Reakciju Muzeja žrtava genocida na deo obraćanja Emira Suljagića, direktora Memorijalnog centra u Potočarima prenosimo u celosti.
"Muzej žrtava genocida izražava zabrinutost zbog niza tvrdnji direktora Memorijalnog centra u Potočarima g. Emira Suljagića, saopštenih tokom konferenciije posvećene kulturi sećanja održane 10. jula ove godine u Srebrenici, kojima je pokušao da izvrši krivotvorenje i zloupotrebu Holokausta i genocida, događaja koji su na najtragičniji i najdramatičniji način obeležili razdoblje Drugog svetskog rata.
Naime, upućujući reči izvinjenja Jevrejima zbog zločina koje je nad pripadnicima tog naroda tokom Drugog svetskog rata počinila zloglasna 13. SS oružana brdska ,,Handžar'' divizija, g. Suljagić je očito potpuno svesno, a ne iz neznanja, smetnuo sa uma determinišuće istorijske
činjenice.
Gospodinu Suljagiću je, bez ikakve sumnje, potpuno jasno to da žrtve te nacističke jedinice, upamćene po monstruoznosti, brutalnosti i masovnosti počinjenih zločina, čiju su većinu pripadnika činili upravo bosansko-hercegovački muslimani, nisu isključivo bili Jevreji, već u
znatno većem obimu i broju Srbi.
Ono što je dodatno zabrinjavajuće jeste i pokušaj g. Suljagića da amnestira NDH za počinjeni Holokaust. Drugim rečima, dobro je poznato da je navedena 13. SS oružana brdska ,,Handžar'' divizija uspostavljena tokom proleća 1943. godine, odnosno u periodu kada je Holokaust nad
bosansko-hercegovačkim Jevrejima već uveliko bio izvršen i to upravo od strane njegovih sunarodnika i Hrvata koji su počev od aprila 1941. godine prigrlili ustašku ideologiju i otpočeli spiralu zločina do tada nezabeleženih na ovim prostorima.
Da pokušaj krivotvorenja prošlosti koji je demonstrirao g. Suljagić bude još gori, pripadnici 13. SS oružane brdske ,,Handžar'' divizije bili su, ubrzo po njenom formiranju u proleće 1943. godine, upućeni na obuku na područje okupirane Francuske i Poljske odakle su vraćeni tek godinu dana
kasnije.
Ukoliko, pak, imamo u vidu činjenicu da je najbrojnija jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svetskog rata, ona u Sarajevu, koja je u tom periodu brojala nešto više od 8.300 pripadnika, bezmalo u celosti bila likvidirana 1941. i 1942. godine upravo u hrvatskim logorima smrti u Jasenovcu i Đakovu, kao i da je već početkom 1942. godine hrvatski ministar unutrašnjih poslova Artuković slavodobitno saopštio da je ,,jevrejsko'' pitanje rešeno, ostaje osećaj zaprepašćenosti zbog blamantnog i nedoličnog pokušaja obmanjivanja javnosti za kojim je, pod plaštom navodnog izvinjenja, posegao g. Suljagić. Da čitav ovaj slučaj bude još opasniji, već je dobro poznato to da g. Suljagić ovakve i njima slične tvrdnje nije po prvi put saopštio tek 10. jula ove godine u Srebrenici, već da je to činio i ranije zbog čega je bivao izložen otvorenim kritikama i osudama u delu međunarodne, a posebno nemačke javnosti.
Međutim, direktor Memorijalnog centra u Potočarima se nije zaustavio isključivo na nekolikim pokušajima očiglednog i neskrivenog krivotvorenja prošlosti, već se u nedoličnom naporu da uspostavi bilo kakvu vezu između Holokausta i zločina počinjenog u Srebrenici i okolini u julu
1995. godine usudio da ustvrdi kako su njegovi sunarodnici, stradali na tom području pre 28 godina, doživeli tragičnu sudbinu upravo zbog svoje ,,boje kože'', kao što je to bio slučaj i sa Jevrejima tokom Holokausta.
Ova tvrdnja g. Suljagića, zaprepašćujuća u svoj svojoj netačnosti, ukazuje na spremnost pojedinaca koji obavljaju odgovorne dužnosti da posegnu za rasnim teorijama koje impliciraju rasnu različitost evropskih Jevreja u razdoblju Drugog svetskog rata u odnosu na preostalo stanovništvo Starog kontinenta, odnosno savremenih Bošnjaka u odnosu na Srbe i Hrvate. Naime,
direktor Memorijalnog centra u Potočarima je tom tvrdnjom pokušao da transponuje nacističke rasne postulate u znatno docnije i istorijskim kontekstom potpuno specifično razdoblje ratova za jugoslovensko nasleđe. Drugim rečima, g. Suljagić se osmelio da pokuša da uspostavi makar i
simbolički, ukoliko ne i stvarni, istorijski, znak jednakosti između Holokausta i zločina u Srebrenici počinjenog pola veka nakon okončanja Drugog svetskog rata.
Izražavajući zabrinutost zbog stavova g. Suljagića, uvijenih u formu navodnog izvinjenja, koji su u potpunoj suprotnosti sa istorijskim činjenicama, Muzej žrtava genocida ukazuje na svu opasnost ovakvih nenaučnih i antičinjeničnih tvrdnji čija afirmacija u razdoblju koje je pred nama može da izazove nove podele i nestabilnost, kao i da mobiliše na novu mržnju i nasilje nad nedužnima.
Iskazujući istinski pijetet u odnosu na sve nedužne žrtve Drugog svetskog rata, kao i ratova za jugoslovensko nasleđe, Muzej poziva sve pojedince, organizacije, institucije i organe vlasti, da se suzdrže od pokušaja krivotvorenja prošlosti, a posebno Holokausta i genocida počinjenog nad pripadnicima srpskog naroda tokom Drugog svetskog rata.
Opštine Srebrenica i Bratunac jedne su od najvećih srpskih kosturnica, a samo kameni spomenici ostaju nemo i trajno da svedoče o najsvirepijim, a nekažnjenim zločinima počinjenim nad Srbima ovog kraja u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu, rekao je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
U Bratuncu i Srebrenici danas se obeležava 31 godina od zločina nad srpskim civilima koji su počinile muslimanske snage u srebreničkim selima Sase i Zalazje i bratunačkim Biljača i Zagoni.
Bošnjački član Predsedništva BiH Denis Bećirović tvrdi da se u BiH nije dogodio građanski rat, već da je to bila agresija i međunarodni oružani sukob tokom kojeg je, kako je naveo, "počinjen genocid" nad Bošnjacima, te ponovio poziv na sankcionisanje onih koji to negiraju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Opštine Srebrenica i Bratunac jedne su od najvećih srpskih kosturnica, a samo kameni spomenici ostaju nemo i trajno da svedoče o najsvirepijim, a nekažnjenim zločinima počinjenim nad Srbima ovog kraja u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu, rekao je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Nedaleko od Zlatibora, u selu Rožanstvo, nalazi se Tošina banja, mesto koje privlači pažnju kako zbog svog prirodnog izvora mineralne vode, tako i zbog neobičnog zdanja koje izgleda poput zamka iz bajke.
U ćilibaru iz Mjanmara pronađen je fosil bogomoljke star oko 98 miliona godina, koji predstavlja najstariji poznati dokaz oponašanja biljaka kod ovih insekata. Posebnost ovog primerka je trbuh sa strukturama koje izgledom podsećaju na listove drevne biljke.
Policija je po nalogu tužilaštva počela sa hapšenjem osoba sa snimka nadzornih kamera od 21. oktobra u sobi u kojoj je kao pacijent bio smešten Kristijan Josip Periš (32), a za čiju su smrt osumnjičena četiri medicinska tehničara.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policijski službenici PS Zemun doneli su rešenje o zadržavanju do 48 časova osumnjičenom M.Ž. (31) zbog sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
Američki vojnici koji su pokušavali da spasu ranjene nakon smrtonosnog iranskog napada na vojnu bazu u Kuvajtu morali su da pretražuju Gugl kako bi pronašli bolnice u koje mogu da ih prevezu, otkriva američka televizija Si-Bi-Es.
Predstavnici Kremlja pozvali su poslanike vladajuće Jedinstvene Rusije da se pripreme za pobedu u ratu u Ukrajini i masovni povratak vojnika sa fronta, otkrivaju Vedomosti, pozivajući se na pet izvora upoznatih sa sadržajem zatvorenog sastanka.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.