Francuska želi stvaranje jednog sveobuhvatnog evropskog političkog foruma koji ne bi bio zamena ni za EU, ni Savet Evrope, niti za Organizaciju za evropsku sigurnost i suradnju (OESS), ali bi omogućio izgradnju zajednice koja bi okupljala sve evropske države, bez obzira na njihov status u EU ili odnose s Evropskom unijom. To bi trebalo da znači da bi se u novoj zajednici našla i Srbija
Ovu ideju je pre mesec dana prvi put izneo predsednik ove države Emanuel Makron, a o njoj će se raspravljati na sledećem sastanku Evropskog saveta 23. i 24. juna u Briselu.
Francuska je već poslala zemljama EU non pejper gde iznosi ideju o stvaranju „Evropske političke zajednice“. Jutarnji list je imao uvid u ovaj francuski dokument o kojem se raspravlja u EU. Zanimljivo je da se o papiru počelo raspravljati samo par dana pre objave mišljenja Evropske komisije o davanju statusa kandidata za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju. Očekuje se da će Komisija preporučiti davanje statusa kandidata za Ukrajinu, verovatno i za Moldaviju, a neizvesno je kako će se to odnositi i na Gruziji.
Iako u EU kažu da su nakon aplikacije ovih država za članstvo o EU „sledili uobičajenu postojeću proceduru“, jasno je da se sve odvijalo znatno brže i da se radi o političkim motivima, a manje o ispunjavanju stvarnih kriterija za članstvo. No ionako proces proširenja zavisi pre svega od političke volje, a nakon toga od formalnih uslova, prenosi Jutarnji list.
Dugotrajni proces
U Francuskom non-paperu se navodi da se od Evropskog saveta, koje se sastaje za nedelju dana u Briselu, očekuje odluka o aplikaciji Ukrajine za članstvo, ali i upozorava na dugo trajanje procesa pa predlažu da se još ove godine stvori "Evropska politička zajednica".
"Koji god nivo postignemo na ovom Evropskom veću, politika proširenja, zbog zahteva za neophodne reforme za pridruživanje Evropskoj uniji, i trajanja koje nužno sledi, ne nudi danas neophodni politički okvir za odgovor na hitne istorijske i geopolitičke potrebe koje proizlaze iz rata protiv Ukrajine i za gradnju političkog strukturiranja našeg evropskog kontinenta", piše u tom francuskom non pejperu.
Foto: AP/Tanjug
Upravo ta dugotrajnost procesa je poslužila Francuskoj kao argument za predlog o "Evropskoj političkoj zajednici" u kojoj bi bile sve zemlje koje su spremne deliti zajedničke demokratske vrednosti i da doprinesu zajedničkoj sigurnosti, stabilnosti i prosperitetu Evrope. Zajednica bi bila otvorena za sve evropske zemlje, bez obzira na to jesu li članice EU i bez obzira na to kakve odnose imaju s Evropskom unijom. Bilo onih koje žele da budu članice, one koje to ne žele ili su je napustili, ili su povezane sa EU samo ekonomskim sporazumima.
Države na koje se najviše misli pri raspravama o ovom francuskom planu su zemlje zapadnog Balkana i one iz istočnog partnerstva, ali i Velika Britanija koja je napustila Europsku uniju.
Slična Mišelova ideja
Ova zajednica bi imala format "blage pravne strukture" s ovlašćenjima donošenja odluka, ali uz poštivanje autonomije EU u odlučivanju. Sastanci u okviru takve zajednice bili bi redovni, nekoliko puta godišnje i to i na nivou šefova država ili vlada i na nivou ministara.
Foto: Tanjug/AP
Sličnu ideju je izneo i predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel koji ju je nazvao nešto drugačije, kao "Evropska geopolitička zajednica". Kako je Mišel izuzetno blizak Makronu, očito se radi o istoj stvari pa će to biti i jedna od ključnih tema Evropskog saveta krajem sledeće nedelje.
Kada je Makaron izneo prvi put ideju o "Evropskoj političkoj zajednici", s obzirom na to da se on dokazao kao skeptičan prema procesu proširenja EU, mnogi se bili sumnjičavi. No u ovom non pejperu stoji da će stvaranje ove zajednici pomoći, a ne sprečiti integraciju u EU za one države koje to žele.
Zemlje kandidati za članstvo u Evropskoj uniji pre sticanja punopravnog članstva trebalo bi da budu integrisane u institucije i fondove EU kako bi građani još za vreme pretpristupnog procesa osetili benefite evropskog jedinstva
Zemlje kandidati za članstvo u Evropskoj uniji pre sticanja punopravnog članstva trebalo bi da budu integrisane u institucije i fondove EU kako bi građani još za vreme pretpristupnog procesa osetili benefite evropskog jedinstva
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Rusija je sposobna da Sjedinjenim Državama isporuči dizel gorivo u bilo kojoj količini, bez obzira na prethodno najavljene obime isporuka, izjavio je zamenik premijera Rusije Aleksandar Novak.
Predsednička kandidatkinja francuske desničarske stranke Nacionalno okupljanje (RN) Marin Le Pen pozvala je danas, na svom prvom predizbornom skupu u Orleanu, na "renesansu za Francusku" uz poruku da želi da izgradi "Francusku sutrašnjice", a ne da prepravlja staru.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev javno je pozvao američkog predsednika Donalda Trampa da naredi Pentagonu i CIA da fizički likvidiraju ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.
Velike evropske zemlje ne žele da obnove energetske saveze sa Rusijom, ali neke zemlje u Evropi i dalje zavise od ruskog gasa i nafte, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, prenela je danas agencija Ukrinform.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Komentari