Vojnotehnička saradnja Rusije i Srbije poslednjih nekoliko godina podignuta je na viši nivo. Ona se razvija u formatu strateškog partnerstva o kojem su govorili rukovodioci naših država
Potpisan je međuvladin dogovor o vojnotehničkoj saradnji, realizuju se projekti o isporuci oružja i vojne tehnike kao i rezervnih delova. Osim toga radi se na remontu i modernizaciji ranije isporučene tehnike.
To, za Novosti, poručuje Dmitrij Jevgenjevič Šugajev, direktor Federalne službe vojnotehničke saradnje Ruske Federacije, inače u krugu veoma važnih saradnika predsednika Vladimira Putina.
Osim aviona i helikoptera, koje je dobila poslednjih nekoliko godina, Srbija je nabavila i PVO sisteme "Pancir". Planira li Rusija da i ubuduće pomaže našoj zemlji kao svom savezniku da osavremeni svoju protivvazdušnu odbranu?
- Saradnja naših zemalja realizuje se u više pravaca, ali je u sferi avijacije i tehnike PVO poslednjih godina bila najobimnija. Srbija u naoružanju ima avione "mig-29", od kojih je šest isporučeno iz sastava Ministarstva odbrane RF, helikopteri su iz porodice Mi, kao i ruski sistemi PVO. Od realizovanih ugovora mogu da navedem isporučene helikoptere Mi-17B-5. U junu 2018. bio je potpisan ugovor za prodaju helikoptera Mi-35 M, koji su isporučeni krajem 2019. Baterija "Pancira-S1" bila je isporučena početkom ove godine. Naši partneri iz Srbije su izrazili interesovanje da nabave i druge sisteme PVO i mi smo spremni da udovoljimo Srbiji kao našem davnašnjem savezniku i pouzdanom partneru. Tim pre ruski proizvođači i specijalni izvoznik "Rosoboroneksport" danas predlažu široku liniju prvoklasnih sredstava PVO raznog dometa. Nastavljamo da o tome razgovaramo sa partnerima iz Srbije, ali o konkretnim rezultatima rano je govoriti.
Možete li objasniti koje su sve mogućnosti "Pancira"?
- "Pancir S1" je PVO sredstvo malog dometa. Njime upravljaju dvojica operatera. On ima navođene rakete i automatske topove. Namenjen je zaštiti manjih objekata od vazdušnih napada aviona i dronova, ali može da vodi borbu sa lakim oklopnim vozilima i protivničkom živom silom. Posebna osobina tog sistema je što on vrlo brzo, za četiri do šest sekundi, može neprekidno da prelazi na ciljeve koji relativno nisko lete.
Da li je u okviru kupovine oružja i vojne tehnike predviđena i obuka srpskih vojnika?
- Pri potpisivanju ugovora sa Srbijom uvek se dogovara i obuka srpskih specijalista. Tako je i 2019. prošla obuka i bojeva primena na "Panciru S1" i helikopterima. To je neophodno da bi srpski vojnici mogli odmah da počnu da rade sa tom vojnom tehnikom kad stignu u Srbiju.
Da li je planirano u bližoj budućnosti da ruska i srpska vojna industrija zajednički proizvode i nastupaju na tržištima trećih zemalja?
- Tehnološka saradnja je jedno od najsloženijih pitanja u našoj sferi delatnosti. Osim visokog nivoa razvoja međusobnih odnosa, neophodno je uzeti u obzir i tehnološke mogućnosti proizvođača. Mora se jasno razumeti koji su vidovi tehnike prioritet proizvodnje i koliki je obim proizvodnje, jer bez toga tehnološka saradnja neće biti rentabilna. Neophodna je kompleksna analiza, jer proizvodnja vojne tehnike u zemlji partnera može biti bitno skuplja nego direktna nabavka iz Rusije, a to ne bi bilo korisno obema državama. Principijelno, Rusija je spremna da razvija bilo koji oblik saradnje sa Srbijom, ali to treba biti po uzajamno povoljnim uslovima, a ne samo u ime "tehnološkog partnerstva", što lepo zvuči. Imamo dobar primer uspešne kooperacije remontovanja dela tehnike sarađujući sa remontnim zavodom "Moma Stanojlović".
Hoće li "Moma" uspeti da podigne svoj nivo i postane regionalni centar za remont helikoptera?
- To pitanje je na dnevnom redu od 2016. Od tada se razgovaralo o različitim varijantama realizacije tog projekta. Kao prvi pozitivni korak u tom pravcu mogu da navedem činjenicu da je ARZ "Moma Stanojlović" prošle godine uspešno remontovao helikoptere tipa Mi iz Severne Makedonije. Mi smo spremni da nastavimo rad po dogovorenoj shemi i u perspektivi ako raširimo krug klijenata iz zemalja regiona. Srbija može biti regionalni centar remonta helikoptera i druge avio-tehnike.
U vreme SSSR mnoga ekonomska pitanja između naših zemalja rešavala su se preko bartera (razmena robe za robu). Može li takvo iskustvo danas biti korisno u oblasti vojnotehničke saradnje?
- U vreme SSSR se takva varijanta saradnje zaista koristila. Ali savremena realnost diktira druge uslove. Svetsko tržište oružja stoji na ekonomskim zakonima, a trgovina pretpostavlja prodaju robe za neku od valuta, a ne na razmenu robe. Mada ne treba negirati da SAD i neke druge zemlje nastavljaju da koriste sankcije protiv Rusije i kao instrument pritiska na naše partnere koriste upravo barter. Tako on opet postaje alternativna forma tradicionalnim formama plaćanja.
Analitičari ocenjuju da svetsko tržište izvoza oružja vredi oko 100 milijardi dolara. Koliko je učešće Rusije?
- Vojnotehnička saradnja je specifična forma međunarodne delatnosti, pomoću koje mi doprinosimo jačanju nacionalne bezbednosti država koje su naši saveznici. Kvalitetno oružje daje državi mogućnost da se zaštiti od spoljne agresije i obezbedi svoj mirni razvoj. Isporučujući vojne proizvode inostranim partnerima naša zemlja stiče vojnopolitičke saveznike u za nas strateški važnim regionima sveta. Danas Rusija ima vojnotehničku saradnju sa više od 100 država, vojna tehnika se isporučuje u više od 50 zemalja. Izvoz oružja i vojne tehnike Ruska Federacija ostvaruje samo u okvirima našeg nacionalnog zakonodavstva, uz poštovanje međunarodnih normi i pravila. Poslednjih nekoliko godina Rusija je jedan od vodećih svetskih izvoznika oružja. Nije tajna da suvereno čuva drugo mesto među glavnim izvoznicima sa godišnjim obimom oko 15 milijardi dolara.
Bez obzira na to što Amerika raznim sankcijama protiv Rusije pokušava da smanji izvoz ruskog oružja, vaša prodaja stalno raste. Dobar primer je sistem S-400. Kako vi objašnjavate rast popularnosti vaše moderne vojne tehnike?
- Kao prvo, mi uvek podvlačimo da je naša vojna tehnika pouzdana i efikasna za zaštitu i suzdržavanje protivnika. Korisnici ocenjuju njenu visoku pouzdanost u bilo kakvim klimatskim uslovima. Osim toga ruska vojna tehnika se odlikuje time što može brzo da se popravi. Ali mislim da je danas glavni argument u korist izbora ruske tehnike to što se potvrđuje njena efikasnost u realnim ratnim uslovima. Sada uspešno izvozimo S-400, savremene avione SU-35, spremni smo da prodajemno laki lovac "MIG-35", savremeni tenk T-14.
Znajući kakvu propagandnu mašinu koristi Zapad, da li vam je teško da ubedite nove kupce da nabave vaše oružje i vojnu tehniku?
- U poslednjih nekoliko godina Rusija se sudarila sa pokušajima bez presedana SAD i njihovih saveznika da izoluju našu zemlju u međunarodnoj areni. Stalno se uvode sankcije. Nažalost, to je već davno prešlo granice konkurentske borbe. U nekim slučajevima nas teraju da se zamislimo o tome da se Amerika otvoreno zaigrala i da misli da joj je sve dozvoljeno. Na sreću takva politika SAD izaziva danas alergiju kod sve većeg broja partnera koji ne žele da žrtvuju interese svoje nacionalne bezbednosti u ime nečije koristi. Zbog toga značajan broj partnera i dalje bira rusku tehniku. Isporuka S-400 Turskoj prošle godine, potpisivanje i realizacija ugovora za isporuku S-400 i fregata u Indiju, ugovori na više od milijardu dolara afričkim zemljama, sve su to samo neke od poznatih činjenica koje potvrđuju moje reči o neprihvatljivosti pritisaka na suverene države o pitanjima nacionalne bezbednosti. Usporedo sa tim, Rusija ne prestaje da traži nove naručioce. Rusija ne postavlja političke uslove, ne nameće svoje političke vrednosti partnerima. Mi smo pouzdan i ako može da se kaže komforan partner, koji predlaže kvalitetnu tehniku za realnu cenu. Zato na tržištu oružja postoji realna potražnja za našim proizvodima.
Kina je godinama veliki kupac vaše vojne tehnike, posebno avionskih motora. Amerikanci nemaju visoko mišljenje o kineskom oružju, kakvo je vaše mišljenje o tehnici konkurenata?
- Kina ulaže ozbiljne napore i sredstva da poveća tehničke i eksploatacione karakteristike, kako civilne tako i vojne produkcije. Kao i druge zemlje, ona nudi svoju tehniku na svetskom tržištu. Mi smo spremni za poštenu konkurenciju, sistematski povećavamo kvalitet i bojeve mogućnosti naše tehnike.
Ruske oružane snage otkrile su najnoviji "Pancir" sistem protivvazdušne odbrane poslednje generacije "Pancir-SM" tokom vežbe za vojnu paradu Dana pobede koji će se održati u Moskvi 24. juna 2020. Pancir-SM je modernija verzija njegovog prethodnika Pancir-S1
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske oružane snage otkrile su najnoviji "Pancir" sistem protivvazdušne odbrane poslednje generacije "Pancir-SM" tokom vežbe za vojnu paradu Dana pobede koji će se održati u Moskvi 24. juna 2020. Pancir-SM je modernija verzija njegovog prethodnika Pancir-S1
Prema najnovijim podacima sa "Polimarketa", lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ubedljivo vodi sa 58 odsto glasova, čime je predsednik Vučić ubedljivo prvi kandidat za pobedu na predstojećim izborima!
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu na tajkunskoj televiziji N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa blokaderske liste, rektorku Mirjanu Nikolić, oglasila se i perjanica blokaderskih krugova Vesna Pešić, ne krijući očaj i gnev zbog opšte blamaže opozicije!
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Nakon što je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić u uživo programu do temelja razmontirala opozicionu rektorku Mirjanu Nikolić, nastala je takva panika i očaj među novinarima N1 da su od blama sami počeli da priznaju poraz.
Deveta epizoda Exatlona Srbija donosi potpuni preokret, Plavi tim je odneo dve pobede, pa su njegovi članovi krenuli da slave i komentarišu kapitena Crvenih Nikolu Lakića.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Ženi S. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva je, nakon saslušanja u tužilaštvu i sudu, određen pritvor zbog sumnje da su u noći između 14. i 15. septembra u Sokobanji upali u kuću starice T. B. (86) i od nje oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.