Kada pročitate kako se koronavirus ponaša u ljudskom telu, biće vam jasno zašto ga zovu LUKAVI MUTATOR KOJI NOSI OGRTAČ
Podeli vest
Naučnici su do sada istraživali koronavirus i o njemu otkrili razne stvari, a na ovom mestu su skupili one najznačajnije informacije.
Hiljadama godina, parazit bez imena živeo je među populacijom šišmiša na jugu Kine. Šišmiši su se razvili do te mere da ih nisu primijetili. Jednog dana parazit – predak koronavirusa, SARS-CoV2, imao je priliku da proširi svoje područje. Možda ga je proširio na pangolina, jedinog sisara koji ima kožu prekrivenu velikim ljuskama, ugroženu vrsta koja je stalna žrtva trgovanja divljim životinjama i prodaje se ilegalno na tržištima živih životinja u jugoistočnoj Aziji i Kini.
Kina je objavila kraj epidemije koronavirusa , a glavni kineski epidemiolog Žong Nanšan otkrio je šta je najvažnije da bi virus bio pobeđen
30.03.2020
14:21
Genetski put ostaje nejasan. Da bi preživeo u novoj vrsti, virus je morao mutirati, razviti svoj hibrid - snažniju verziju sebe. U današnje vreme je koronavirus pronašao novu vrstu – ljude. Bilo je dovoljan jedan čovek za uzrok današnje pandemije.
U roku od nedelju dana potvrđeni slučajevi bolesti COVID-19, bolesti uzrokovane virusom Sars-CoV-2 udvostručili su se u sedam dana, zatim su se utrostručili i učetverostručili u vrlo kratkom roku. Više od 50 hidalja smrtnih slučajeva zabeleženo je širom sveta, a broj zaraženih je prešao milioun. Sjedinjene Američke Države trenutno imaju najveći broj potvrđenih slučajeva s preko 238.000 zaraženih osoba. Istraživanje koje su naučnici objavili početkom marta u časopisu Science razotkriva da se iza svakog potvrđenog slučaja krije verojatno 5 do 10 osoba s neotkrivenom zarazom.
Ovako američki magazin New Yorker započinje priču u kojoj navodi sva najpoznatija istraživanja vezana uz pitanje: ''Kako je koronavirus došao do ljudskih pluća?''.
Rođenje koronavirusa
Naučnici su prvo otkrili da koronavirusi potiču od šišmišima nakon izbijanja respiratornog sindroma SARSA 2003. Džonatan Epstajn, epidemiolog iz Njujorka koji proučava zoonotske viruse - one koji mogu prelaziti sa životinja na ljude - bio je deo istraživačkog tima koji je krenuo u lov na izvor zaraze u kineskoj provinciji Guangdong, žarište SARSA.
Sugerisao je da su postojali višestruki prelazi zaraze sa životinje na ljude. Isprva su zdravstveni radnici verovali da je za izbijanje SARSA bio odgovoran sisar imena azijska cibetka, životinja slična mungosu koja se takođe
prodavala na tržnicama. Ali cibetke uzgajane negde drugo u Guangdongu nisu imale antitiela na virus, što ukazuje na to da su životinje prodavane na tržnici mogle biti samo posrednik - visoko zarazan domaćin. Epstajn i drugi sumnjali su da su šišmiši, koji su sveprisutni na seoskim, poljoprivrednim brdima tog područja i koji su se u to vreme prodavali na ''mokrim pijacama" u Guangdongu, mogli biti prirodni rezervoar koronavirusa. Istraživači su postavili laboratorije unutar pećina i uzimali briseve sa šišmiša. Nakon višemesečne istrage, tim otkrio je četiri vrste šišmiša koji su nosili koronaviruse slične SARS-u, a jedna od njih imala je 90 posto isti genetski kod koronavirusa.
Nakon godina daljeg proučavanja šišmiša, istraživači su pronašli diretni koronavirus SARSA, kao i stotine drugih vrsta koronavirusa koji kruže među nekim od oko 1400 vrsta šišmiša koji žive na šest kontinenata. Čini se da koronavirus i ostale vrste virusa evoluiraju sa šišmišima kroz čitav raspon ljudske civilizacije, a možda i mnogo duže. Kako porodica koronavirusa raste različiti sojevi se stvaraju u telima šišmiša, ali ovaj proces događa se bez da se šišmiši razbole. To je prirodni fenomen jer je njihov imunološki sistem razvio bolji način za popravljanje oštećenja ćelija i borbu protiv virusa bez izazivanja daljnjih upala.
Ali kada ti virusi uskoče u novu vrstu – bilo da se to radilo o pangolinu, cibetki ili čoveku - rezultat može biti ozbiljna, ponekad smrtonosna bolest. Glavna Epstajnova saradnica u Kini, Ši Zeng-Li, je 2013. godine napravila putanju koronavirusa pronađenih kod šišmiša i u januaru je otkrila da oni dele 96% svog genoma s Sars-CoV-2.
Dolazak virusa na tržnicu
Kada se pojavilo oko 40-a slučajeva upale pluća u Vuhanu u decembru, mnogi od njih bili su povezani s 'mokrim tržnicama', posebice s ozloglašenim delom gde su se žive životinje držale, piše New Yorker.
- To je bila samo gravitirajuća razmena fekalija i virusa – rekao je Epstajn. Kineske vlasti su testirale životinje na pijaci a svi testovi na koronavirus su bili negativni. Ali, nisu precizirali koje životinje su testirali. Ta informacija je bila potrebna Epstajnovom timu. Vlasti su kasnije pronašle virus u uzorcima s tržišnih stolova i odvodnih kanala.
Analize Sars-CoV-2 genoma ukazivale su na jedan pojedinačni događaj, što znači da je virus samo jednom prešao sa životinje na osobu, zbog čega je verojatno da je virus cirkulisao među ljudima i pre decembra. Ako se ne objavi više informacija o životinjama na tržištu Vuhan, prenosni lanac možda nikada neće biti jasan. Postoje, međutim, brojne mogućnosti. Lovac na šišmiše ili krijumčar divljih životinja možda je virus doneo na tržnicu. Pangolini su slučajno nosili koronavirus koji su možda pokupili od šišmiša i koji je u jednom presudnom delu svog genoma gotovo identičan SARS-CoV-2. Ali još niko nije pronašao dokaze da su pangolini bili na tržnici u Vuhanu, ili čak da su tamošnji trgovci prodavali pangoline.
- Stvorile su se okolnosti u našem svetu koje su na neki način omogućile da se ti virusi, za koje inače ne bi bilo problema, nađu u ljudskoj populaciji – rekao je Mark Denison, upravnik odeljenja za dečje zarazne bolesti medicinskog instituta Vanderbilt u SAD-u.
Takvi virusi čine najviše štete
Budući da ljudi nikada ranije nisu svedočili sličnom prenosu, ostaje mnogo nepoznanica o novom koronavirusu. Istraživanja prethodnih vrsta koronavirusa, uključujući SARS i MERS (Respiratorni sindrom Bliskog Istoka) pomogli su istraživačima. Od janura se gotovo 800 radova posvetilo virusu. Više od hiljadu sekvenci gena koronavirusa iz različitih slučajeva širom sveta podeljeno je u naučnim bazama podataka.
- To je suludo. Sada je gotovo celokupno naučno područje fokusirano na ovaj virus. Govorimo o ratnoj situaciji – rekao je Kristian Andersen, profesor na Odeljenju za imunologiju i mikrobiologiju istraživačkog centra Scripps u SAD-u.
U našoj sredini postoje nebrojene vrsta virusa, sastavljene ili od RNA ili od DNK. DNK virusi, koji u mnogo većem broju postoje širom planete, sposobni su izazvati sistemske bolesti koje su endemske, latentne i postojane - poput herpes virusa, hepatitisa B i virusa papiloma koji uzrokuju rak. DNA virusi su ti koji žive s nama i ostaju s nama. Oni su celoživotni. Retrovirusi, poput H.I.V.-a, imaju RNA u svojim genima, ali ponašaju se poput DNK virusa u domaćinu. RNA virusi, s druge strane, imaju jednostavnije strukture i brzo mutiraju.
- Virusi brzo mutiraju i mogu zadržati povoljne osobine. Virus koji se može nastavljati razmnožavati u većini drugih domaćina na kraju ima veće šanse za preživljavanje – rekao je Epstajn. Oni takođe imaju tendenciju da uzrokuju epidemije - poput ospica, ebole, Zika virusa i mnoštva respiratornih infekcija, uključujući gripu i koronaviruse.
Pol Tarner, profesor ekologije i evolucijske biologije supozorava: "Oni nas najviše iznenađuju i čine najviše štete."
Naučnici su otkrili porodicu koronavirusa u 50. godinama prošlog veka na uzorcima uzetim od pilića obolelih od zaraznog bronhitisa. RNA koronavirusa, njegov genetski kod, razgranat je u tri različite vrste proteina, od kojih jedan ukrašava površinu virusa šiljcima u obliku gljiva, što virusu daje prepoznatljiv izgled krune, piše New Yorker.
Od obične prehlade do monstruoznog hibrida
Naučnici su pronašli druge koronaviruse koji su uzrokovali bolest kod svinja i krava, a zatim, sredinom 60-ih, još dva koja su uzrokovala običnu prehladu kod ljudi. (Kasnije, široko rasprostranjeno otkrivanje identifikovalo je još dva ljudska koronavirusa odgovorna za prehlade.) Ova su četiri virusa obične prehlade možda davno poticala od životinja, ali oni su sada potpuno ljudski virusi odgovorni za petnaest do trideset posto sezonskih prehlada. Mi smo njihov prirodni rezervoar, baš kao što su i šišmiši prirodni rezervoar za stotine drugih koronavirusa. Ali, budući da se činilo da ne uzrokuju tešku bolest, uglavnom su se ignorisali. 2003. godine, konferencija o nidovirusima (taksonomski poredak pod koji spadaju koronavirusi) umalo je otkazana, zbog nedostatka interesa. Kada su se pojavio SARS, konferencija je bila rasprodata.
SARS je usko povezan s novim virusom s kojim se trenutno suočavamo. Dok koronavirusi obične prehlade imaju tendenciju da inficiraju samo gornje disajne putove (uglavnom nos i grlo), čineći ih vrlo zaraznim, SARS prvenstveno inficira donji disajni sistemv (pluća), i zato uzrokuje mnogo smrtonosniju bolest s često fatalnim ishodom (stopa od otprilike 10%). Mers, koji se pojavio u Saudijskoj Arabiji 2012. godine, prenosi se sa šišmiša na kamile pa na ljude, takođe je uzrokovao tešku bolest u donjem disajnom sistemu, sa stopom smrtnosti od 37%.
SARS-CoV-2 ponaša se kao monstruozni hibrid svih ljudskih koronavirusa koji su došli prije njega. Može zaraziti i razmnožavati se kroz naše disajne puteve.
- Zato je tako loš. Uzrokuje manje ozbiljne respiratorne probleme od SARS i MERS koronavirusa ali mu je prenosivost kao kod prehladnih koronavirusa - rekao je Stenli Perlman, profesor mikrobiologije i imunologije koji proučava koronaviruse više od tri decenije. Jedan od razloga što je SARS-CoV-2 možda toliko raznovrstan, a samim time i uspešan, je povezan s njegovim posebnim talentom vezanja i spajanja s plućnim stanicama.
Brzo se razmnožava već u grlu i veže za ljudske stanice u dišnom sustavu
Ako zamislimo šiljak virusa kao pečurku, njena kapa deluje kao molekularni ključ koji se uklapa u brave naših ćelija. To su receptori virusa, a SARS-CoV 2 receptor ACE1 se savršeno veže za receptor zvan ACE-2 koji se može naći u različitim delovima ljudskog tela, uključujući pluća i bubrežne ćelije. Koronavirusi napadaju disajni sistem jer su ljudski ACE-2 receptori tamo dostupni.
''Virus samo uskoči'' – rekao je Perlman.
- Virus SARS- CoV-2 se na receptore veže deset puta delotvornije od običnog virusa SARSA, veže se i čvršće što znači da je početak procesa infekcije učinkovitiji - rekla je Kizmekia Korbet, vođa naučnog programa za koronavirus na Nacionalnom institutu za istraživanje vakcine.
Čini se da SARS-CoV-2 ima jedinstvenu sposobnost, koju SARSi MERS nisu imali, a to je da koriste enzime iz našeg ljudskog tkiva. Jednom kada koronavirus uđe u osobu - smeštajući se u gornji disajni sistem, brzo se razmnožava. To može dovesti do čestih i slučajnih mutacija. Virus se razmnožava i u velikim količinama prelazi kroz sluz, grlo prema plućima.
Prema istraživanju Lise Gralinski, docenta za epidemiologiji u Severnoj Karolini, ova velika sposobnost virusa da se veže za ljudske receptore i koristi ljudske enzime za aktiviranje fuzije ''doprinosi prenosivosti ovog novog virusa i infekcije na većem nivou''.
Šta kada uđe u osobu? On se brzo prilagodi novom okruženju
Jednom kada koronavirus uđe u osobu – smeštajući se u gornji disajni sistem – brzo se razmnožava. Kada se RNA virusi repliciraju u domaćinu postupak je obično brz i to može dovesti do čestih i slučajnih mutacija koje odmah ubijaju virus - rekao je Andersen. Ali za razliku od ostalih RNA virusa, koronavirusi imaju mogućnost provere grešaka kada se repliciraju.
- Imaju enzim koji zapravo ispravlja pogreške - rekao je Denison. Denisonova laboratorija u Vanderbiltu, prva je u eksperimentima na živim virusima potvrdila postojanje enzima kod koronavirusa koji ga čini ''lukavim mutatorima''. Svaki puta kada virus uskoči u novu vrstu može se brzo preobratiti kako bi preživeo u novom okruženju, s novom fiziologijom i novim imunološkim sistemom.
- Nakon što se virus lako širi unutar vrste njegov stav je: Dobro sam, nema potrebe da se menjam – rekao je Denison.
To se izgleda sada događa među ljudima. Kako SARS-CoV-2 kruži svetom među njegovim sojevima postoje male varijacije, ali čini se da nijedna od njih ne utiče na ponašanje virusa.
- Ovo nije virus koji se brzo prilagođava. Nema prepreka na njegovom putu, dakle, nema koristi od promene - rekao je Denison.
Koronavirus je prikriveni napadač
Virus se razmnožava brzo kako bi što pre u velikim količinama prešao u svom domaćinu kroz sluz, grlo u pluća, gde se nastavlja širiti. Istraživanje nemačkih istraživača, objavljeno ranije ovog meseca i jedno od prvih izvan Kine koje je pregledalo podatke o pacijentima s dijagnozom COVID-19, otkrilo je jasne dokaze da zaraženi ljudi propuštaju koronavirus u telu značajnim procentima pre nego što razviju simptome. To je zapravo verovatno zahvaljujući prevelikoj sposobnosti da se veže i stapa s našim ćelijama– on nosi nevidljivi ogrtač.
Naučnici su nedavno procenili da su nedokumentovani slučajevi COVID-a19 ili zaraženi ljudi s blagim simptomima u 55% posto slučajeva zarazni kao i teški slučajevi. Druga studija otkrila je da u težim slučajevima (koja zahtevaju hospitalizaciju) pacijenti istiskuju virus iz svojih disajnih puteva čak trideset sedam dana.
Izvan domaćina, virus je inertan - nije baš živ, ali nije ni mrtav. Sto miliona koronavirusnih čestica moglo bi se smestiti na uši od igle - obično je potrebno hiljade ili stotine hiljada da bi zarazili životinju ili osobu. Istraživači iz Laboratorije za virusnu ekologiju u Montani, institutu koji je povezan s američkim Nacionalnim institutom za alergije i zarazne bolesti, otkrili su da virus može četiri sata ostati na bakru, na komadu kartona 24 sata , a na plastici ili nerđajućem čeliku 3 dana. Takođe su otkrili da virus može preživeti tri sata, putujući vazduhom, prenoseći sitne respiratorne kapljice zaražene osobe kada ona izdahne, kine ili kašlje. (Druga istraživanja pokazuju da bi virus mogao postojati kao aerosol, ali samo u vrlo ograničenim uslovima). Čini se da većina virusnih čestica gubi virulenciju prilično brzo. Mogućnost za infekciju je najviša u prvih deset minuta.
Šta onda virus hoće?
Sve što virus želi je beskrajan lanac domaćina. Kontaminacija je evolucijski krajnji cilj. Na temelju dosadašnjih eksperimenata, istraživači procenjuju da Covid-19 ima malo veću stopu zaraze od obične gripe i manje je prenosiv od teže zaraznih virusa, poput ospica, s kojima jedna bolesna osoba može zaraziti oko dvanaest drugih ljudi. Verovatno postoje super-širitelji koronavirusa - ljudi koji su iz bilo kojeg razloga gotovo u potpunosti asimptomatski, ali prenose bolest na mnoge druge ljude.
Bolest ima najveće veze s imunološkim odgovorom. Budući da se virus može učvrstiti u donjim delovima disajnog sistema, dok osoba još ne pokazuje simptome u osnovi ''zadaje udarac na imunološki sistem koji počinje komplikovati'', rekao je Perlman. Kada imunološki sistem napokon registruje njegovu prisutnost, on se može preopteretiti i poslati sve u svom ''arsenalu oružja'' na napad jer nema specifičnog antitela kojim bi se odbranio. Tkivo pluća nabubri i napuni se tečnošću. Disanje je ograničeno kao i razmena kiseonika.
- Imunološki odgovor domaćina jednostavno se aktivira na tako ekstremnoj razini, a zatim se nadograđuje i obnavlja sve do trenutka dok telo ne dođe u šok – rekla je Gralinski.
Odgovor tela je poput autoimune bolesti; imunološki sistem napada i ćelije koje ne treba. Ova vrsta odgovora imunološkog sistema može biti razlog zašto su starije osobe u podložnije obolenju, kao što je to bio slučaj i kod izbijanja SARSA 2003. godine.
Tokom proučavanja SARSA na miševima, Denison je rekao da je opazio fenomen poznat kao ''imunološku starost'' u kojem stariji miševi više nisu imali sposobnost uravnoteženo odgovoriti na novi virus. Prekomerna reakcija njihovog imunološkog sistema uzrokovala je još ozbiljniju bolest. To se dogodilo i kod nekih najgorih slučajeva tokom prve epidemije SARSA, objasnio je Denison. To je razlog zašto neki antivirusni lekovi mogu biti značajno korisniji u početku bolesti pre no što virus ima priliku da opustoši imunološki sistem.
Ima nade
U poslednjoj deceniji, laboratorija i saradnici Denisona u Severnoj Karolini istraživali su antivirusne tretmane kako bi pokušali pronaći nešto što bi delovalo protiv SARSA i MERSA, ali i protiv novog koronavirusa, koji su znali da će se kad tad pojaviti. Zajedno su napravili veliki deo ranih istraživanja leka koji je sada poznat pod nazivom Remdesivir, koji trenutno razvija američka kompanija Gilead,i u studijama na zaraženim pacijentima, kao i još jednog antivirusnog leka poznatog kao NHC. Oba su leka na životinjskim modelima uspela da blokiraju razmnožavanje koronavirusa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kritika ruskih avionskih bombi FAB-3000 u zapadnim medijima je deo informacionog rata i suštinski je nesposobna, rekao je za RIA Novosti u sredu Igor Korotčenko, poznati vojni analitičar i glavni urednik časopisa Nacionalna odbrana.
Ograničenja uvoza hrane iz Ukrajine u zemlje EU doprineće produžavanju sukoba, piše Fajnenšel tajms , pozivajući se na reči ministra agrarne politike i hrane Ukrajine Mikole Solskog.
U nestabilnom vremenu u kome se nalazi čitav svet, veoma je važno da na čelu Beograda bude srpski gradonačelnik koji će zastupati očuvanje srpskih nacionalih interesa, ne dozvolivši da bilo ko promoviše secesionističku i antisrpsku politiku, izjavio je predsednik Privremenog organa grada Beograda Aleksandar Šapić.
Potrčko tajkuna i vođe prozapadne opozicije Dragana Đilasa Borko Stefanović govorio je na N1 o izbornim uslovima za izbore u Beograd gde je za debakl opozicije okrivio prostor u medijima, ali je odmah demantovan.
"Holidej" koalicija okupljena oko tajkuna Dragana Đilasa, koja je mesecima tražila neizostavno i hitno ponavljanje beogradskih izbora, održanih 17. decembra prošle godine, sada traži njihovo odlaganje. I to ni manje ni više nego za septembar ove godine.
Potpredsednik Srpske napredne stranke Vladimir Orlić oglasio se na društvenoj mreži Iks i zanimljivom objavom opisao politiku opozicije okupljene oko Dragana Đilasa.
Vlada Republike Srbije usvojila je danas na sednici Uredbu o utvrđivanju Programa korišćenja sredstava za rešavanje stambenih potreba i druge programe integracije izbeglica u 2024. godini, kojima će biti rešeno stambeno pitanje za najmanje 150 ugroženih izbegličkih porodica.
Vladimir Putin ne želi da započne rat sa NATO - om! Moskva ne traži konfrontaciju sa američkim satelitima u istočnoj Evropi, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin. Više zapadnih zvaničnika pokušalo je da prikupi podršku za dodatnu pomoć Ukrajini tvrdeći da Moskva neće stati ako Kijev bude poražen na bojnom polju. Putin se osvrnuo na ove tvrdnje tokom posete vazduhoplovnoj bazi Toržok u Tverskoj oblasti i rekao da su besmislica! Na ovu temu u "Info jutru" govorili su Vladan Dinić, novinar i Nenad Vuković, predsednik Udurženja lobista Srbije.
Ruski predsednik Vladimir Putin, nakon masakra u Moskvi, namerava da likvidira ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog, kao i šefove Službe bezbednosti Ukrajine (SBU) i vojnoobaveštajne službe (GUR) Vasilija Maljuka i Kirila Budanova, piše ruska "Pravda". Da li predsednik države može da bude legitimna meta? Na ovo pitanje u "Info jutru" odgovorili su Ljubinka Milinčić, glavna urednica Sputnjika i Željko Šain, dopisnik Politike iz Severne Makedonije.
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) večeras još jednom nije prihvatio da raspravlja o NATO agresiji na Jugoslaviju pošto za predloženi dnevni red nije glasao dovoljan broj članica tog tela. Kao i na sednici SB UN 25. marta, i na večerašnjoj, ponovo zakazanoj na zahtev Rusije, Francuska je zatražila takozvano proceduralno glasanje o dnevnom redu. Za dnevni red, odnosno raspravu o NATO agresiji na Jugoslaviju 1999. godine, večeras je glasalo šest od 15 članica Saveta bezbednosti, dok je ostalih devet bilo uzdržano. Za usvajanje dnevnog reda bilo je potrebno devet glasova. Ovu odluku, u emisiji "Info veče" Informer TV, komentarisali su analitičari Veljko Jovanović i Luka Stajić, kao i Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke.
Danijel Simić, novinar i ratni reporter i prof. dr Svetislav Lutovac, specijalista za bezbednost i kontraterorizam gostovali su u emisiji "Rat uživo" Informer TV gde su komentarisali trenutno stanje na frontu u Ukrajini, cenzuru u medijima na Zapadu, kao i tekući sukob u Izraelu.
Osnovno javno tužilaštvo u Prokuplju je predložilo sudiji za prethodni postupak da odredi pritvor D. J. (30) iz okoline Stare Pazove, osumnjičenom da je bacio molotovljev koktel na jedan pansion za pse.
U Višem sudu u Beogradu danas je počeo treći parnični postak protiv dečaka ubice Koste K. (14) i njegovih roditelja i to po tužbi koju su podneli roditelji dečaka J. D. iz Osnovne škole "Vladislav Ribnikar" koji je u masakru bio ranjen.
U Posebnom odeljenju za suzbijanje korupcije Višeg tužilaštva u Beogradu saslušani su Slaven B. (34) i Marko M. (26) zbog sumnje da su u toku 2023. godine, kao odgovorna lica u firmi “Sirb kar” doo iz Aranđelovca po prethodno uspostavljenom poslovnom odnosu sa firmom “Dimnikar” i po ovlašćenju direktora “Dimnikara” iznajmljivali vozila od firme “Primero rent-a-kar” pa ih kasnije neovlašćeno prodavali za gotovinu, bez računa i bilo kakvog evidentiranja u poslovnim knjigama preduzeća.
Milenko Tomić (62) iz Bijeljine, bivši predsednik Bokserskog saveza Republike Srpske i generalni sekretar Bokserskog saveza BiH, optužen da je obljubio trinaestogodišnju devojčicu kojoj je bio trener, osuđen je na 12 godina zatvora, međutim, sumnja da je pobegao iz BiH.
Najveći kritičar Novaka Đokovića, američki novinar Ben Rotenberg, oglasio se nakon što je najbolji teniser sveta raskniuo saradnju sa trenerom Goranom Ivaniševićem.
Reprezentativac plivačke reprezentacije Srbije i učesnik Olimpijskih igara u Tokiju Uroš Nikolić (27) pao je na doping testu tokom Svetskog prvenstva u Dohi proteklog meseca!
Košarkaši Partizana sinoć su u krcatoj Beogradskoj areni poraženi od Olimpijakosa sa 74:69 u meču 32. kola Evrolige i više ništa ne zavisi od njih u trci za plasman u plej-in! Do kraja ligaškog dela ostala su još dva kola, a teoretski crno-belima bi plasman u doigravanje elitnog evropskog takmičenja mogao da donese i najveći rival - Crvena zvezda!
Italijanski mediji pišu da Crvena zvezda poslednjih dana intenzivno radi na dolasku bivšeg đaka Luke Ilića (24) i da bi vrlo brzo mogla da završi
taj transfer.
Sestra aktuelne učesnice "Elite" Aneli, Sita Ahmić, rešila je da se povuče u medijsku ilegalu, te se neko vreme nije oglašavala za medije, ne želeći da komentariše aktuelna dešavanja u "Beloj kući", međutim, napravila je presedan, pa se oglasila putem društvenih mreža.
Ponos američke avijacije, lovac bombarder F-117A takozvani "nevidljivi" oboren je pre četvrt veka iznad Fruške gore, a ostaci letelice pale su u njive u ataru sremskog sela Buđanovci...Jedna novinarska ekipa bila je na licu mesta, a fotoreporter Darko Dozet seća se svakog detalja...
Povodom 15 godina postojanja, užičko Udruženje "Roditelj" organizovalo je neobično takmičenje u disciplini povijanja beba, što je bio veliki izazov za tate!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.