Dokument na 14 stranica, pod nazivom "Projekat", predstavljen je na studentskom plenumu i do detalja razrađuje akciju blokade raskrsnice na Autokomandi u Beogradu, zakazanu za 27. januar u trajanju od 24 sata
Unutar studentskog plenuma kuju se veliki planovi koji daleko prevazilaze spontane proteste i blokade i iza kojih očigledno stoje neki mnogo ozbiljniji i moćniji pojedinci i grupe. To nesumnjivo dokazuje i dokument koji je Kuriru poslat direktno iz studentskog plenuma.
Detaljna razrada
Naime, ovaj materijal na 14 stranica, pod nazivom "Projekat", predstavlja do detalja razrađen plan za blokadu raskrsnice na Autokomandi u Beogradu, osmišljenu za 27. januar u trajanju od 24 sata. Jedan od učesnika plenuma, na kom je predstavljen ovaj plan, odlučio je da ga dostavi našoj redakciji i na taj način obavesti javnost o stvarnoj logistici koja stoji iza takozvanih studentskih akcija. Iz tog plana se zaista može sagledati sve to, jer je u ovom dokumentu isplaniran svaki minut tokom celodnevne blokade jednog od najvažnijih i najvećih saobraćajnih čvorišta glavnog grada.
Kreatori ovog plana imaju detaljno razrađene pravce dolaska, najpogodnije punktove za postavljanje "živih" štitova, raznoliku opremu za blokadu i višesatni boravak na hladnoći, kao i potrebnu prateću opremu za brendiranje akcije, poput plakata, banera, bedževa i ostalih stvari iz propagandne sfere.
Ovako razrađen plan, kad se pročita svaka stavka na 14 strana, sa svim mapama, šemama i uputstvima, nameće samo jedno pitanje: studenti, ko vam ovo plaća. Šatori, grejalice, plakati, baneri, pa čak i obezbeđen fond za plaćanje eventualnih kazni... Odakle vam to, studenti?
Prsti stranih službi
Student koji nam je plan poslao tvrdi da su na njemu danima radile strane službe i njihovi konsultanti i da su oni do savršenstva isplanirali svaki minut akcije, kao i postupke u slučaju nepredviđenih okolnosti. U planu se navodi da će za ovaj poduhvat biti organizovane posebne grupe studenata s "jasno definisanim zadacima", one će sedeti u "kabinetu" i nadziraće ih "revizor", odnosno koordinator, što je sve i šematski nacrtano i potanko objašnjeno u dokumentu koji Kurir poseduje.
Planirana blokada Autokomande podrazumeva širi zahvat od pukog studentskog organizovanja, pa se tako insistira na animiranju ostalih studenata, radnika i drugih građana, a predlažu se i specifične psihološke i taktičke metode.
"Kako bi "Projekat" uspeo, neophodno je uključiti što veći broj ljudi i podstaći ih da se organizuju, bilo samostalno ili u koordinaciji s nama. Širenje svesti će se sprovoditi putem dva kanala: 1. posredno - putem medija (saopštenja, objava na društvenim mrežama) ili kroz nalepnice i postere koji će biti postavljeni na mestima gde cirkuliše ciljna grupa koju želimo da uključimo. 2. neposredno - deljenjem različitih materijala namenjenih ciljnoj grupi i u direktnom razgovoru", navodi se u ovom dokumentu koji je predstavljen na studentskom plenumu.
U njemu se sugerišu i specifične "smernice za komunikaciju".
- Kada komuniciramo s ljudima, najvažnije je izgraditi odnos poverenja i pokazati spremnost da se prihvate različita mišljenja. Ukoliko neko zauzme odbojan stav prema nama, bitno je da mi ne odgovaramo odbojnošću. Naprotiv, treba pristupiti smireno, saslušati suprotne argumente i postavljati pitanja koja usmeravaju mišljenje te osobe ka našim stanovištima. Posebno je važno primeniti ovakav pristup prema pasivnim osobama koje ne učestvuju u protestima, jer smatraju da promene nisu moguće ili se plaše za svoj položaj. Najbolje je voditi razgovore jedan na jedan, jer ako se pasivan pojedinac nađe u grupi s ljudima čije mišljenje ne deli, uglavnom neće učestvovati u otvorenoj diskusiji o protestima i blokadama. Takođe, kada razgovaramo s ljudima koji imaju negativan stav o blokadama, važno je ostati nenapadan i izbegavati rasprave o pitanjima koja nisu direktno vezana za proteste - piše u "Projektu".
Saveti iz "Projekta"
Posebno zanimljiv je deo posvećen onome što bi se slobodno moglo nazvati vrebanjem potencijalnih sledbenika.
- Ciljna grupa projekta su radnici zaposleni u državnom sektoru. Naš cilj je podstaći ih da se organizuju i pridruže našim akcijama, a kasnije ih ohrabriti da se udruže sa svojim kolegama i stupe u štrajk. Zbog toga je neophodno da se "propagandne akcije" sprovode na lokacijama gde se ova grupa najčešće kreće - autobuska stajališta, pošte, banke i radna mesta. Važno je da shvate da kao pojedinci nemaju dovoljno snage, ali da zajedničkom organizacijom mogu izdejstvovati značajne promene - objašnjavaju tvorci "Projekta".
Možda neko i dalje sumnja da je sve spontano i lepršavo u aktuelnom studentskom pokretu koji blokira univerzitete. Možda neko smatra da je zlonamerno i preterano reći da iza navedenih psiholoških igrica, a zapravo smišljenih sačekuša za građane, stoje mnogo ozbiljni i moćni savetodavci iz različitih interesnih grupa i grupa za pritisak. Međutim, ako se dođe na teren finansiranja pozamašne logistike i bogatog folklora koji prati svaku studentsku akciju, razuman i trezven čovek se mora zapitati: studenti, odakle sve to i ko vas filuje.
Pozamašan budžet: Kazne od više stotina hiljada dinara im nisu problem
Dokument "Projekat", predstavljen na studentskom plenumu, poseban odeljak posvećuje pravnim pitanjima najavljivanja i prijavljivanja skupa, kao i novčanim kaznama koje su na ovakvim događajima sasvim moguće. Tu se otkriva jedan detalj koji nesumnjivo ukazuje da budžet studenata u blokadi ne samo da postoji već je i pozamašan, te stoga i neobjašnjiv u okvirima koje studenti javnosti predstavljaju. U delu u kom se detaljno objašnjava za šta se može biti kažnjen i kolike su zakonom predviđene kazne, navodi se i ovo:
"Te novčane kazne su mahom oko 100.000 dinara (po kazni, s tim što bi se po pravilima o sticaju prekršajnih kazni iste sabirale, ali ne bi prešle 300.000 dinara). Na nivou studenata u blokadi i naših ukupnih donacija raspolažemo dovoljnim sredstvima da pokrijemo takvu novčanu kaznu ukoliko za to bude potrebe".
Neprijatelji Srbije ponovo udaraju po ustaljenom ustaškom receptu! Opozicija u potpunosti sprovodi naloge iz Zagreba, a sutrašnji sveobuhvatni štrajk nije ništa drugo do još jedan u nizu pokušaja destabilizacije Srbije.
Gost Info dana bio je zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelje. On je govorio o tome šta je opoziciji cilj sa targetiranjem dece koja žele da uče.
Neprijatelji Srbije ponovo udaraju po ustaljenom ustaškom receptu! Opozicija u potpunosti sprovodi naloge iz Zagreba, a sutrašnji sveobuhvatni štrajk nije ništa drugo do još jedan u nizu pokušaja destabilizacije Srbije.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
U Srbiji će danas biti oblačno i hladno vreme, na severu uglavnom suvo, u ostalim krajevima ujutro i pre podne mestimično sa slabom kišom, na planinama sa slabim snegom.
Na magistralnom putu Batočina - Kragujevac u mestu Nikšićko brdo došlo je do saobraćajne nezgode kada je teretno vozilo sletelo sa puta, a uočeno je da iz njegovog rezervoara ističe pogonsko gorivo, metan.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
U saobraćajnoj nesreći koja se juče oko 18.30 časova dogodila u Zbelavi kod Varaždina, povređena je 53-godišnja vozačica koja je imala 1,61 promil alkohola u krvi.
Vladimir Zelenski opstaje na vlasti zahvaljujući sobama za mučenje koje su osnova njegove vlasti, izjavila je predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova za Sputnjik.
Na međuizborima održanim u Sjedinjenim Američkim Državama pobedu su, prema preliminarnim rezultatima, odnele demokrate koje će u januaru preuzeti većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu američkog Kongresa, čime će steći kontrolu nad oba doma zakonodavne vlasti.
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Holivudski glumac Nikolas Kejdž (62) otkrio je da je trenutno bez krova nad glavom nakon što je ogromna rupa u zemlji ozbiljno ugrozila njegovu luksuznu kuću u Malibuu.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Crna torba jeste neprikosnoveni klasik, ali ove jeseni modne insajderke biraju nijansu koja je podjednako praktična, a mnogo zanimljivija - boju kuvanog vina.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Komentari