Diplomatska aktivnost širom Evrope uoči početka Prvog svetskog rata bila je na vrhuncu. Telegrami i poverljive depeše leteli su sa jednog kraja kontinenta na drugi, a među njima našla se i jedna prepiska srpskog prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića i ruskog cara Nikolaja II Romanova.
Pošto je Austrougarska pritisla Srbiju poslavši ultimatum koji se i dan-danas pamti kao "najužasniji dokument koji je jedna država uručila drugoj", princ Aleksandar je rešio da se prvo obrati za pomoć Rusiji.
Austrougarsku notu Srbiji u kojoj se navodi šta država treba da uradi u istrazi povodom atentata u Sarajevu ako želi da izbegne eskalaciju sukoba, predao je poslanik baron Vladimir fon Gizl 23. jula 1914. u popodnevnim časovima zastupniku srpskog predsednika vlade Lazaru Pačuu, ministru finansija.
Foto: Wikipedia
Već sutradan princ Aleksandar poslao je telegram za Petrograd, a mi ga prenosimo u celosti.
Telegram princa Aleksandra:
Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Prestolonaslednik Aleksandar njegovom Carskom Veličanstvu Caru Rusije
Beograd, 11/24. jul 1914. godine (Telegrafskim putem)
Sinoć je austrougarska vlada predala srpskoj vladi notu koja se odnosi na zločin u Sarajevu. Srbija, svesna svoje međunarodne obaveze, od trenutla kada je užasni zločin počinjen, izjavljivala je da ga osuđuje i da je spremna da otvori istragu u Srbiji ukoliko se na suđenju koje su organizovale austrougarske vlasti dokaže saučesništvo nekih njenih podanika.
Međutim, zahtev sadržan u austrougarskoj noti za Srbiju je nepotrebno ponižavajući i nespojiv s njenim dostojanstvom kao nezavisne države.
Na primer, od nas se zahteva da bespogovorno damo izjavu vlade u “Službenom glasniku”, kao i da Suveren da nalog vojsci, kojom treba da prestanemo sa duhom neprijateljstva prema Austriji i da sami sebe okrivimo za kriminalnu slabost u pogledu izdajničke intrige. Dalje se od nas traži da dozvolimo austrougarskim zvaničnicima da dođu u Srbiju i da učestvuju s našim zvaničnicima na suđenju i da nadgledaju ispunjavanje ostalih uslova postavljenih u noti. Od nas se traži da prihvatimo te zahteve u celini u roku od četrdeset-osam sati; u protivnom će austrougarsko Poslanstvo napustiti Beograd.
Spremni smo da prihvatimo one austrougarske uslove koji su u skladu s položajem jedne nezavisne države, kao i one koje nam Vi, Veličanstvo, eventualno budete savetovali da ih prihvatimo, a sva lica čije saučesništvo u zločinu bude dokazano biće strogo kažnjena s naše strane. Neki od zahteva nisu mogli biti ispunjeni bez promena u našem zakonodavstvu, za šta bi bilo potrebno vreme.
Dat nam je suviše kratak rok. Možda ćemo po isteku tog roka biti napadnuti od strane austrougarske vojske koja se koncentriše na našoj granici. Nismo u stanju da se odbranimo i molimo Vas, Veličanstvo, da nam priteknete u pomoć što je moguće pre. Mnogo cenjena dobra volja koju ste, Veličanstvo, toliko puta pokazali prema nama uliva nam čvrstu veru da i ovog puta naš apel Vašem plemenitom slovenskom srcu neće ostati bez odjeka.
U ovom kritičnom trenutku izražavam osećanja srpskog naroda moleći Vas, Veličanstvo, da se zainteresujete za sudbinu Kraljevine Srbije.
Odgovor cara Nikolaja II stigao je tri dana kasnije:
Njegovo Carsko Veličanstvo Car Rusije
Njegovom Kraljevskom Visočanstvu Prestolonasledniku Srbije
Petrograd, 14/27. jul 1914. godine (Telegrafskim putem)
Kada ste mi se obratili, Visočanstvo, u vreme naročitog stresa, niste pogrešili u pogledu osećanja koja gajim prema Vama niti u pogledu mojih srdačnih simpatija prema srpskom narodu.
Sadašnja situacija najozbiljnije zaokuplja moju pažnju, a moja vlada ulaže krajnji napor da izgladi sadašnje teškoće. Ne sumnjam ni najmanje da Vi, Visočanstvo, kao i srpska kraljevska vlada, želite da taj zadatak olakšate ne zanemarujući nijedan korak koji bi mogao voditi rešenju i tako sprečiti užase novog rata i očuvati dostojanstvo Srbije.
Sve dok postoji i najmanja nada da se izbegne krvoproliće, svi naši napori biće usmereni ka tom cilju; ali uprkos našoj žarkoj želji nismo imali uspeha. Možete biti uvereni, Visočanstvo, da Rusija ni u kom slučaju neće prestati da se interesuje za sudbinu Srbije.
Prestolonaslednik Aleksandar u ovome je video nedvosmislenu podršku Rusije Srbiji. Tri dana kasnije je odgovorio ovoga puta već iz Niša gde se, u iščekivanju napada, izmestio državni vrh:
Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Prestolonaslednik Aleksandar njegovom Carskom Veličanstvu Caru Rusije
Niš, 17/30. jul 1914. godine (Telegrafskim putem)
Duboko dirnut telegramom koji ste, Veličanstvo, izvoleli da mi juče uputite, hitam da Vam zahvalim iz sveg srca. Možete biti uvereni, Veličanstvo, da su srdačne simpatije koje Vi, Veličanstvo, osećate prema mojoj zemlji posebno cenjene i da ispunjajau naša srca uverenjem da je budućnost Srbije sigurna, sada kada je predmet ljubazne brige Vašeg Veličanstva.
Ovi bolni trenuci mogu samo ojačati spone duboke privrženosti koje povezuju Srbiju i Svetu Slovensku Rusiju, a osećanja večne zahvalnosti koja gajimo zbog pomoći i zaštite koju nam ukazujete, Veličastvo, zauvek će imati svoje mesto u srcima svih Srba.
Rani začeci Pošte Srbije javili su se pred početak Prvog srpskog ustanka potrebom da se spoje ustanici između sebe, od Tatarskih jahača i čuvenog Sime Besnikovića, prvog poštara, saznajte kako se gradio poštanski sistem Srbije.
Grčka vatra je bila zapaljivo oružje koje je koristilo Istočno rimsko carstvo, poznatije kao Vizantija, počevši od 672. godine nove ere. Radi se o zapaljivoj supstanci koja je mogla da gori u vodi i jednom kada bi pala na neprijatelja, bilo ju je nemoguće ugasiti.
Priča o ljubavi narodnog heroja Ive Lole Ribara i njegove verenice Slobode Trajković jedna je od najpotresnijih i najtragičnijih iz perioda Drugog svjetskog rata. U njoj se prepliću ljubav, odanost i spremnost na odricanje od svih ličnih sreća zarad ideala i vere u borbi za pravedniji svet.
O princu Đorđu i kralju Aleksandru Karađorđeviću pisalo se i pričalo dosta naročito tokom poslednjih godina, ali je činjenica da je kralj Petar I imao i ćerku mnogo manje poznata. Jelena Karađorđević bila je njegovo najstarije dete i prvo koje je doživelo odraslo doba. Ovo je priča o tragičnoj sudbini zaboravljene srpske princeze.
Laza Kostić je, uz Jovana Jovanovića Zmaja i Đuru Jakšića, jedan od trojice najpoznatijih romantičara srpske književnosti. Njegov život bio je itekako zanimljiv, a njegove pesme i danas se smatraju najboljima u srpskoj poeziji.
Sigurno ste za nekoga ko govori nepovezano ili o temi o kojoj ne zna mnogo, čuli da se kaže da “lupa kao maksim po diviziji”. Verovatno ste tu sintagmu i sami makar nekoliko puta iskoristili, ali da li ste se zapitali - ko je Maksim? Koja divizija? Zašto lupa?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rani začeci Pošte Srbije javili su se pred početak Prvog srpskog ustanka potrebom da se spoje ustanici između sebe, od Tatarskih jahača i čuvenog Sime Besnikovića, prvog poštara, saznajte kako se gradio poštanski sistem Srbije.
Grupa blokadera, koju je činilo svega desetak okupljenih, uprkos pozivima koje su upućivali putem svojih grupa, pojavila se danas u memorijalnom kompleksu Slobodište u Kruševcu, tokom posete ministarke za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milice Đurđević-Stamenkovski.
Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je krivičnu prijavu protiv bivšeg načelnika Policijske uprave za grad Beograd Veselina Milića za pomaganje u ubistvu Aleksandra Nešovića, dok krivična prijava za neprijavljivanje ubistva ostaje.
Samo nekoliko dana nakon što je otvoreno pozvao na prekrajanje postojećih granica između Srbije i Hrvatske, kao i otimanje delova srpskih gradova u korist hrvatske države, premijer te zemlje Andrej Plenković povukao je novi skandalozan potez.
Pripadnici Gledalačko-obaveštajne službe Informera (GOSI) snimili su šta propali košarkaš i blokaderski siledžija Vladimir Štimac radi u trenutku dok traje besmisleno zgubidansko okupljanje ispred Vlade Srbije u srcu Beograda.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Veljko T. (27) i Nikola M. (28) zbog postojanja osnova sumnje da su 6. juna 2026. godine na teritoriji opština Grocka pokušali da na podmukao način liše života oštećenog M.N.
Policija u Zrenjaninu, u saradnji sa Pokrajinskom insprekcijom za zaštitu životne sredine, a po nalogu glavnog javnog tužioca Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsila je šezdesettrogodišnjeg kineskog državljanina H. J. zbog sumnje da je izvršio krivično delo unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija.
Broj žrtava zemljotresa koji je u ponedeljak pogodio oblast Sarangani na filipinskom ostrvu Mindanao, porastao je na 41, a više od 450 ljudi je povređeno, saopštila je agencija za vanredne situacije.
Iako su prve informacije o obaranju helikoptera "Apač" ostavljale prostor za spekulacije o protivvazdušnim raketama, američki mediji prenose da je reč o asimetričnom napadu iz vazduha.
Nakon što je javno uputio otvoreno pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu sa predlogom za prekid vatre i sastanak, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je objasnio da je ta inicijativa bila deo šire, koordinisane diplomatske strategije.
Glumac Entoni Gidera, poznat po ulozi u filmu "Kum 3", preminuo je u 65. godini, tri nedelje nakon što mu je srce iznenada stalo iz za sada nepoznatih razloga.
Sve više ljudi traži prirodnije načine zaslađivanja hrane i pića, a med se pritom često nameće kao opcija. Dijetetičarke Lauren Manaker i Karlin Remedios su otkrile koliko je to dobro za zdravlje.
Bjanka Sensori je režirala spot za pesmu "Gemini Season", a u jednoj od prvih scena pojavljuje se u provokativnom kostimu dok muze kravu, nakon čega joj se pridružuje Kanje Vest, kome predaje posudu sa mlekom.
Istraživači iz kompanije SafeBreach otkrili su bezbednosni propust u Gugl Geminiju na Android uređajima koji je mogao da omogući napadačima da utiču na rad ovog AI asistenta.
Pevačica Andreana Čekić oklevala je da se javi koleginici Aleksandri Bursać sa kojom je imala zategnut odnos, a zatim progovorila o odnosima na estradi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.