Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saopštilo je da intervju sa ambasadorom Nemačke u Srbiji Tomasom Šibom, koji je objavljen u ''Politici'' pod naslovom ''Donbas i Kosovo ne mogu nikako da se uporede'', sadrži niz netačnih tvrdnji i kvalifikacija
Kako je saopštio glavni pravni savetnik MSP Aleksandar Gajić, u intervjuu je zanemareno da je u dugom vremenskom periodu SRJ bila suočena sa snažnim albanskim separatizmom na KiM.
Ambasador Šib je izneo netačnu tvrdnju o ''ugnjetavanju Albanaca i njihovom isključenju iz javnog života'' i, ignorišući čitav niz činjenica i rezolucija Saveta bezbednosti UN, zaključio da se NATO odlučio za napad na SRJ ''tek kada su bila iscrpljena sva sredstva diplomatije'', navodi se u saopštenju.
MSP ističe da istraživanja, koja se mogu potkrepiti odgovarajućom dokumentacijom, potvrđuju da je u godinama uoči agresije na SRJ nad Albancima na KiM zaista vršeno nasilje, ali to nasilje su vršile terorističke grupe albanskih separatista, koje su, osim policajaca i srpskih civila, ubijale i svoje sunarodnike lojalne Srbiji.
Podseća se da su Rezolucijom Saveta bezbednosti UN 1160 (1998) potvrđene obaveze svih članica UN na očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta SRJ (danas Srbije) dok su akti tzv. Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i drugih oružanih grupa kosovskih Albanaca kvalifikovani kao ''teroristički'', te da je Savet bezbednosti UN u više navrata izričito osudio terorističke akte OVK.
Reakcija oružanih snaga SRJ i policije Srbije, navodi MSP, bila je usmerena na suzbijanje separatizma i terorizma, a o nepostojanju ''deklarisanih razloga'' za napad na SRJ govore i činjenice potvrđene u Nemačkoj.
U periodu koji prethodi agresiji na SRJ, Ministarstvo spoljnih poslova Nemačke je 12. januara 1999. Upravnom sudu u Triru ukazalo da ''operacije snaga bezbednosti nisu bile usmerene na kosovske Albance kao na etničku grupu, već na militantne protivnike i njihove navodne sledbenike'', podsećaju iz MSP-a.
Suprotno tvrdnji ambasadora Šiba, takođe navodi MSP, mirna sredstva rešavanja krize na Kosovu nisu bila iscrpljena.
Foto: Printskrin/Fotoilustracija
Nemački ambasador Tomas Šib
Ucene i Povelja UN
Jasno je da ni pregovori u Rambujeu nisu bili „mirno sredstvo rešavanja" krizne situacije, već okvir za iznošenje ucena, dodaje se u saopštenju, koje potpisuje glavni pravni savetnik MSP Aleksandar Gajić.
U njemu se navodi da je NATO je delovao suprotno Povelji UN koja ne dopušta izuzetke od pravila sadržanog u čl. 53 da „bez odobrenja Saveta bezbednosti neće po regionalnim sporazumima niti preko regionalnih organizacija biti preduzeta nijedna prinudna akcija“.
U osnovi jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova je upotreba oružane sile NATO i OVK i stoga se „slučaj Kosova“ ne može opravdati kriterijumom koji iznosi ambasador Šib da je „proglašenje nezavisnosti isključivo moguće ako se pri tom ne krši zabrana upotrebe sile“, dodaju iz Ministarstva.
Takođe, navodi MSP, Šib tvrdnjom da se godinama intenzivno radilo na iznalaženju rešenja za status Kosova koje bi za obe strane bilo prihvatljivo i da je tek nakon što su se ovi pokušaji izjalovili proglašena nezavisnost tzv. Kosova ignoriše činjenice da albanska strana nije vodila smislen dijalog već je insistirala na nezavisnosti kao jedinom mogućem rešenju, bez ulaganja napora da se obezbede minimalni standardi poštovanja ljudskih prava, spreče progoni i obezbedi povratak srpskog i ostalog nealbanskog stanovništva.
Sve rezolucije u pogledu Kosova koje je usvojio SB UN, kao jedini međunarodni autoritet kome je povereno očuvanje međunarodnog mira i bezbednosti, zasnivaju se na principu zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta SRJ, ističe MSP.
I pored sistematskog kršenja međunarodnog prava i Rezolucije 1244, Kosovo ni danas nije, ni de jure ni de fakto, formirano kao nezavisna država, poručuje se, pored ostalog, u saopštenju MSP.
Pitanje Kosova, uključujući tu i pitanje statusa Kosova, još uvek je pred Savetom bezbednosti čije odluke, utemeljene na međunarodnom pravu i potrebi očuvanja međunarodnog mira i bezbednosti, garantuju suverenitet i teritorijalni integritet Srbije, zaključuje MSP.
Tzv. Kosovo i Donbas
Šib je u intervjuu za ''Politiku'' objavljenom u nedelju, između ostalog, izneo tvrdnju da se situacije na tzv. Kosovu i sada na istoku Ukrajine nikako ne mogu uporediti i da su u toj pokrajini ''od kraja 1980-ih godina etnicki Albanci ugnjetavani i isključeni iz javnog života''.
- Međunarodna zajednica je vodila duge pregovore koji nisu urodili plodom, čime je bezuspešno iscrpela sva sredstva za mirno rešavanje konflikta i sprečavanje humanitarne katastrofe na Kosovu. Tek onda kada su bila iscrpljena sva sredstva diplomatije, NATO se odlučio za napad na Jugoslaviju. Međutim, u Ukrajini ne postoje, niti su postojale naznake ili dokazi za, po Moskvi, navodno ugnjetavanje etničkih Rusa. A diplomatska sredstva za okončanje rata u Donbasu ni približno nisu bila iscrpljena - rekao je, pored ostalog, nemački ambasador.
Ustavni sud učestvovao je na Devetom kongresu i Generalnoj skupštini Asocijacije frankofonih ustavnih sudova (ACCF), koji su održani u Dakaru, Senegal, od 30. maja do 1. juna 2022. godine
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ustavni sud učestvovao je na Devetom kongresu i Generalnoj skupštini Asocijacije frankofonih ustavnih sudova (ACCF), koji su održani u Dakaru, Senegal, od 30. maja do 1. juna 2022. godine
Dragan J. Vučićević danas je tokom vanrednog uključenja u program naše televizije otkrio šokantne informacije o premijeru Crne Gore Milojku Spajiću koji je samo nekoliko sati ranije na najsramniji način udario na Srbiju, ali i na glavnog urednika Informera.
Jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević uključio se hitno u Kolegijum na Informer televiziji i upozorio da svi novinari i urednici Informera mogu završiti na crnoj listi Crne Gore i Milojka Spajića.
Zbog velikog interesovanja javnosti za prikaz gađanja iz modernizovanih i novouvedenih sredstava i sistema Vojske Srbije na poligonu "Pasuljanske livade", Ministarstvo odbrane odlučilo je da objavi deo ekskluzivnih video-snimaka nastalih tokom priprema i realizacije ovog složenog prikaza.
Ministarstvo zaštite životne sredine i kompanija EKSPO 2027 potpisali su Memorandum o razumevanju kojim je uspostavljen okvir za zajedničku pripremu i realizaciju obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine, u okviru programa specijalizovane izložbe Ekspo 2027 Beograd.
Direktor Fonda PIO, Relja Ognjenović, predsednik Saveza penzionera Srbije, prof. dr Andreja Savić i gradonačelnica Loznice, Dragana Lukić, na tribini održanoj 2. jula u ovom gradu, bili su na raspolaganju za više od tri stotine lozničkih penzionera koji su imali mnogo pitanja iz njihovih nadležnosti.
Vuk Lakićević iz Podgorice, koji je prekjuče uz nezapamćene mere bezbednosti izručen Crnoj Gori iz Hrvatske, našao se u centru velike istrage koju vodi Specijalno državno tužilaštvo. On se sumnjiči da je direktno učestvovao u brutalnoj otmici i ubistvu Ilije Krstića iz Leskovca, čiji su spaljeni ostaci, zazidani u rezervoaru za vodu u tvrđavi Golubac u Kotoru, pronađeni 19. maja prošle godine
Pripadnici policije u Surčinu ekspresno su rasvetlili sramotnu krađu dobrovoljnih priloga namenjenih deci sa posebnim potrebama i lisice na ruke stavili A. O. (27), osumnjičenom za ovo bezobzirno krivično delo.
Fatlind B. (26) izgubio je život u stravičnoj nesreći koja se dogodila u planinskom području u selu Delovce kod Suve Reke, kada ga je tokom nevremena pogodio grom.
Posle zastoja projekta FCAS, zajedničkog francusko-nemačko-španskog lovca šeste generacije, Berlin gura sopstveni digitalni borbeni sistem - mozak rata.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Vreme koje je muškarcima potrebno da ponovo postignu erekciju posle orgazma prvenstveno zavisi od starosti, ali i od opšteg fizičkog i psihičkog stanja, objašnjavaju stručnjaci.
Visoke temperature i velika vlažnost vazduha otežavaju podnošenje letnjih dana. Organizam se tada teže hladi, više se znojimo i brže umaramo, ali uz nekoliko jednostavnih trikova možete lakše preživeti sparinu i rashladiti i sebe i svoj dom.
Japanska kompanija Soni saopštila je da će od januara 2028. godine prestati da proizvodi fizičke diskove za sve nove video-igre za konzole Plejstejšen, čime će buduća izdanja biti dostupna isključivo u digitalnom formatu.
Iako se mnogi parovi nadaju prilici da letnji odmor provedu zajedno, ponovo se povežu i poprave svoj brak, za mnoge problematične odnose ovaj period bi mogao da bude kraj, navode stručnjaci.
Učesnici rijalitija "Elita" od učešća uspevaju da zarade i po nekoliko stotina hiljada evra, a među njima se izdvajaju najplaćeniji takmičari koji za boravak pred kamerama inkasiraju vrtoglave sume.
Pevačica Barbara Bobak nastupila je u jednom prestoničkom klubu, a sve prisutne ostavila je bez teksta kada je otkrila da ispod garderobe ne nosi donji veš.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.