Diplomatska aktivnost širom Evrope uoči početka Prvog svetskog rata bila je na vrhuncu. Telegrami i poverljive depeše leteli su sa jednog kraja kontinenta na drugi, a među njima našla se i jedna prepiska srpskog prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića i ruskog cara Nikolaja II Romanova.
Pošto je Austrougarska pritisla Srbiju poslavši ultimatum koji se i dan-danas pamti kao "najužasniji dokument koji je jedna država uručila drugoj", princ Aleksandar je rešio da se prvo obrati za pomoć Rusiji.
Austrougarsku notu Srbiji u kojoj se navodi šta država treba da uradi u istrazi povodom atentata u Sarajevu ako želi da izbegne eskalaciju sukoba, predao je poslanik baron Vladimir fon Gizl 23. jula 1914. u popodnevnim časovima zastupniku srpskog predsednika vlade Lazaru Pačuu, ministru finansija.
Foto: Wikipedia
Već sutradan princ Aleksandar poslao je telegram za Petrograd, a mi ga prenosimo u celosti.
Telegram princa Aleksandra:
Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Prestolonaslednik Aleksandar njegovom Carskom Veličanstvu Caru Rusije
Beograd, 11/24. jul 1914. godine (Telegrafskim putem)
Sinoć je austrougarska vlada predala srpskoj vladi notu koja se odnosi na zločin u Sarajevu. Srbija, svesna svoje međunarodne obaveze, od trenutla kada je užasni zločin počinjen, izjavljivala je da ga osuđuje i da je spremna da otvori istragu u Srbiji ukoliko se na suđenju koje su organizovale austrougarske vlasti dokaže saučesništvo nekih njenih podanika.
Međutim, zahtev sadržan u austrougarskoj noti za Srbiju je nepotrebno ponižavajući i nespojiv s njenim dostojanstvom kao nezavisne države.
Na primer, od nas se zahteva da bespogovorno damo izjavu vlade u “Službenom glasniku”, kao i da Suveren da nalog vojsci, kojom treba da prestanemo sa duhom neprijateljstva prema Austriji i da sami sebe okrivimo za kriminalnu slabost u pogledu izdajničke intrige. Dalje se od nas traži da dozvolimo austrougarskim zvaničnicima da dođu u Srbiju i da učestvuju s našim zvaničnicima na suđenju i da nadgledaju ispunjavanje ostalih uslova postavljenih u noti. Od nas se traži da prihvatimo te zahteve u celini u roku od četrdeset-osam sati; u protivnom će austrougarsko Poslanstvo napustiti Beograd.
Spremni smo da prihvatimo one austrougarske uslove koji su u skladu s položajem jedne nezavisne države, kao i one koje nam Vi, Veličanstvo, eventualno budete savetovali da ih prihvatimo, a sva lica čije saučesništvo u zločinu bude dokazano biće strogo kažnjena s naše strane. Neki od zahteva nisu mogli biti ispunjeni bez promena u našem zakonodavstvu, za šta bi bilo potrebno vreme.
Dat nam je suviše kratak rok. Možda ćemo po isteku tog roka biti napadnuti od strane austrougarske vojske koja se koncentriše na našoj granici. Nismo u stanju da se odbranimo i molimo Vas, Veličanstvo, da nam priteknete u pomoć što je moguće pre. Mnogo cenjena dobra volja koju ste, Veličanstvo, toliko puta pokazali prema nama uliva nam čvrstu veru da i ovog puta naš apel Vašem plemenitom slovenskom srcu neće ostati bez odjeka.
U ovom kritičnom trenutku izražavam osećanja srpskog naroda moleći Vas, Veličanstvo, da se zainteresujete za sudbinu Kraljevine Srbije.
Odgovor cara Nikolaja II stigao je tri dana kasnije:
Njegovo Carsko Veličanstvo Car Rusije
Njegovom Kraljevskom Visočanstvu Prestolonasledniku Srbije
Petrograd, 14/27. jul 1914. godine (Telegrafskim putem)
Kada ste mi se obratili, Visočanstvo, u vreme naročitog stresa, niste pogrešili u pogledu osećanja koja gajim prema Vama niti u pogledu mojih srdačnih simpatija prema srpskom narodu.
Sadašnja situacija najozbiljnije zaokuplja moju pažnju, a moja vlada ulaže krajnji napor da izgladi sadašnje teškoće. Ne sumnjam ni najmanje da Vi, Visočanstvo, kao i srpska kraljevska vlada, želite da taj zadatak olakšate ne zanemarujući nijedan korak koji bi mogao voditi rešenju i tako sprečiti užase novog rata i očuvati dostojanstvo Srbije.
Sve dok postoji i najmanja nada da se izbegne krvoproliće, svi naši napori biće usmereni ka tom cilju; ali uprkos našoj žarkoj želji nismo imali uspeha. Možete biti uvereni, Visočanstvo, da Rusija ni u kom slučaju neće prestati da se interesuje za sudbinu Srbije.
Prestolonaslednik Aleksandar u ovome je video nedvosmislenu podršku Rusije Srbiji. Tri dana kasnije je odgovorio ovoga puta već iz Niša gde se, u iščekivanju napada, izmestio državni vrh:
Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Prestolonaslednik Aleksandar njegovom Carskom Veličanstvu Caru Rusije
Niš, 17/30. jul 1914. godine (Telegrafskim putem)
Duboko dirnut telegramom koji ste, Veličanstvo, izvoleli da mi juče uputite, hitam da Vam zahvalim iz sveg srca. Možete biti uvereni, Veličanstvo, da su srdačne simpatije koje Vi, Veličanstvo, osećate prema mojoj zemlji posebno cenjene i da ispunjajau naša srca uverenjem da je budućnost Srbije sigurna, sada kada je predmet ljubazne brige Vašeg Veličanstva.
Ovi bolni trenuci mogu samo ojačati spone duboke privrženosti koje povezuju Srbiju i Svetu Slovensku Rusiju, a osećanja večne zahvalnosti koja gajimo zbog pomoći i zaštite koju nam ukazujete, Veličastvo, zauvek će imati svoje mesto u srcima svih Srba.
Rani začeci Pošte Srbije javili su se pred početak Prvog srpskog ustanka potrebom da se spoje ustanici između sebe, od Tatarskih jahača i čuvenog Sime Besnikovića, prvog poštara, saznajte kako se gradio poštanski sistem Srbije.
Grčka vatra je bila zapaljivo oružje koje je koristilo Istočno rimsko carstvo, poznatije kao Vizantija, počevši od 672. godine nove ere. Radi se o zapaljivoj supstanci koja je mogla da gori u vodi i jednom kada bi pala na neprijatelja, bilo ju je nemoguće ugasiti.
Priča o ljubavi narodnog heroja Ive Lole Ribara i njegove verenice Slobode Trajković jedna je od najpotresnijih i najtragičnijih iz perioda Drugog svjetskog rata. U njoj se prepliću ljubav, odanost i spremnost na odricanje od svih ličnih sreća zarad ideala i vere u borbi za pravedniji svet.
O princu Đorđu i kralju Aleksandru Karađorđeviću pisalo se i pričalo dosta naročito tokom poslednjih godina, ali je činjenica da je kralj Petar I imao i ćerku mnogo manje poznata. Jelena Karađorđević bila je njegovo najstarije dete i prvo koje je doživelo odraslo doba. Ovo je priča o tragičnoj sudbini zaboravljene srpske princeze.
Laza Kostić je, uz Jovana Jovanovića Zmaja i Đuru Jakšića, jedan od trojice najpoznatijih romantičara srpske književnosti. Njegov život bio je itekako zanimljiv, a njegove pesme i danas se smatraju najboljima u srpskoj poeziji.
Sigurno ste za nekoga ko govori nepovezano ili o temi o kojoj ne zna mnogo, čuli da se kaže da “lupa kao maksim po diviziji”. Verovatno ste tu sintagmu i sami makar nekoliko puta iskoristili, ali da li ste se zapitali - ko je Maksim? Koja divizija? Zašto lupa?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rani začeci Pošte Srbije javili su se pred početak Prvog srpskog ustanka potrebom da se spoje ustanici između sebe, od Tatarskih jahača i čuvenog Sime Besnikovića, prvog poštara, saznajte kako se gradio poštanski sistem Srbije.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Tek nakon žestoke reakcije javnosti i medijskog alarma, tamošnje tužilaštvo je konačno formiralo predmet kako bi se utvrdilo ko je u naselju Pruška ispisao monstruozni grafit "Srbe na vrbe".
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije je osudio sramotni i divljački napad trojice Bošnjaka na srpske povratnike Miku Davidović i njenog supruga Željka Matića u mestu Lušci Palanci kod Sanskog Mosta.
Zavladalo je potpuno rasulo među blokaderima nakon što je Informer ekskluzivno objavio svih 250 imena onih koji se nalaze na takozvanoj studentskoj listi za predstojeće izbore, pa su na društvenim mrežama masovno počele da "pljušte" razočarane poruke.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
S. A. (64) sa Novog Beograda teško je povređen juče po podne u naselju Bečmen, nakon što je pao na beton sa krova lokalne crkve i lekari mu se bore za život.
Višestruki šampion Srbije u bilijaru Goran Mladenović Grga (60) poginuo je u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Niš - Priština, u selu Visoka kod Kuršumlije, a kako se saznaje, jedna želja mu je ostala neostvarena.
Pregled snimaka sa sigurnosnih kamera, koji prikazuju trenutak ubistva Ranka Radoševića (44), zvanog Ranko Eskobar, prikazan je u Višem sudu u Beogradu. Optužnicom Višeg javnog tužilaštva, Stefan Zlatanović i Luka Vučetić terete se kao direktni izvršioci likvidacije na benzinskoj pumpi u Rušnju 9. marta 2023. godine, dok se Marko Pjanović i Azra Šabanović terete za pomaganje.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je imao "veoma dobar razgovor" sa novim britanskim premijerom Endijem Bernamom.
Kina nije odustala od gasovoda „Snaga Sibira 2“, ali je Moskvi postavila uslov koji bi projekat mogao da učini potpuno neisplativim: ruski gas želi po subvencionisanoj ceni koju plaćaju potrošači unutar same Rusije.
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, svojevremeno je otkrio da je odbio ulogu u seriji "Bolji život" jer nije želeo da radi sa Miodragom Petrovićem Čkaljom, koji ga je stavio na svoju "crnu listu" glumaca.
Slike iz detinjstva ostaju u najlepšem sećanju i svako od nas ih se rado seća, a svremena na vreme bacimo pogled na njih da nas podsete na bezbrižan period života.
U današnjem tempu života često nam nedostaje vremena za bliskost i povezivanje s partnerom, ali dve poze omogućavaju da uživate u ljubavnom zanosu, bez obzira na vreme i okolnosti
Britanski stručnjak za putovanja Dankan Grinfild-Turk je obišao veliki broj destinacija, ali ostrvo Tinos ostalo mu je posebno upečatljivo zbog svoje lepote i autentičnosti.
Nakon napuštanja rijalitija Elita 9, Nerio Ružanji i Hana Duvnjak izneli su šokantne detalje o svom odnosu, braku i aferama koje su podigle ogromnu prašinu u javnosti.
Jedna Instagram stranica iskoristila je Karleušin novi hit "Mata Hari" kako bi napravila kompilaciju najurnebesnijih trenutaka Miljane Kulić i Lazara Čolića Zole.
Janjuš je privukao Vanju Živić, nakon čega su počeli strasno da se ljube nasred studija, ne obazirući se na fotoaparate novinara i poglede vivših cimera!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.