U SRBIJI POMEN, U HRVATSKOJ PRAZNIK! 27 godina od SUROVOG ZLOČINA BEZ KAZNE! U "Oluji" nestalo više od 1.700 Srba, proterano više od 250.000

Godišnjica vojno-policijske akcije "Oluja", tokom koje je početkom avgusta 1995. godine zabeležen najveći egzodus Srba od Drugog svetskog rata, u Hrvatskoj će i ove godine biti obeležena kao praznik - Dan pobede i domovinske zahvalnosti i Dan branitelja, dok će u Srbiji taj zločin bez kazne biti obeležen komemorativnim skupom u Novom Sadu

Kako je najavio predsednik Aleksandar Vučić godišnjica ove hrvatske vojno-policijske akcije biće obeležena u Novom Sadu, na Trgu slobode, danas u 20 sati.

Centralno obeležavanje Hrvatska tradicionalno organizuje u Kninu, gde će predsednik Zoran Milanović danas prirediti prijem za ratne komandante. Milanović će tom prilikom uručiti odlikovanja, medalje i unaprediti neke pripadnike Oružanih snaga Hrvatske, saopšteno je iz njegovog kabineta.

Precizni protokol obeležavanja godišnjice Oluje u Kninu još nije objavljen, a prvi put ove godine nekoliko udruženja civilnog sektora održalo je u sredu polučasovnu antiratnu akciju na Trgu bana Jelačića u Zagrebu u znak sećanja na ubijene i proterane Srbe tokom i nakon ove vojno-policijske akcije.

Prema podacima Komesarijata za izbeglice i migracije Srbije, u vojno-policijskoj akciji Oluja je ubijeno i nestalo više od 1.700 Srba, a proterano više od 250.000.

Foto: Public

Dok je za Hrvate Oluja razlog za proslave, za Srbe je to najmasovnije i jedno od najsurovijih etničkih čišćenja koje se dogodilo u ratovima na prostorima bivše SFRJ.

Akcija Oluja 

Akcija Oluja počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog veća odbrane na području tadašnje Republike Srpske Krajine, odnosno Banije, Korduna, Like i severne Dalmacije, uprkos tome što se ta oblast nalazila pod zaštitom Ujedinjenih nacija.

Dok su kolone izbeglica u automobilima, kamionima, traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima ulazile u Srbiju i BiH, hrvatska vojska je ulazila je u napušteni Knin, u kojem je 5. avgusta istakla hrvatsku zastavu. U akciji je učestvovalo oko 130.000 pripadnika oružanih snaga sa hrvatske strane.

Foto: Informer DN

U Haškom tribunalu je za zločin nad Srbima u Oluji bio osuđen na 24 godina zatvora hrvatski general Ante Gotovina, ali je u novembru 2012. oslobođen.

U Haškom tribunalu uz Gotovinu se sudilo i hrvatskim generalima Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku za progone, deportacije, ubistva, zločine protiv čovečnosti, pljačku imovine, kršenje zakona i običaja ratovanja. Čermak je prvostepeno oslobođen optužbi, dok je Markač osuđen na 18 godina zatvora. Međutim, Žalbeno veće poništilo je tu presudu i oslobodilo ga optužbi.

Foto: Informer DN

Zbog ratnih zločina počinjenih u akciji Bljesak i Oluja Tribunal za ratne zločine u Hagu pripremao je optužnicu protiv Franje Tuđmana, koji je preminuo 1999.

Foto: Informer

U aprilu 2001. haški istražitelji saslušali su bivšeg načelnika Generalštaba Hrvatske vojske Petra Stipetića, ali je on nakon sprovedene istrage oslobođen sumnji za zločine počinjene tokom akcija Medački džep, Bljesak i Oluja.

Za 25 godine od Oluje hrvatsko pravosuđe podiglo je tri optužnice za ratne zločine nad krajiškim Srbima i to protiv ukupno sedmorice pripadnika hrvatskih vojnih i policijskih jedinica. Suđenja su rezultirala sa dve osuđujuće presude, od čega je jedna pravosnažna.

U Hrvatskoj će ova godišnjica Oluje biti obeležena u senci prve optužnice koju je Srbija podigla protiv hrvatskih pilota koji su bombardovali kolonu Srba na Petrovačkoj cesti.

Optužnica hrvatske pilote tereti za zločin nad srpskim civilima u koloni kod Bosanskog Petrovca i u mestu Svodna, kod Novog Grada.

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.