Bilo je "mnogo preporuka, ne bih rekao zahteva, već preporuka iz SAD, Evropske unije, Velike Britanije i čak i NATO-a da bi Crna Gora trebalo da izbegne da u svoju koaliciju uvede anti-NATO, antizapadnu političku stranku koja je i protiv Evropske unije", rekao je specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan
Gabrijel Eskobar, zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan, izjavio je da posvećenost evropskom putu, članstvu u NATO-u i borbi protiv korupcije ne ispunjava svaka stranka u političkom spektru u Crnoj Gori.
On je dodao da veruje da predsednik Milatović i mandatar Spajić dele te ciljeve i da bi trebalo da sastave vladu od stranaka za koje veruju da će ih ispuniti.
Postoje, međutim, neki narativi koji veoma odmažu, istakao je Eskobar u intervjuu za "Glas Amerike".
- Jedan je da bi isključivanje najveće antizapadne stranke bilo protivno volji naroda. To nije tačno. Voljom naroda se biraju pojedinačne stranke, a na mandataru je da utvrdi kako će sastaviti vladu. Drugi je da bi se isključili glasovi etničkih Srba. Rekao bih da ni kod jedne od stranaka s kojima mandatar Spajić želi da formira vlade ne postoji antisrpsko raspoloženje. U stvari, priličan broj ima značajan deo birača koji su etnički Srbi - naveo je Eksobar.
On je dodao da postoji najmanje jedna stranka koja kaže da je spremna da prihvati bilo koju spoljnopolitičku odluku vlade, ako im Beograd to dozvoli.
- To je suštinski nedemokratski i neprihvatljivo - ideja da bi jedan deo koalicije kontrolisala strana vlada i da bi taj deo bio više lojalan lideru strane zemlje, a ne premijeru ili crnogorskim biračima - kazao je Eskobar.
Na pitanje kako bi SAD reagovale kada bi koalicija "Za budućnost Crne Gore" bila deo vlade, Eskobar ističe da je bilo "mnogo preporuka, ne bih rekao zahteva, već preporuka iz SAD, Evropske unije, Velike Britanije i čak i NATO-a da bi Crna Gora trebalo da izbegne da u svoju koaliciju uvede anti-NATO, antizapadnu političku stranku koja je i protiv Evropske unije".
- Ako Crna Gora to uradi, onda bira da prihvati pritisak druge zemlje u odnosu na preporuke transatlantske zajednice. Ne mislim da je sada potrebno razmišljati o tome šta bi se posle dogodilo. Crna Gora je veoma čvrsta i dobra NATO članica i saveznica i očekujemo da to nastavi i dalje - ocenjuje specijalni izaslanik SAD.
On je naveo da postoji pritisak unutar stranaka, sa svih strana, na to kako bi trebalo formirati vladu.
- Naše ohrabrivanje je veoma otvoreno i javno. I naša očekivanja su veoma jasna građanima Crne Gore. Nisam siguran da su neki ljudi, koji vrše pritisak da druga stranka uđe u vladu, toliko transparentni i otvoreni o tome zašto je žele u vladi - ocenio je Eskobar.
Od Kurtija nisam dobio uveravanja
Eskobar je naveo i da od premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija nije dobio uveravanja o posvećenosti normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, odnosno predstavljanju nacrta Statuta ZSO u sutrašnjoj rundi dijaloga u Briselu.
- Kada je reč o kosovskoj strani, to znači predstavljanje nacrta Statuta Zajednice opština sa srpskom većinom. Kurti se nije obavezao da će to da učini. U suštini onoga na šta se obavezao je da će prisustvovati sastancima u Briselu i ništa više od toga - rekao je Eskobar.
SAD su zatražile od Beograda i Prištine, uoči naredne runde dijaloga 14. septembra, posvećenost konkretnim obavezama u vezi sa sporazumom o normalizaciji odnosa dve strane, kao i aneksom o njegovoj primeni.
Eskobar je ukazao da su već vidljive posledice koje bi mogle da nastanu, ukoliko Beograd i Priština propuste priliku za normalizaciju odnosa, a da je reč o merama koje je uvela EU, koje se odnose na nemogućnosti napretka u pojedinim od mehanizama pristupnog procesa.
- Mislim da će EU želeti da vidi jasne signale o zainteresovanosti za primenu sporazuma o normalizaciji dok bude razmatrala u kolikoj meri je Srbija napredovala u pristupnom procesu - rekao je Eskobar.
Prema njegovim rečima, SAD nastavljaju snažno da podržavaju dijalog koji predvodi EU.
- Želimo da se napredak u okviru dijaloga i Ohridskog sporazuma ostvari tokom ove godine - istakao je Eskobar, navodeći da se u četvrtak očekuje neki vid napretka.
Eskobar je ocenio da je Ohridski sporazum širokog obima i istorijski i da je reč o istinskom sporazumu o normalizaciji po evropskim merilima, ali i da pruža priliku za napredak u evropskim integracijama.
Prema njegovim rečima, ispunjavanjem odredbi Ohridskog sporazuma i rešavanjem otvorenih pitanja mogu se rešiti svi izazovi u koje spadaju izbori, registarske tablice, lične karte i druge teme koje bi mogle biti izvor eskalacije.
Srpska zajednica da učestvuje na izborima
Eskobar je naglasio da su sve strane saglasne, uključujući i Prištinu, da izlaznost od samo tri procenta na izborima na severu Kosova i Metohije nije dugoročno rešenje za opštinske vlasti.
Američki diplomata je rekao da su albanski gradonačelnici opština na severu KiM odlučili da preuzmu neke od opštinskih zgrada bez koordinacije sa međunarodnom zajednicom.
- Ukazivali smo vlastima 'Kosova' da nema potrebe za eskalacijom tenzija postavljanjem gradonačelnika u te zgrade - naveo je Eskobar.
On je istakao da je međunarodna zajednica zabrinuta i zbog akcija jedinica tzv. specijalne kosovske policije, eksproprijacije zemljišta i planiranog iseljavanja nekih institucija iz vladinih zgrada koje predvode Srbi.
- Nastavićemo da tražimo od Vlade 'Kosova' da ostane u bliskom kontaktu sa NATO-om i Kforom na terenu. Važno je sprečiti bilo kakav vid pogrešnih procena - istakao je Eskobar.
Američki diplomata je ukazao da, ukoliko vlasti u Prištini žele da održe nove izbore na kojima bi učestvovali Srbi, ostavke Albanaca gradonačelnika su brži i bolji način od rešenja koje obuhvata peticiju i koje nikada do sada nije bilo primenjeno, a koje su predložile vlasti tzv. Kosova.
- Tražimo od srpske zajednice da učestvuje u glasanju, kada izbori budu raspisani. Kako će se to ostvariti, ostaje na stranama da diskutuju. Definitivno, mislim da bi sa ostavkama bilo brže. Vrlo pažljivo pratimo situaciju - zaključio je Eskobar.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić jutros je ispunio ono o čemu je govorio prethodnih dana, a sve kao odgovor na napade predstavnika opozicije i opozicionih medija, koji su počeli nakon njegove konferencije za novinare na kojoj je, uzmeđu ostalog, govorio i o ceni osnovnih životnih namirnica
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom skandaloznog kršenja izborne tišine od strane tajkunskog glasila Nova S, koji je jutros u 09:12 objavio sramotan tekst usmeren protiv SNS-a.
U Kalendaru Javnog zdravlja oktobar je obeležen i kao mesec pravilne ishrane. Cilj je da se skrene pažnja na pravilne navike u ishrani. Doktorka Dragana Milošević ističe važnost prevencije gojaznosti kod dece i apeluje na veće uključivanje roditelja.
U udesu koji se danas oko 14.25 časova dogodio na auto-putu "Princeza Ksenija", u mestu Suka, poginula je devojka (19), dok je druga osoba koja je bila u vozilu zadobila povrede i transportovana je u KCCG radi ukazivanja pomoći.
Policija u Sokobanji, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu, uhapsila je S. V. (55) iz Niške Banje, zbog sumnje da je izvršio krivično delo proganjanje.
Tajfun Čampi izazvao je ozbiljne probleme na Tajvanu, gde je jedna osoba poginula, a više od 170 ljudi je povređeno. Vlasti su zatvorile škole i kancelarije, otkazale 931 domaći i međunarodni let i naredile evakuaciju hiljada stanovnika iz ugroženih područja.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči javno je danas osporio stavove francuskog predsednika Emanuela Makrona, koji su se, kako je naveo, menjali kada je reč o iranskom miroljubivom nuklearnom programu i Zajedničkom sveobuhvatnom planu delovanja (JCPOA) iz 2015. godine.
Sjedinjene Američke Države navodno su predložile nove uslove mirovnog sporazuma za rešavanje ukrajinskog sukoba, među kojima su odustajanje Kijeva od članstva u NATO, uspostavljanje demilitarizovane zone u Donbasu i obnavljanje rada gasovoda "Severni tok", pišu mediji, pozivajući se na izvore među ukrajinskim zvaničnicima.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Device, Škorpije, Strelčeve i Ribe u 2027. godini očekuje period velikih unutrašnjih promena, oslobađanja od prošlosti i otkrivanja onoga što im zaista donosi mir i zadovoljstvo.
Lilijan Dronijak (96), poznatija kao Grandma Droniak, uspela je da izgradi pravu internet imperiju i prikupi 15 miliona pratilaca na društvenim mrežama.
Pop diva Jelena Karleuša progovorila je o emocijama koje je izazvao njen poljubac sa 25 godina mlađim partnerom Aleksandrom Ševom, koji je privukao ogromnu pažnju javnosti.
Ćerka folk pevačice Jane Todorović, Kristina, privukla je pažnju na društvenim mrežama svojim atraktivnim izdanjem, a mnogi su na mrežama prokomentarisali koliko njih dve liče - pogotovo ako se Kristinine fotke uporede sa Janinim iz mlađih dana!
Pevačica Ilda Šaulić i njen suprug Bojan Vučković već godinama uživaju u skladnom braku, a svoju privatnost pažljivo čuvaju daleko od očiju javnosti. Iako su nakon venčanja na poklon dobili luksuznu vilu u prestonici, par je sebi obezbedio i mirno utočište na reci gde provode svaki slobodan trenutak.
Ćerka pevača Darka Lazića, Srna, našla se u žiži javnosti zbog fotografije koju je njena majka Katarina Lazić podelila na svom Instagram profilu, kako pozira u leopard pantalonama.
Komentari