore, naročito uz sniženi izborni prag od 3%. Međutim, skupština tog velikog grada, sa raspršenim prigradskim opštinama i gotovo milion aktivnih birača nije lak zalogaj. Promena ovog obrasca ponašanja zahtevala bi radikalno drugačiju koordinaciju opozicionih aktera. Toga, u obimu koji bi bio neophodan da obuhvati sve heterogene opozicione aktere, i to samo pet meseci pred izbore, jednostavno nema. Uverenje da nasuprot koaliciji na vlasti, koja je stvarni izborni akter, postoji i neka homogena „opozicija“ na najtežem je testu upravo u Beogradu.
Zato se, kao i obično u poslednjem trenutku, javni prostor zasipa neumornim agitovanjem za jednu ili više kolona, a argumenti u prilog ovih pristupa se traže u rezultatima istraživanja. Ali to je igra gluvih telefona. Rezultati Demostatovog istraživanja pokazuju da 28% ispitanika smatra da je za opoziciju najbolje da na izbore izađe u jednoj koloni, a samo 5% u više kolona. Međutim, čak 52% ispitanika smatra da je broj kolona nevažan, već da je važan dogovor opozicije. Ukoliko se prate mediji i slušaju opozicioni lideri ne stiče se utisak da je većina građana zapravo manje zainteresovana za „kolone“ a više za mogućnost bazičnog dogovora opozicionih aktera, šta god ispitanici pod tim podrazumevali.
Opozicioni lideri uporno traže načine da mobilišu pasivizirane opozicione birače i da utiču na ponašanje drugih opozicionih aktera. Istraživači pronalaze kreativne načine da proniknu u izborne preference birača koji su nepoverljivi i neskloni da odgovaraju na politički osetljiva pitanja. Mediji tu imaju posredujuću ulogu i od različitih delova istraživanja oblikuju nove, ili učvršćuju stare poruke kojima se politički akteri obraćaju potencijalnim biračima. Ali igra ne staje ovde. Provladini mediji ne propuštaju priliku da na konferencijama pitaju Vučića o tim porukama „opozicionih“ medija, što on dalje koristi za učvršćivanje svoje glasačke baze. I tako u krug, do sledećih izbora.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ajde, ajde botovi, mora brzo spinom da se anestezira narod, ali dzaba, sad se vec vidi da ste i vi svesni da gubite Beograd, zato toliko panicite i histerisete i pisete ovakve gluposti.
Ljudi, sklonite Vesica i fobicete izbore! Retko antipatican lik, niko ga ne.podnosi, svako drugi bi dobio izbore u BG jer je Vucic neprikosnoven...Vesara ja retko netalentovan za medijski nastup, koliko god se trudio da jede grasak i ostala demagogija
Djilas sada zeli moc, da kontrolise sve, zivote svih ljudi, da vedri i oblaci kao sto je nekada radio dok je pljackao drzavu i gradjane. Takvo zlo, odnosno Djavo, nikad vise nece vladati Srbijom.
Đilas ne krije da želi da se vrati na vlast. Ne želi on to zbog građana, što ima plan za razvoj ekonomije i napredak države, nego što želi da on lično napreduje. U vreme njegove vladavine imali smo visok procenat nezaposlenosti i uništenu ekonomiju i privredu.
Neka stave koga hoće, narod bira samo najbolje, a njihovu volju ništa ne može da promeniKo god bi, od uglednih ljudi, prihvatio da bude neki kandidat za nešto u ime Đilasa, samo bi sebi ukaljao obraz! Ko ima u sebi i malo ljudskosti neće da se petlja sa lopovčinom Đilasom!
Svako ko ima malo dostojanstva nece ss petljati sa ovim lopovom Djilasom. Ali svakako narod bira vec je izabrao najboljeg tako ce i ostati.Sa Dilasom niko nece ko je ozbiljan jer je Dilas jednom pukao.
Narod bira na izborima one kojima veruje, koje ih vode svojim radom i zalaganjem.Onaj ko je radio i zaslužio podršku naroda nema čega da se plaši na izborima.
Đilas i njemu slični su davno odsvirali svoje! Lažna istraživanja ništa im ne doprinose.
Narod je vrlo jasan kada je podrška u pitanju, svakako istu daju aktuelnoj vlasti.
Lazi, obmane, su samo deo programa Dragana Djilasa kako bi dobio neki jeftini glas da bi se vratio na celu drzave i onda nastavio gde je stao 2012 godine a to je unistavanje i pljackanje Srbije
Dragan Đilas preko novina koje podržavaju njegovu "politiku" vodi kampanju kojom želi da predstavi sebe kao lidera opozicije, dok Vuku Jeremiću poručuje da je nebitan
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko pozvao je stanovnike da napuste grad ako imaju tu mogućnost, zbog teške energetske krize, masovnih prekida grejanja i sve većeg opterećenja infrastrukture usled ekstremno niskih temperatura koje su zahvatile ukrajinsku prestonicu.
Rusija sada ima jasnu prednost u novoj trci u naoružanju 21. veka, izjavio je bivši obaveštajac i vojni analitičar Skot Riter u intervjuu novinaru Endrjuu Napolitanu.
Plavi tim je još jednom pokazao koliku netrpeljivost gaji prema Sanji Kalinović, a ovoga puta je tema razgovora bila kako bi ona bila loš kapiten da je bila izabrana.
Ukoliko ste propustili 10. epizodu najvećeg sportskog rijalitija na svetu - Exatlona reprizu imate prilike da gledate od 13 časova na televiziji Informer.
Učesnica Exatlona Sanja Kalinović je progovorila o odnosima unutar Plavog tima, otkrivši da smatra kako je takmičari ne žele na poziciji kapitena jer bi, kako kaže, mogla da raskrinka njihove prljave igre.
Prethodne sedmice u Informerovoj mega popularnoj emisiji "Na merama" mogli ste da vidite kako bivša ministarka Danica Grujičić pohodi blokaderske šatore, gde to tumara analitičar Aleksandar Radić, čime se sada bavi doskorašnji trener KK Partizan Željko Obradović, na koji način glumica Iva Štrljić vežba za novu ulogu…
Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek gostujući u Info jutru govorio je o ulaganjima u zdravstvo i lečenju dece pre 2012. godine i od te godine do danas.
Mnogi domaćini se pitaju da li može da se koristi sveća od prošle slave ili je neophodno zapaliti novu. Protonamesnik inž. Željko Hadži Jovanović kaže da danas nije nestašica voska, kao što je nekada bilo, i da svako može da kupi novu sveću za slavu.
U najnovijoj epizodi "Političkog kviza" na Informer televiziji sjajna pitanja voditelja Branislava Lečića držala su gledaoce kraj malih ekrana do samog kraja!
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije osuđuje brutalne napade, uvrede i targetiranje kojima je na društvenoj mreži Redit izložen Aleksandar Baošić, novinar i voditelj televizije Informer.
Na raskrsnici u blizini Futoške pijace u Novom Sadu danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je učestvovalo i vozilo saobraćajne policije, kao i još jedan automobil.
Vođa Balkanskog kartela Živko Bakić (43) likvidiran je juče tokom šetnje sa nanogicom nadomak Sopota, a prema rečima meštana mahom vikend-naselja, ubijenog su viđali povremeno, ali ga nisu dobro poznavali.
Na obilaznici kod Novog Pazara sinoć je došlo do teške saobraćajne nesreće u kojoj su povređeni članovi jedne porodice iz Tutina, kao i vozač drugog automobila.
Oružana pljačka koja se dogodila juče u Ruzveltovoj ulici u Beogradu šokirala je sve žitelje ovog kraja koji su za Kurir objasnili kako se došlo do razbojništva.
Živko Bakić, ubijeni vođa Balkanskog kartela i bivši fudbaler, svakodnevno je u dozvoljene šetnje išao sa grupom momaka koji su se policiji predstavili kao njegovi prijatelji, a sa kojima su ga redovno i viđali meštani Male Ivanče.
Rusija razmatra mogućnost udara na podstanice nuklearnih elektrana u Ukrajini kako bi primorala Kijev da prihvati uslove kapitulacije, saopštila je Glavna obaveštajna uprava Ukrajine.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je uvođenje i postepeno povećanje carina evropskim saveznicima sve dok Sjedinjenim Državama ne bude omogućena kupovina Grenlanda.
Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, prvi put je danas javno priznao da su tokom nedavnih protesta u toj zemlji ubijene hiljade ljudi, navodeći da su „neki stradali na nehuman, divljački način“.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski započeo je seriju sastanaka sa ljudima koji se pominju kao njegovi mogući protivkandidati na predsedničkim izborima, u pokušaju da obezbedi svoju političku budućnost nakon završetka rata, piše Blumberg.
Pola Kinski, ćerka poznatog nemačkog glumca Klausa Kinskog, čekala je više od 30 godina da svetu kaže šta je, prema njenim tvrdnjama, preživljavala kao dete.
Jugoslovenska glumica Edita Majić napustila je blistavu glumačku karijeru kako bi se zamonašila, a potom potpuno povukla iz sveta i postala pustinjakinja, živeći u samoći na nepoznatoj lokaciji.
Emilija Klark, zvezda serije "Igre prestola", otkrila je da je tokom snimanja nove serije "Ponies" povredila rebro, i to dok je snimala eksplicitnu scenu.
Salata sa pirinčem je jedna od onih za koju se uvek traže kašika više. Lagana, kremasta i osvežavajuća, a dovoljno zasitna je savršen prilog uz pečenje.
Emi Friman iz Australije je podelila jednostavan trik za otvaranje plastične ambalaže koji je privukao globalnu pažnju. Njen savet postao je viralan na TikToku.
Salčići su starinski kolači koji nas vraćaju u detinjstvo. Hrskavi spolja, punjeni pekmezom koja se topi u ustima, spajaju jednostavnost sastojaka sa bogatstvom ukusa.
Bokser Veljko Ražnatović, sin pevačice Cece Ražnatović, uputio se na kardio trening, i iskoristio priliku da zabeleži trenutak i pokaže koliko je hladno.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar