Ambasador Rusije Bocan-Harčenko izjavio je danas da je cilj Moskve da se specijalna vojna operacija u Ukrajini završi što pre, uz minimalne vojne i civilne žrtve, kao i da zaštiti interese ruskog naroda, ali da se od zapada pa i Ukrajine, koja, kako je naveo, nije odlučujući faktor, čuje samo za rat.
- Potpuno je jasno da volje da se konflikt završi nema na strani Kijeva i Zapada - rekao je Bocan-Harčenko u razgovoru za Tanjug povodom godišnjice sukoba i ocenio da se na Srbiju zbog principijelnog stava da Rusiji ne uvede sankcije vrši "neviđen pritisak".
Na pitanje kako vidi to koliko je na spoljnopolitičku poziciju Srbije uticao stav da Moskvi ne uvede sankcije, podseća da je Srbija bila izložena stalnim pritiscima još od kraja 80-ih.
- Sada je taj pritisak u porastu, neviđen pritisak zbog principijelnog stava i izdržljivosti koju Srbija i predsednik Srbije pokazuje, i mi to razumemo - rekao je on.
Situacija je kako kaže postala još teža za Srbiju koja je u februaru 2022. usvojila stav da ne pristaje na sankcije.
- Zapad traži da se Srbija pridruži sankcijama ili kako kažu spoljnoj politici EU, ponavljaju da od toga zavisi evropski put, taj položaj je veoma težak - kazao je on.
Dodao je da je želja Zapada da priča sa Beogradom samo o dve stvari - sankcijama protiv Rusije i Kosovu, a traže ustupke od Srbije.
Na pitanje kako vidi odnose Srbije i Rusije kaže da se nada da će Srbija ostati i dalje posvećena stavu po pitanju sankcija, što Rusija veoma ceni.
Taj Zapad sad usvaja novi paket sankcija Rusiji, a bilo je oko 14.000 sankcija, što je presedan u istoriji, rekao je Bocan-Harčenko.
Za godinu dana u saradnji sa Srbijom bile su kako kaže stvorene prepreke, ali se ona uglavnom odvijala na zadovoljavajući način.
- Očekujem da nastavimo bilateralnu saradnju - kazao je ambasador.
Na pitanje kako vidi izjave sprskih zvaničnika koji pominju eventualno uvođenje sankcija, kaže da uvek polaze od realnosti, poštujući svaku izjavu.
- Predsednik Vučić je rekao da ne isključuje tu mogućnost, ali navodi da aktuelni stav odgovara nacionalnom interesu - kazao je ambasador i ocenio da takve izjave pokazuju da Vučić ništa ne krije, da otvoreno pokazuje zabrinutost, pre svega zbog pritisaka.
- Ali nisam stekao utisak da je ta izjava nagoveštaj sankcija koje mogu uslediti uskoro - naveo je Bocan-Harčenko.
Na pitanje da li možemo biti uvereni da Moskva neće menjati stav po pitanju nezavisnosti tzv. Kosova, kaže "apsolutno".
- Stav je u sklopu naših bratskih odnosa, a drugo je da je Rusija posvećena međunarodnom pravu i smatra da je Rezolucija 1244 SB UN temelj za rešavanje kosovskog pitanja - naveo je ambasador Ruske Federacije.
Kaže da je ruski stav o nepriznanju tzv. Kosova principijelan. "Tu se ništa ne menja, nastavlja se naša saradnja oko Kosova u međunarodnim institucijama, pre svega u Savetu bezbednosti UN čija je Rusija stalna članica".
Ambasador je rekao da nema nikakvih promena i u odnosu na ciljeve koje je ruski predsednik postavio kada je pre godinu dana pokrenuta specijalna vojna operacija, tako da će svi zadaci biti ispunjeni na dostojanstven način.
Na ocenu da se čini da na obe strane nedostaje volja za pokretanjem pregovora i postizanjem sporazuma, Bocan-Harčenko navodi da je Rusija od samog početka bila za pregovore, a da je Ukrajina preko noći odustala od platforme razmatrane u Istanbulu u proleće 2022.
O odnosu Ukrajine prema pregovorima, kako kaže, najbolje govori to što je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potpisao naredbu koja zabranjuje razgovore.
- U svakom slučaju do sada nismo čuli nikakve ozbiljne ponude za rešenje sukoba - rekao je Bocan-Harčenko i dodao da je za mir potrebna politička volja Zapada i Kijeva, što je konstatovano i na sastancima visokih ruskih zvaničnika sa kineskim diplomatom Vang Jiem u Moskvi.
Za mirovni predlog Zelenskog rekao je da nije realan i prihvatljiv ni za početak nekih ozbiljnijih razgovora.
- U Istanbulu smo imali nacrt, ali je kijevski režim preko noći odustao, jer mu je Zapad naložio da dalje ne pregovara, uz obećanje da će mu povećati isporuku oružja. Zato rat tako dugo traje - rekao je on i podsetio da je Turska odigrala dosta dobro posredničku ulogu.
Na pitanje kakva je situacija danas u Rusiji, godinu dana kasnije, kaže da u Rusiji ima razumevanja za ciljeve specijalne vojne operacije, za situaciju kada predsednik Rusije nije imao drugu mogućnost osim korišćenja snage da zaštiti interese ruskog naroda, što sled događaja potvrđuje.
- Naš cilj je da se završi sukob koji je počeo 2014, krvavim državnim udarom, a traje duže od osam godina tokom kojih je Rusija dosledno i istrajno tražila mirovno rešenje, na osnovu Minskih sporazuma - rekao je on.
Naveo je da je bilo puno laži od strane Zapada i režima u Kijevu i da je Angela Merkel, kako je podsetio, priznala da je za njih to bila diplomatska igra koja bi Kijevu dala mogućnost da pripremi svoju vojsku za dalje osvajanje Donbasa.
Ukrajinci su, kako je dodao, suprotno svim ugovorima naglo pojačali bombardovanje Donbasa još 17. februara 2022.
Naglasio je da u Rusiji vlada jedinstvo vojske i naroda, privreda je u razvoju, posebno odbrambena, a nema štete ni u socijalnoj sferi u koju su uključena četiri nova subjekta Federacije.
- Najavljivali su da će ruska ekonomija biti uništena odmah nakon prvog paketa sankcija, a ona je u nekim sferama postala još efikasnija - naveo je ambasador.
Na pitanje da li su očekivali da će operacija trajati ovoliko i koliko smo daleko od njenog okončanja, kaže da vremenskih okvira nije bilo i da se ne bavi nagađanjma
Na pitanje kako vidi sled događaja u Ukrajini i predviđanja stručnjaka da će uslediti i ukrajinska i ruska ofanziva, kaže da postoje planovi koje znaju samo vrhovni komandant i Ministarstvo odbrane i Generalštab.
- Najvažniji razlog zašto sve traje duže su isporuke naoružanja SAD, Nemačke i niza drugih zapadnih zemalja, a njima je cilj nastavak sukoba i slabljenje Rusije - rekao je ambasador.
Sve se, kaže, radi na osnovu planova, ruska vojska će ići korak po korak. Već su oslobođene velike teritorije, obnavlja se infrastruktura, uključujući i socijalnu.
Na pitanje koliko građana Rusije živi u Srbiji i da li je zadovoljan njihovim položajem, kaže da su procene oko 150.000, ali da tačnih podataka nema, i dodaje da su uslovi u Srbiji povoljni za život i poslovanje.
Kina je "duboko zabrinuta" da bi sukob u Ukrajini mogao da se otme kontroli, izjavio je danas šef kineske diplomatije Ćin Gang pozivajući pojedine zemlje da odmah prestanu da "potpiruju vatru", aludirajući pri tom na Sjedinjene Američke Države, prenosi Rojters.
Vlasnik kompanije SpejsEks Ilon Mask optužio je predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da želi da koristi civilnu satelitsku mrežu Starlink za ofanzivne operacije, umesto vojnog sistema Staršild, a u isto vreme optužio je i američke vlasti da su 2014. godine organizovale svrgavanje Viktora Janukoviča.
Zgrada ambasade Holandije u Kijevu oštećena je nakon što je projektil pao u njenoj neposrednoj blizini, iza zgrade diplomatskog predstavništva, a u incidentu niko od zaposlenih nije povređen, saopštio je danas ministar spoljnih poslova Holandije Tom Berendsen.
Alis Rufo, ministarka-delegat u francuskom Ministarstvu oružanih snaga, potvrdila je da u Ukrajini postoji francuska vojna struktura koja se bavi obukom ukrajinskih vojnika, kao i održavanjem i popravkom vojne opreme.
Rusija bi tokom novembra mogla da lansira čak 6.500 bespilotnih letelica tipa "Šahed" sa mlaznim pogonom na Ukrajinu, što je 12 puta više nego u avgustu, kada ih je upotrebila oko 530, izjavio je ukrajinski premijer Sergej Korecki u intervjuu za ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa.
Generalštab ukrajinske vojske potvrdio je napade na vojni aerodrom Ahtubinsk u Astrahanskoj oblasti i bazu za dronove u Orlovskoj oblasti u Rusiji. Oba objekta imaju važnu ulogu u podršci ruskoj vojnoj avijaciji i napadima bespilotnim letelicama na Ukrajinu.
Sjedinjene Američke Države predložile su novi put za ulazak Ukrajine u NATO, što je cilj kojem Kijev teži već godinama, smatrajući članstvo u Alijansi ključnom garancijom bezbednosti i zaštite od Rusije, gotovo pet godina od početka rata.
Povorka automobila sa specijalnim američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom napustila je danas Kremlj, nakon više od dva sata razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, prenose RIA novosti.
Počeli su dvodnevni trilateralni pregovori Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata Abu Dabiju. Među glavnim temama su prekid neprijateljstava, bezbednosne garancije za Ukrajinu, posleratna obnova zemlje i humanitarna pitanja.
Rusija mora da ispuni međunarodne obaveze koje je preuzela i da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, izjavila je danas visoka predstavnica Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas ističući da Evropa mora da bude uključena u pregovore o okončanju rata, jer se oni tiču i evropske bezbednosti, sankcija i zamrznute ruske imovine.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov tvrdi da je Ukrajina, gledano geografski, već drugačija zemlja, pozivajući se na "realnost na terenu", nakon što je američki predsednik Donald Tramp nagovestio da bi mirovni sporazum mogao da dovede do promene ukrajinskih granica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kina je "duboko zabrinuta" da bi sukob u Ukrajini mogao da se otme kontroli, izjavio je danas šef kineske diplomatije Ćin Gang pozivajući pojedine zemlje da odmah prestanu da "potpiruju vatru", aludirajući pri tom na Sjedinjene Američke Države, prenosi Rojters.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević hitno se oglasio u Kolegijumu i saopštio da je stiglo rešenje REM-a o izrečenim kaznama koje je, prema njegovim rečima, sklono različitim tumačenjima i sa namernom sastavljeno i uručeno advokatu u petak popodne, oko pola četiri, na kraju radnog vremena, da ne bismo mogli da tražimo tumačenje, jer nadležne službe ne rade u petak popodne i tokom vikenda.
Zima je sve bliže, a prema najavama meteorologa Ivana Ristića, nove padavine i zahlađenje očekuju se već tokom predstojećeg vikenda, odnosno 22. novembra u podne.
Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) upozorava da se do kraja dana u većem delu Srbije očekuju kiša, lokalni pljuskovi i grmljavina, dok će u Beogradu biti nestabilno i u naredna dva sata.
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je danas prvostepenu presudu i pravosnažno osudio trojicu na ukupno pet godina i tri meseca zatvora zbog dogovaranja ubistva Luke Bojovića.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske oprostilo se od svog mladog kolege Dejana Erića (24) iz Bijeljine, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći.
Rusija planira da objavi kuvar sa receptima iz svemira, najavio je šef odeljenja za svemirsku ishranu u ruskom Istraživačkom institutu za industriju prehrambenih koncentrata i specijalnu prehrambenu tehnologiju Andrej Vedernikov.
Predstavnici evropskih država mogli bi da prihvate poziv ruskog predsednika Vladimira Putina i otputuju u Moskvu kako bi razgovarali o budućoj bezbednosnoj arhitekturi Evrope, objavio je italijanski list "Il Sole 24 Ore", pozivajući se na izvor iz Jelisejske palate.
Saobraćaj u Kijevu ozbiljno je poremećen nakon ruskog raketnog napada na Ukrajinu tokom noći između 19. i 20. novembra, u kojem su oštećena tri važna mosta preko Dnjepra.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Umesto oslanjanja na čudesne preparate, stručnjaci ukazuju na nekoliko važnih nutrijenata koji mogu doprineti boljoj seksualnoj funkciji. Neki od njih nalaze se u namirnicama koje većina ljudi svakodnevno koristi.
Korisnici Android telefona dobili su upozorenje nakon istraživanja koje je pokazalo da popularne aplikacije prikupljaju velike količine ličnih podataka i često traže više dozvola nego što im je zaista potrebno.
Sin Lepe Brene Viktor Živojinović i njegova devojka Aleksandra uneli su prazničnu čaroliju u svoj luksuzni stan vredan 700.000 evra, koji se nalazi na 40. spratu zgrade na Novom Beogradu, a pažnju mnogih privukla je njihova neobična jelka.
Nakon završetka rijaliti karijere, Zorica Dukić okrenula je novi list i posvetila se biznisu, a danas živi potpuno drugačijim životom, te je otkrila da su je povezivali sa prostitucijom ali da to nije radila.
Voditeljka Ivana Šopić ponovo je privukla pažnju svojim izgledom, a ovoga puta odlučila se za ležernu, ali veoma izazovnu kombinaciju koja je stavila njenu figuru u prvi plan.
Pevačica Teodora Džehverović ponovo je raspametila pratioce na društvenim mrežama, a ovog puta vrelim prizorom sa treninga pokazala je koliko je posvećena vežbanju i održavanju savršene figure.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.