Evo kako su đilasovci lažirali famozno Demostatovo istraživanje!
Podeli vest
Istraživačko-izdavački centar Demostat predstavio je na konferenciji za novinare rezultate poslednjeg istraživanja javnog mnenja. Na pitanja Demostata o izbornim preferencama odgovorilo je putem telefona 1.200 ispitanika iz Beograda. Ali veza se posle predstavljanja rezultata izgleda pokvarila i rezultati su se oteli kontroli. Mediji su započeli, a društvene mreže nastavile igru gluvih telefona, tako da je malo kome jasno šta je tačno bila poruka istraživanja
Dragan Đilas preko novina koje podržavaju njegovu "politiku" vodi kampanju kojom želi da predstavi sebe kao lidera opozicije, dok Vuku Jeremiću poručuje da je nebitan
27.10.2021
09:07
Danas prenosi agencijsku vest Bete: „Za Srpsku naprednu stranku i Socijalističku partiju Srbije kao i za opoziciju se opredelilo po 31% od svih ispitanika“. Dnevni list Nova na naslovnoj strani kao udarnu vest ističe da je „opoziciji Beograd na dohvat ruke“ uz veliki grafikon na kome su i opozicija i vlast na 36%. Portal Nova kaže da su SNS i SPS na 30%, a cela opozicija na 37%. Direktno tvrdi da je „u Beogradu za opoziciju 55%, za vlast 45% birača“. Procenti opozicije u Beogradu u ovih nekoliko vesti kreću se od 31 do 55% i od izjednačene podrške do prednosti nad strankama vlasti. Kako je to moguće?
Glavni istraživač Demostata, Srećko Mihailović, predstavio je odgovore ispitanika na nekoliko različitih pitanja. Jedno je bilo posredno izjašnjavanje o političkim opcijama u Beogradu, kroz odgovore na pitanje o tome koja stranka bi najuspešnije rešavala probleme Beograđana. Ovde se 31% odlučilo za SNS-SPS, 31% za sve druge stranke, dok čak 38% nije moglo da se odluči ili nije dalo odgovor. Na slično pitanje, da li je za Beograđane bolje da na izborima pobede partije vlasti ili partije opozicije, ispitanici su bili podeljeni na sličan način. Tako je 36% reklo da je bolje da pobede stranke koje su sada na vlasti, 36% da pobede opozicione stranke, dok 28% nije dalo odgovor.
Ukoliko bi se čitali samo odgovori na ova pitanja, moglo bi se zaključiti da su stranke opozicije u Beogradu izjednačene sa partijama na vlasti. Međutim, odgovori na pitanja o tome šta je bolje za Beograđane, ili ko uspešnije rešava njihove probleme, nisu isto što i izborno izjašnjavanje. Na pitanje o tome za koga bi glasali na parlamentarnim izborima, 30% Beograđana biralo bi SNS-SPS, 37% sve ostale stranke, a 33% se nije izjasnilo. Demostat je predstavio i podatke o izborno orijentisanim ispitanicima, gde se ne računaju oni neizjašnjeni: 45% za SNS-SPS, a 55% za sve ostale stranke. Ovde bi se moglo zaključiti da partije vlasti u stvari nemaju većinsku podršku u Beogradu.
Očekivano je da se razlikuju procenti o tome koga Beograđani vide kao sposobnog da rešava probleme u gradu i njihovog glasanja na parlamentarnim izborima – to su uostalom odgovori na sasvim drugačija pitanja. Ona se i postavljaju da bi se politička opredeljenost istražila sa različitih strana. Uz to, prilikom predstavljanja, pored drugih važnih metodoloških napomena, Mihailović je upozorio na to da se u prenošenju rezultata često mešaju procenti koji se odnose na sve ispitanike i na određene grupe ispitanika, kao što su oni koji su rekli da će izaći na izbore. I ovde je to bio slučaj. Kada uzmemo u obzir sve procente koje su mediji uopšte mogli da prenesu, od političke inklinacije, preko izborne orijentacije i razlike između opredeljenih i celokupnog uzorka, svaki navedeni medij je preneo nešto drugo.
Ali, neslaganje procenata u medijima na stranu, šta nam suštinski govore podaci ovog istraživanja? Motivacija istraživača verovatno nije bila samo da se „izmere rejtinzi“ stranaka, što publiku možda najviše interesuje, već i da se opozicionim akterima pruže empirijski podaci korisni pred izbore. Ako pogledamo medije, situacija je ponovo iznenađujuća. Gotovo jedinstveno se prenosi sledeća poruka: „Na beogradskim izborima opozicija, ako se ujedini, ima šansu da pobedi“. Međutim, ovo je samo jedna od mogućih interpretacija.
Za početak, o kakvoj šansi opozicije govorimo? Uzmimo najveći procenat za opoziciju koji se pojavio u medijima, podatak da je „u Beogradu za opoziciju 55% a za vlast 45% birača“, kako prenosi portal Direktno. Na izborima 2018. koalicija oko SNS dobila je 45% glasova i većinu od 64 odbornika u Skupštini grada, a na izborima 2014. godine 44% glasova i većinu od 63 mandata. Ukoliko bi SNS ponovila rezultat kakav je imala na prethodnim izborima u Beogradu, što je najoptimističniji podatak za opoziciju koji se pojavio u medijima, imala bi komotnu većinu u Skupštini grada.
Razlika između procenta glasova i mandata nema naravno nikakve veze sa famoznim „prelivanjem glasova“. Iako je ovo jedan od najupornijih izbornih mitova, glasovi ispod cenzusa se ne „prelivaju“ nekoj drugoj listi, već se jednostavno ne računaju – mandati se raspodeljuju samo onim listama koje su prešle cenzus. Ali pitanje homogenizacije opozicije kao odgovor na visok broj glasova ispod cenzusa u osnovi je već uobičajene predizborne debate o broju „kolona“. Žilavost strategije „jedne kolone“ počiva na pretpostavci da je ona uslov za osvajanje većine u Beogradu, pa se traži empirijska potpora u rezultatima istraživanja.
Međutim, ta pretpostavka nije dovoljno empirijski utemeljena. Najbolji prediktor budućeg ponašanja je prethodno ponašanje, a u Beogradu se u poslednja tri ciklusa ponavlja obrazac po kome se prilikom raspodele mandata ne računa petina glasova (21% 2018, 23% 2014, 23% 2012). Verovatnoća da se ovo promeni je mala, i ukoliko prethodne strategije za formiranje „jedne kolone“ nisu bile uspešne, moraju se razumeti razlozi za to. Oni su brojni, ali neki od njih su zapravo strukturni i tiču se specifičnosti beogradskih izbora, o čemu je već pisano.
U Beogradu su centrale mnogih partija, što znači da su im tu baza i najsnažnija organizacija. To navodi neke političke aktere da precene svoje mogućnosti i samostalno izađu na izbore, naročito uz sniženi izborni prag od 3%. Međutim, skupština tog velikog grada, sa raspršenim prigradskim opštinama i gotovo milion aktivnih birača nije lak zalogaj. Promena ovog obrasca ponašanja zahtevala bi radikalno drugačiju koordinaciju opozicionih aktera. Toga, u obimu koji bi bio neophodan da obuhvati sve heterogene opozicione aktere, i to samo pet meseci pred izbore, jednostavno nema. Uverenje da nasuprot koaliciji na vlasti, koja je stvarni izborni akter, postoji i neka homogena „opozicija“ na najtežem je testu upravo u Beogradu.
Zato se, kao i obično u poslednjem trenutku, javni prostor zasipa neumornim agitovanjem za jednu ili više kolona, a argumenti u prilog ovih pristupa se traže u rezultatima istraživanja. Ali to je igra gluvih telefona. Rezultati Demostatovog istraživanja pokazuju da 28% ispitanika smatra da je za opoziciju najbolje da na izbore izađe u jednoj koloni, a samo 5% u više kolona. Međutim, čak 52% ispitanika smatra da je broj kolona nevažan, već da je važan dogovor opozicije. Ukoliko se prate mediji i slušaju opozicioni lideri ne stiče se utisak da je većina građana zapravo manje zainteresovana za „kolone“ a više za mogućnost bazičnog dogovora opozicionih aktera, šta god ispitanici pod tim podrazumevali.
Opozicioni lideri uporno traže načine da mobilišu pasivizirane opozicione birače i da utiču na ponašanje drugih opozicionih aktera. Istraživači pronalaze kreativne načine da proniknu u izborne preference birača koji su nepoverljivi i neskloni da odgovaraju na politički osetljiva pitanja. Mediji tu imaju posredujuću ulogu i od različitih delova istraživanja oblikuju nove, ili učvršćuju stare poruke kojima se politički akteri obraćaju potencijalnim biračima. Ali igra ne staje ovde. Provladini mediji ne propuštaju priliku da na konferencijama pitaju Vučića o tim porukama „opozicionih“ medija, što on dalje koristi za učvršćivanje svoje glasačke baze. I tako u krug, do sledećih izbora.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ajde, ajde botovi, mora brzo spinom da se anestezira narod, ali dzaba, sad se vec vidi da ste i vi svesni da gubite Beograd, zato toliko panicite i histerisete i pisete ovakve gluposti.
Ljudi, sklonite Vesica i fobicete izbore! Retko antipatican lik, niko ga ne.podnosi, svako drugi bi dobio izbore u BG jer je Vucic neprikosnoven...Vesara ja retko netalentovan za medijski nastup, koliko god se trudio da jede grasak i ostala demagogija
Djilas sada zeli moc, da kontrolise sve, zivote svih ljudi, da vedri i oblaci kao sto je nekada radio dok je pljackao drzavu i gradjane. Takvo zlo, odnosno Djavo, nikad vise nece vladati Srbijom.
Đilas ne krije da želi da se vrati na vlast. Ne želi on to zbog građana, što ima plan za razvoj ekonomije i napredak države, nego što želi da on lično napreduje. U vreme njegove vladavine imali smo visok procenat nezaposlenosti i uništenu ekonomiju i privredu.
Neka stave koga hoće, narod bira samo najbolje, a njihovu volju ništa ne može da promeniKo god bi, od uglednih ljudi, prihvatio da bude neki kandidat za nešto u ime Đilasa, samo bi sebi ukaljao obraz! Ko ima u sebi i malo ljudskosti neće da se petlja sa lopovčinom Đilasom!
Svako ko ima malo dostojanstva nece ss petljati sa ovim lopovom Djilasom. Ali svakako narod bira vec je izabrao najboljeg tako ce i ostati.Sa Dilasom niko nece ko je ozbiljan jer je Dilas jednom pukao.
Narod bira na izborima one kojima veruje, koje ih vode svojim radom i zalaganjem.Onaj ko je radio i zaslužio podršku naroda nema čega da se plaši na izborima.
Đilas i njemu slični su davno odsvirali svoje! Lažna istraživanja ništa im ne doprinose.
Narod je vrlo jasan kada je podrška u pitanju, svakako istu daju aktuelnoj vlasti.
Lazi, obmane, su samo deo programa Dragana Djilasa kako bi dobio neki jeftini glas da bi se vratio na celu drzave i onda nastavio gde je stao 2012 godine a to je unistavanje i pljackanje Srbije
Dragan Đilas preko novina koje podržavaju njegovu "politiku" vodi kampanju kojom želi da predstavi sebe kao lidera opozicije, dok Vuku Jeremiću poručuje da je nebitan
Analitičar Saša Borojević eksluzivno za Informer TV otkrio je da je radio intervju sa rođenim bratom Džefrija Epstina, koji mu je otkrio šta mu je rekao zatvorski čuvar nakon smrti seksualnog predatora.
Miljenik publike i ostalih takmičara Jovan Radulović Jodžir održao je emotivan govor prilikom oproštaja od Exatlona i zakunuo se da nikada nije video toliko dobrih ljudi.
Došlo je do novog sukoba između Sanje Kalinović, Anabele Zonai i Milice Ohman tokom kojeg su se međusobno optuživale za prisluškivanje, spletkarenje i foliranje.
Prošle sedmice u Informerovoj spektakularnoj emisiji “Na merama” otkrili smo vam kako izgleda kad se okoreli opozicionar Miki Aleksić prepusti gastronomskim užicima, na koji način popularno TV lice Žika Šarenica “krcka” penziju, gde provodi vreme perjanica Đilasove stranke Branko Miljuš, šta kupuje pevač Dragan Kojić Keba…
Član predsedništva SNS Miroslav Čučković gostujući u Info jutru komentarisao je učešće rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića na narednim izborima i to ispred tzv. Studentske liste.
Na pijacama širom Srbije ovih dana pažnju kupaca privlači paradajz koji je, prema njihovim rečima, ukusniji nego tokom leta, a prodaje se po ceni od oko 200 dinara za kilogram, što ga čini jeftinijim čak i od kiselog kupusa.
Patrijarh srpski Porfirije pozvao je sveštenstvo i vernike da se 8. februara pridruže akciji dobrovoljnog davanja krvi koju organizuju Crveni krst Srbije i Institut za transfuziju krvi.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je završena rekonstrukcija objekta u Ljermontovljevoj ulici broj 12a u Beogradu i da će službe koje su u njemu smeštene ponovo početi sa radom u ponedeljak, 9. februara 2026. godine.
Niška policija je za samo dva sata od izršenja teškog zločina uspela da identifikuje izvršioce i uhapsi tri osobe koje se sumnjiče da su umešane u ubistvo Aleksandre Š. (44) koja je jutros u 7.30 sati ubijena u niškom naselju Palilula.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije (UKP) uspešno su identifikovali i uhapsili U. R. (28), koji se sumnjiči da stoji iza bombaških napada na poznate beogradske restorane koji su se dogodili u prethodna dva dana.
U selu Biohane, kod Tutina muškarac R. D. (61) pronađen je mrtav na lokalnom groblju, a prema prvim nezvaničnim informacijama sumnja se na samobistvo, saznaje Informer.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će ukrajinska delegacija, po povratku iz Abu Dabi, u subotu podneti izveštaj o najosetljivijim aspektima pregovora, naglasivši da se o tim detaljima ne može razgovarati na daljinu, prenosi Anadolija.
Nakon pregovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država o iranskom nuklearnom programu, održanih u Omanu, Centralna komanda SAD (CENTCOM) objavila je nove snimke nosača aviona USS Abraham Linkoln, koji je prošle nedelje stigao u region.
Predsednik pokreta "Druga Ukrajina" Viktor Medvedčuk izjavio je da "ludilo Vladimira Zelenskog i kolektivnog Zapada" može da dovede do svetske katastrofe i da antiruska histerija sprečava rešenje ukrajinskog sukoba.
Evropska komisija predložila je 20. paket sankcija protiv Rusije, koji je usmeren na energetski sektor, finansijske usluge i trgovinu, sa ciljem da bude usvojen pre četvrte godišnjice rata u Ukrajini, 22. februara.
Beogradska policija uhapsila je S. H. (40) i ukrajinsku državljanku S. T. (23) zbog sumnje da su iz galerije ULUS ukrali sliku Zdravka Vučinića "Uspenje"
Glumica Rut Gemel priznala je da je imala tremu pred snimanje intimnih scena u novoj sezoni "Bridžertona", ali da je iskustvo na kraju bilo više zabavno nego stresno.
Smršao čitavih 90 kilograma, obrijao glavu i pustio sedu bradu, pa mnogi iz prve nisu shvatili da se radi o Džoni Hilu, holivudskom glumcu kog publika poznaje kao debeljuškastog komičara.
Izjava hrvatskog pisca Miroslava Krleže o Srbima i Hrvatima, u kojoj ih je nazvao "jednim te istim komadom kravlje balege", decenijama kasnije i dalje izaziva burne reakcije i rasprave širom regiona.
Dvadesetogodišnja studija pokazala je da ishrana zasnovana na maslinovom ulju, orašastim plodovima i povrću može značajno da smanji rizik od moždanog udara. Naučnici ističu da pridržavanje mediteranskog načina ishrane može da umanji verovatnoću pojave svih vrsta moždanog udara i do 25 odsto.
Ketrin de Noar, menadžerka jednog od najvećih legalnih bordela u Evropi podelila je priču koja je iznenadila čak i one koji misle da ih industrija za odrasle više ne može šokirati.
Ako ste do sada koristili Jutjub u pozadini na Android uređaju bez pretplate, stižu loše vesti od Gugla. Kompanija je zvanično potvrdila da će uskoro ukloniti metod koji je godinama omogućavao besplatno puštanje videa u pozadini.
Bivša supruga poznatog repera Nenada Aleksića Ša, Vanja Ignjatović, iznenadila je javnost kada se udala u strogoj tajnosti, što je sada otkrila putem društvenih mreža.
Živorad Nikolić, poznatiji kao Žika Šarenica, otkrio je kako danas izgleda njegova svakodnevica, govorio o porodici, ali i o svemu onome sa čim se susretao tokom dugogodišnjeg voditeljskog posla.
Pravi haos izbio je u studiju "Zvezda Granda" kada je došlo do rasprave između članova žirija, i to zbog glasova i prolaska kandidata, a nezadovoljstvo iskazala je pevačica Snežana Đurišić.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar