Francuska želi stvaranje jednog sveobuhvatnog evropskog političkog foruma koji ne bi bio zamena ni za EU, ni Savet Evrope, niti za Organizaciju za evropsku sigurnost i suradnju (OESS), ali bi omogućio izgradnju zajednice koja bi okupljala sve evropske države, bez obzira na njihov status u EU ili odnose s Evropskom unijom. To bi trebalo da znači da bi se u novoj zajednici našla i Srbija
Ovu ideju je pre mesec dana prvi put izneo predsednik ove države Emanuel Makron, a o njoj će se raspravljati na sledećem sastanku Evropskog saveta 23. i 24. juna u Briselu.
Francuska je već poslala zemljama EU non pejper gde iznosi ideju o stvaranju „Evropske političke zajednice“. Jutarnji list je imao uvid u ovaj francuski dokument o kojem se raspravlja u EU. Zanimljivo je da se o papiru počelo raspravljati samo par dana pre objave mišljenja Evropske komisije o davanju statusa kandidata za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju. Očekuje se da će Komisija preporučiti davanje statusa kandidata za Ukrajinu, verovatno i za Moldaviju, a neizvesno je kako će se to odnositi i na Gruziji.
Iako u EU kažu da su nakon aplikacije ovih država za članstvo o EU „sledili uobičajenu postojeću proceduru“, jasno je da se sve odvijalo znatno brže i da se radi o političkim motivima, a manje o ispunjavanju stvarnih kriterija za članstvo. No ionako proces proširenja zavisi pre svega od političke volje, a nakon toga od formalnih uslova, prenosi Jutarnji list.
Dugotrajni proces
U Francuskom non-paperu se navodi da se od Evropskog saveta, koje se sastaje za nedelju dana u Briselu, očekuje odluka o aplikaciji Ukrajine za članstvo, ali i upozorava na dugo trajanje procesa pa predlažu da se još ove godine stvori "Evropska politička zajednica".
"Koji god nivo postignemo na ovom Evropskom veću, politika proširenja, zbog zahteva za neophodne reforme za pridruživanje Evropskoj uniji, i trajanja koje nužno sledi, ne nudi danas neophodni politički okvir za odgovor na hitne istorijske i geopolitičke potrebe koje proizlaze iz rata protiv Ukrajine i za gradnju političkog strukturiranja našeg evropskog kontinenta", piše u tom francuskom non pejperu.
Foto: AP/Tanjug
Upravo ta dugotrajnost procesa je poslužila Francuskoj kao argument za predlog o "Evropskoj političkoj zajednici" u kojoj bi bile sve zemlje koje su spremne deliti zajedničke demokratske vrednosti i da doprinesu zajedničkoj sigurnosti, stabilnosti i prosperitetu Evrope. Zajednica bi bila otvorena za sve evropske zemlje, bez obzira na to jesu li članice EU i bez obzira na to kakve odnose imaju s Evropskom unijom. Bilo onih koje žele da budu članice, one koje to ne žele ili su je napustili, ili su povezane sa EU samo ekonomskim sporazumima.
Države na koje se najviše misli pri raspravama o ovom francuskom planu su zemlje zapadnog Balkana i one iz istočnog partnerstva, ali i Velika Britanija koja je napustila Europsku uniju.
Slična Mišelova ideja
Ova zajednica bi imala format "blage pravne strukture" s ovlašćenjima donošenja odluka, ali uz poštivanje autonomije EU u odlučivanju. Sastanci u okviru takve zajednice bili bi redovni, nekoliko puta godišnje i to i na nivou šefova država ili vlada i na nivou ministara.
Foto: Tanjug/AP
Sličnu ideju je izneo i predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel koji ju je nazvao nešto drugačije, kao "Evropska geopolitička zajednica". Kako je Mišel izuzetno blizak Makronu, očito se radi o istoj stvari pa će to biti i jedna od ključnih tema Evropskog saveta krajem sledeće nedelje.
Kada je Makaron izneo prvi put ideju o "Evropskoj političkoj zajednici", s obzirom na to da se on dokazao kao skeptičan prema procesu proširenja EU, mnogi se bili sumnjičavi. No u ovom non pejperu stoji da će stvaranje ove zajednici pomoći, a ne sprečiti integraciju u EU za one države koje to žele.
Zemlje kandidati za članstvo u Evropskoj uniji pre sticanja punopravnog članstva trebalo bi da budu integrisane u institucije i fondove EU kako bi građani još za vreme pretpristupnog procesa osetili benefite evropskog jedinstva
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zemlje kandidati za članstvo u Evropskoj uniji pre sticanja punopravnog članstva trebalo bi da budu integrisane u institucije i fondove EU kako bi građani još za vreme pretpristupnog procesa osetili benefite evropskog jedinstva
Kako su i sami najavili, na tzv. studentskoj listi nema studenata. Nakon što su sinoć nakon više od godinu dana skrivanja objavili imena kandidata za svoje narodne poslanike, moglo se videti dosta poznatih lica - Zlatko Kokanović, Tihomir Stanić, Dejan Šoškić, Ilija Srdanović...
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Ubacivanje automobila u rikverc pri velikoj brzini može imati ozbiljne posledice po menjač i čitav pogonski sklop. Iako savremeni automobili imaju zaštitne mehanizme koji sprečavaju ovakav potez, kod starijih ili manuelnih menjača situacija može biti znatno ozbiljnija.
Sreda i petak su dani kada pravoslavni vernici poste, a iza ovog običaja stoje važni događaji iz života Isusa Hrista. Sreda podseća na Judinu izdaju, dok je petak posvećen sećanju na Hristovo raspeće i stradanje na krstu.
U selu Opaljenik kod Ivanjice, trenutno je opsadno stanje pošto jake snage policije tragaju za ubicom koji je sinoć ubio Mileta P. (41) u njegovoj kući.
Telo muškarca pronađeno je danas u rupi koja je iskopana za potrebe radova na kanalizaciji u selu Karlovčić kod Beograda, a prema nezvaničnim informacijama, on je upao u rupu, koja se nalazi ispred njegove porodične kuće.
Beogradska policija jutros je uhapsila Z. J. (52) iz Kostolca i A. R. (21) iz okoline Beograda, za koje se sumnja da su pripadnici tzv. "vračarskog" klana , u trenutku dok su pokušavali da zapale poznati lokal na Vračaru.
Dejanu Dragijeviću i Srđanu Jankoviću koji su osumnjičeni da su ubili Danku Ilić, suđenje počinje u oktobru, a ceo proces biće u negotinskom Višem sudu.
Ukrajina je ostala bez izlaza na Crno more iz pravca Hersona i Nikolajeva preko Dnjeparsko-buškog limana, jer je ruska vojska praktično blokirala prolaz brodova tim pravcem, izjavio je gubernator Hersonske oblasti Vladimir Saldo.
Zemlje NATO se sve aktivnije uključuju u ukrajinski sukob, izjavila je na brifingu portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova i upozorila da su mesta odakle dolazi vojna pretnja Rusiji legitimni ciljevi za rusku vojsku.
Svetska kriza goriva više nije pretnja koja tek dolazi – ona je već počela, upozoravaju rukovodioci najvećih naftnih kompanija, dok produžena blokada Ormuskog moreuza, iscrpljivanje rezervi i prekid ključnog saudijskog naftovoda istovremeno stežu globalno tržište.
Slavni glumci Makoli Kalkin, Den Livi i Eni Marfi priredili su jedan od najemotivnijih trenutaka na 78. dodeli Emi nagrada, izašavši zajedno na scenu kako bi se na veličanstven način prisetili glumice Ketrin O'Hare, koja je preminula 30. januara u 72. godini usled posledica plućne embolije i borbe sa teškom bolešću.
Nova televizijska sezona zvanično je otvorena uzbudljivim početkom serije "Domenika Montero", koja je startovala na programima K1 televizije i koja se emituje svakog radnog dana od 14 časova.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.