Premijer Srbije Miloš Vučević prisustvovao je obeležavanju 109 godina od Mojkovačke bitke u Crnoj Gori i tim povodom preneo pozdrave predsednika Aleksandra Vučića.
- Prošlo je 109 godina od znamenitog boja na Mojkovcu, kada je u žaru borbe na Badnji dan, začeta iskra slobode. Ta iskra će se 1918. godine preobraziti u oganj pobede, koji će nezaustavljivo rušiti carstva i vojske i tako srpskom narodu doneti dugo snevanu slobodu i ujedinjenje. Ove moćne planine, ne donose nam samo pouku o podvigu ratnih heroja koji su branili čast i ugroženu slobodu već nam suštinski govori istinu o generaciji pred koju je bilo postavljeno ogromno iskušenje, a to iskušenje su prevazišli sa čvrstom verom u Boga kao i čvrstim ubeđenjem o neizbežnosti pobede dobra nad zlom - rekao je Vučević, prenosi Dnevnik.
Premijer je u svom govoru istakao da je to je generacija koja se borila za slobodu sanjajući san da je poslednja koja se na ovu besprimernu žrtvu rešila.
- Bez obzira koliko je zlo bilo moćno, sinovi planina i gora nisu pognuli glave već su gotovo goloruki krenuli u boj za zaštitu svog roda i svoje vere. Tada smo na delu mogli da vidimo kako jedan narod živi jevanđeljsku pouku koja nas uči da „Od ove ljubavi niko veće nema, da ko dušu svoju položi za prijatelje svoje“! Zato slobodno možemo reći da je Mojkovačka bitka jedan od najvažnijih istorijskih događaja u slavnoj istoriji Crne Gore, ali i srpskog naroda uopšte. Događaj, koji nam najdoslednije oslikava rodoljubivu i političku svest naroda koji živi ovde. Žrtva Mojkovačkih junaka nije bila bitna samo za Crnu Goru već i za čitav Balkan, jer bez nje ne bi bilo Solunskog fronta i bez nje ne bi bilo slobode koja je stigla sa pobedonosnom srpskom vojskom 1918. godine. Istine radi podsetimo se da je srpska Vrhovna komanda u bezizlaznom stanju odlučila 25. novembra 1915. godine da otpočne povlačenje sa prostora Kosova i Metohije preko Crne Gore i Albanije na albansko primorje. U situaciji združene ofanzive Austro-Ugarske, Nemačke i Bugarske drugog pravca nije bilo. Jedini čuvari boka izranjavane, gladne i iscrpljene srpske vojske bila je Sandžačka vojska legendarnog serdara Janka Vukotića. Uloga crnogorskih trupa bila je ključna za odbijanje neprijateljske ofanzive iz Hercegovine, Sandžaka i Boke Kotorske tokom njenog povlačanje krajem 1915. godine. Upravo u vreme odigravanja Mojkovačke bitke glavnina srpske vojske bila je u okolini Andrijevice na nekih 70 km od mesta na kojem se nalazimo. Od početka Velikog rata, saradnja između Srbije i Crne Gore, uprkos rivalstvu dinastija Karađorđevića i Petrovića-Njegoša, odvijala se u skladu sa željama naroda - naveo je Vučević.
On je podsetio i da je odmah po otpočinjanju ratnih dejstava, Crnogorska narodna skupština 1. avgusta 1914. odlučila da se Crna Gora pridruži ratu protiv Austrougarske, solidarno deleći sudbinu bratske Srbije.
- Pet dana kasnije, kralj Nikola I pozvao je narod u „sveti boj za slobodu srpstva i jugoslovenstva.“ Iako je bilavelika oskudica, Crnogorska vlada je naredila podelu preostalih zaliha hrane sa srpskim trupama. Samo taj čin bi bio dovoljan da ga se večno sećamo sa ponosom i zahvalnošću. Kada je neprijatelj ugrozio položaje na Tari, Vrhovna komanda naredila je Sandžačkoj vojsci da brani te položaje po svaku cenu kako bi omogućila povlačenje srpske armije. Krajem decembra, u prvim sukobima sa 62. austrougarskom divizijom, crnogorske trupe osujetile su plan neprijatelja da zauzme Mojkovačke položaje. Sandžačka vojska, sa oko 16.000 vojnika raspoređenih na frontu od 500 kilometara između Čakora i ušća Pive, čekala je novu ofanzivu, koja je započela 5. januara 1916. Ova bitka bila je deo šireg Austro-Ugarskog ratnog plana pokoravanja CrneGore i prodora prema Albaniji kako bi se uništila povlačeća srpska vojska. Trupe crno-žute monarhije, tri puta brojnije i daleko bolje opremljene, pokrenule su opšti napad 6. i 7. januara 1916. godine. Crnogorske trupe su nemerljivim junaštvom uspele da odbrane svoje položaje a austrougarski komandanti su na kraju morali da priznaju ogromne gubitke bez ikakvog uspeha u smislu prodora na slobodnu teritoriju. Sandžačka vojska izgubila je 4.000 svojih sokolova što znači svakog četvrtog - kaže Vučević.
Uprkos tromesečnom iscrpljivanju, Sandžačka vojska pod komandom serdara Janka Vukotića pokazala je hrabrost i sposobnost, ostvarivši pobedu nad brojčano i tehnički nadmoćnijim protivnikom, navodi premijer, dalje ističuću da je ova pobeda je bila spasonosna i sudbonosna za istoriju čitavog srpskog naroda.
- Kao što ne može da se sakrije grad na gori, tako ne može ni da se sakrije zašto su se borili ovi junaci. To je bila borba za rod, čast i slobodu! Svedoci pričaju da su ovi div junaci nakon što su zapalili badnjak na Badnje veče 6. januara, i pomolili se Hristu bogomladencu, krenuli na juriš. Na borbu prsa u prsa, znajući šta brane. U autobiografskoj knjizi „Moje uspomene“vojvoda Živojin Mišić kasnije će zapisati „Crnogorska vojska je učinila usluge koje se ničim i nikada nadoknaditi ne mogu, usluge koje je mogao da učini samo brat za brata“. Janko Vukotić bio je i ostao jedini vojskovođa koji je jednovremeno odlikovan ordenima Karađorđeve zvezde sa mačevima i ordenom Belog orla sa mačevima. U momentu strašne golgote i ogromnog stradanja, Mojkovački junaci su ponovili Obilićevo junaštvo i žrtvu Cara Lazara. Još jednom u našoj istoriji odbijeno je carstvo zemaljsko zarad ljubavi, pravde i večne istine. Kao predsednik Vlade Republike Srbije došao sam ovde da se još jedanput poklonim senima besmrtnih sokolova Mojkovačke bitke - konstatovao je Vučević.
Predsednik Vlade Srbije poručio je prisutnima da je došao da prenese bratske pozdrave i poštovanje i predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića.
- I došao sam da zajedno kao braća budemo danas ovde u Mojkovcu na prvi dan Božića i da se pomolimo Bogu za Srbiju i za Crnu Goru. Neka je večna slava junacima sa Mojkovca a neka buduća pokolenja pamte njihovu žrtvu kako bismo mi danas i naši potomci živeli u slobodi- zaključio je srpski premijer - zaključio je Vučević.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić rekao je da je razočaranje studenata neminovno jer se svaki protest završi na taj način nakon što ga je voditeljka upitala šta će se dogoditi kada se ti skupovi okončaju.
Neki srpski glumci, predvođeni Draganom Bjelogrlićem, uglavnom pod pretnjama, poslednjih nekoliko dana stare godine, predstave su završavali pokazujući antisemitske i fašističke simbole koje su vlade širom Evrope osudile.
Aleksandar Jerković iz pokreta "Nema nazad, iza je Srbija" poručio je sa Golije da bi mogao da pošalje poruku stranim službama koje su organizovale proteste i blokade po Srbiji da su im ruke garave.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić rekao je da je razočaranje studenata neminovno jer se svaki protest završi na taj način nakon što ga je voditeljka upitala šta će se dogoditi kada se ti skupovi okončaju.
Potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) Marinika Tepić ponovo je šokirala javnost u Srbiji svojim najnovijim, skandaloznim istupom na društvenoj mreži Iks.
Blokaderka Nadžija Mavrić, koja je pokušala samoubistvo u Novom Pazaru, na taj radikalan korak odlučila se nakon svađe sa Davidom Delimeđcem, saznaje Informer.
Na oko 145 kilometara od Beograda nalazi se Manastir Tronoša. Poznat po svojoj bogatoj prošlosti, vezi sa Vukom Karadžićem i predanjima o uslišenim molitvama, ova svetinja svake godine okuplja veliki broj vernika i posetilaca.
Plan detaljne regulacije (PDR) za područje Bajdine padine, koji obuhvata 66 hektara, došao je na usvajanje, čime se posle dužeg čekanja konačno reguliše ova površina u Mirijevu koja je trenutno potpuno zapuštena i pretvorena u ekološku crnu rupu.
Darko Vesković, poznat pod nadimkom Prika (46), ubijen je juče u pucnjavi koja se dogodila oko 16 časova u jednom ugostiteljskom objektu u beogradskom naselju Kumodraž.
Teška nesreća dogodila se danas na području Grocke, kada je traktor prešao preko deteta starog godinu i po dana. Dete je zadobilo teške povrede i prema prvim informacijama, životno je ugroženo.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv državljanina Švedske J.C.G.N. i državljanke Južne Afrike S.C.G. zbog sumnje da su krajem januara 2026. kao saizvršioci pripremali teško ubistvo, dok se J.C.G.N. na teret stavlja i neovlašćeno nošenje pištolja sa municijom.
Vojni sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana koštao je Vašington neverovatnih 40 milijardi dolara, a završio se potpisivanjem memoranduma koji u velikoj meri obnavlja uslove iz nuklearnog sporazuma (JCPOA) iz 2015. godine.
Dok napetost na belorusko-ukrajinskoj granici dostiže vrhunac, predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko hitno je otputovao na sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
U trenutku kada su odnosi Varšave i Kijeva već ozbiljno poljuljani prekidom diplomatskih odnosa i istorijskim sporovima, ugledni nedeljnik "Poljska misao" otišao je korak dalje, objavivši analizu koja je izazvala politički potres u regionu.
Američki glumac Džejson Momoa kaže da mu je uloga u filmu "Supergirl" iz snova i da je oduševljen jer se njegov antijunak Lobo ne plaši da napravi haos i uđe u tuču.
Gostujući kod profesora dr Čedomira Antića u emisiji "Perspektive" na televiziji K1, poznati glumac, producent, režiser i politički aktivista Branislav Lečić osvrnuo se na svoju bogatu karijeru koja traje već tačno pola veka, otvoreno govoreći o ulogama koje su mu obeležile život, ali i o velikim priznanjima sa svetske scene.
Ako su vam peglanje i sređivanje veša među najneomiljenijim kućnim poslovima, isprobajte ovaj način sušenja odeće. Zahvaljujući njemu, veš će biti manje izgužvan, pa ćete mnogo ređe morati da posežete za peglom.
Veštačka inteligencija više nije samo alat za pisanje tekstova i generisanje slika, sada je dobila i sopstveni muzej, prostor u kojem umetnička dela nastaju i menjaju se pred očima posetilaca.
Hrvatska pevačica i kantautorka Ane Paška otvoreno je progovorila je o borbi sa psihičkim problemima i priznala da joj trebalo vremena da shvati da je u problemu.
Atmosfera pred dugo očekivane koncerte „Južni vetar festival“, koji će biti održani 26. i 27. juna na Tašmajdanu, iz dana u dan postaje sve uzbudljivija. U toku su intenzivne probe za muzički spektakl koji će posle gotovo četiri decenije ponovo okupiti zvezde kultnog Južnog vetra na istoj sceni.
Glumica i voditeljka Nataša Aksentijević oplela je po kreatorki Melini Džinović nakon što se udala za milionera u Monaku posle razvoda od pevača Harisa Džinovića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.