Dok Vašington povećava pritisak sankcijama na svoje geopolitičke konkurente i koristi američki dolar kao instrument za promociju svoje političke agende, Kina, Rusija, Turska i Iran možda će morati da smisle novu međunarodnu valutu koja će uravnotežiti hegemoniju zelenih novčanica, predlaže turski ekonomista
Moskva i Peking treba da smanje rizike od sankcija jačanjem svoje tehnološke nezavisnosti, prelaskom na plaćanja u svojim nacionalnim valutama i globalnim valutama koje služe kao alternativa dolaru, naglasio je 22. marta tokom dvodnevne posete Kini ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov .
Ovo nije prvi put da Rusija poziva na otklon od dolara i prelazak na nacionalne valute - u julu 2019. dve države su potpisale sporazum o bilateralnoj trgovini u svojim valutama, dok je u oktobru 2019. Moskva sklopila sličan sporazum sa Ankarom. Mesec dana ranije, Centralna banka Irana (CBI) objavila je da su se Iran i Rusija dogovorile da sve finansijske transakcije obavljaju u domaćim valutama, dodajući da je oko 30 do 40 odsto međusobne trgovine Irana i Turske obavljeno u lirama i rijalima, a ostalo u evrima.
Američki sistem zasnovan na dolaru gura svet u siromaštvo
Kina, Rusija, Turska i Iran počele su postepeno da menjaju postojeći finansijski poredak prema kojem Sjedinjene Države nameću svoje interese čitavom svetu", primećuje Bartu Soral, bivši menadžer Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, ekonomista i pisac.
- Ovo je ispravan, neophodan i logičan korak. Naravno, SAD pokušavaju da kazne (ove zemlje) sankcijama zbog činjenice da su se te zemlje suprotstavile sistemu", dodaje on.
Bretonvudski monetarni sistem, stvoren nakon Drugog svetskog rata, dao je dolaru status međunarodne valute u kojoj se čuvaju rezerve, objašnjava ekonomista, dodajući da je to omogućilo Sjedinjenim Državama da vrše pritisak putem dolara i upravljaju finansijskim tokovima širom sveta.
U 2017. godini ukupan obim svetske trgovine iznosio je 74 biliona dolara, dok je ukupan obim finansijskih transakcija dostigao 1,27 kvadriliona dolara, što znači da obim finansijskih transakcija premašuje razmere realnog sektora za 18 puta, navodi Soral.
Još zanimljivije je da se 75 odsto ovih transakcija vrši u dolarima bilo u Londonu ili u Njujorku.
- Ovaj sistem je odvojen od proizvodnje i ne omogućava zaposlenje, već se šačica monopolista koji kontrolišu velike finansijske tokove bogati - kaže ekonomista.
Ako se pogledaju podaci za 2017. godinu, vidi se da Kina, Rusija, Turska i Iran imaju udeo od 30 odsto u svetskoj proizvodnji, skoro 28 odsto u ukupnoj svetskoj izvoznoj trgovini i 35 odsto svetske populacije, ističe Soral. Poređenja radi, ukupan udeo Amerike u globalnoj proizvodnji iznosi 12 odsto, dok udeo te zemlje u svetskoj izvoznoj trgovini iznosi samo 13 odsto, naglašava ekonomista.
- Da bi se uništio unipolarni sistem pod vođstvom SAD, zbog kojeg su i dovele svet na ivicu haosa, konfrontacije i siromaštva, možda će biti potrebno stvoriti novu jedinstvenu međunarodnu valutu koju bi gore pomenute zemlje mogle da koriste zajedno sa sopstvenim nacionalnim valutama - smatra turski ekonomista.
Kada je reč o Turskoj, ona definitivno treba da izađe iz finansijske strukture koju predvode SAD kako bi podstakla proizvodnju, zapošljavanje i, shodno tome, ekonomsko blagostanje zemlje, navodi Soral.
Napori za dedolarizaciju širom sveta
Kina sada napreduje sa internacionalizacijom juana u zemljama učesnicama Inicijative za pojas i put koju vodi Peking. Pored ovoga, Kina je predstavila projekat digitalnog juana koji bi jednog dana mogao biti izazov hegemoniji dolara u globalnoj trgovini, navodi „Fajnenšel tajms".
Tokom svog predsedavanja osmočlanom Šangajskom organizacijom za saradnju (SCO) 2020. godine, Rusija se aktivno zalagala za razvoj sistema plaćanja u nacionalnim valutama unutar bloka, navodi VEB.RF, ključna ruska razvojna institucija, koja je preuzela ulogu predsedavajućeg Međubankarskog konzorcijuma SCO za ovaj period. Zajedno sa četiri države u ulozi posmatrača, Šangajska organizacija za saradnju čini približno polovinu svetske populacije i četvrtinu svetskog BDP-a.
Sa druge strane strane, i Nova razvojna banka BRIKS-a takođe pokušava da se usredsredi na lokalnu valutu, piše Sputnjik internešenal.
Ruski predsednik Vladimir Putin se prvi put obratio javnosti nakon što je primio vakcinu protiv virusa korona, rekavši da će, kada mu se budu formirala antitela, proširiti opseg putovanja i poseta različitim objektima, uključujući i kulturnim
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin se prvi put obratio javnosti nakon što je primio vakcinu protiv virusa korona, rekavši da će, kada mu se budu formirala antitela, proširiti opseg putovanja i poseta različitim objektima, uključujući i kulturnim
Dali ste sve od sebe. Tužbe, kao pokušaj da nas iscrpite i ućutkate. Zabrane emitovanja. Pritisci i privođenja. Uvrede i targetiranje. Na kraju, i pomeranje naše televizije na manje atraktivne pozicije kablovskih operatera. Pomerali ste granice onoga što moramo da izdržimo.
Dragan J. Vučićević izneo je u emisiji "Kolegijum" ozbiljne tvrdnje o mogućoj manipulaciji vidljivošću političkog sadržaja na Instagramu, navodeći da su objave liste „Ujedinjena Srbija“ i Aleksandar Vučić, bile potpuno nevidljive tokom kampanje 7. oktobra.
Da se protivnici Aleksandra Vučića sada plaše njegovog delovanja iz opozicije, kao i da im smeta mogućnost da sa pozicije opozicionog lidera nastavi da učestvuje u političkom životu, kritikuje novu vlast, obraća se građanima, učestvuje u skupštinskim raspravama, pokazao nam je autorski tekst objavljen u listu "Danas", u kojem se, u kontekstu sprečavanja Vučićevog političkog povratka, pominju optužnice.
Predsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas pridružio se "Studentskoj listi" i plenumima u pokušajima da se zabrani Informer TV, jedini slobodni medij u Srbiji.
Nova kolumna Nebojše Bakareca, poslanik i član predsedništva SNS, govori o pismenosti ljudi koji vode profil na društvenim mrežama "Studenti u blokadi".
Međunarodna konzervativna organizacija CPAC (Conservative Political Action Conference) saopštila je da će prva konferencija CPAC Balkans biti održana u januaru 2027. godine u Beogradu, a najavljeno je i učešće Aleksandra Vučića.
Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković izjavila je za Novosadsku televiziju da se Srbija nalazi u političkoj situaciji kakvu, prema njenim rečima, do sada nije doživela, ukazujući na neizvesnost oko formiranja vlasti i donošenja političkih odluka.
Univerzitetski klinički centar Kragujevac organizovaće 17. i 19. novembra besplatne specijalističke preglede za stanovnike seoskog područja u mobilnoj ambulanti, koji će se obavljati bez zdravstvene knjižice.
Potpuno električna vozila (BEV) činila su 2,7 odsto svih novoregistrovanih automobila u Srbiji u prvoj polovini 2026. godine, što predstavlja značajan rast u odnosu na isti period prošle godine, kada je njihov udeo iznosio svega 0,8 odsto.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je da Srbiju od 16. do 21. novembra očekuje otopljenje do 20 stepeni, a potom od 21. novembra novo zahlađenje sa najnižim temperaturama oko četiri stepena.
U teškoj saobraćajnoj nesreći, koja se večeras dogodila na putnom pravcu Tutin–Leskova, u mestu Velje Polje, život je izgubio mladić A. A. (19), dok je vozač automobila povređen.
Policija intenzivno traga za dvojicom nepoznatih muškaraca koji su rano jutros, oko 5 časova, bacili dva Molotovljeva koktela na porodičnu kuću u Obrenovcu.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Dok se u većem delu Evrope smenjuju hladni i kišoviti dani, na jednom španskom ostrvu i u novembru možete uživati u suncu, peščanim plažama i prijatnim temperaturama. Fuerteventura je idealna destinacija za sve koji žele da produže leto i pobegnu od jesenjih gužvi.
Jutarnje vežbanje nije nužno bolje za kvalitet sna od večernjeg, pokazala je analiza više studija. Razlika je primećena uglavnom u učestalosti noćnih buđenja, i to nakon intenzivnijih treninga.
Princ Vilijam sve više uživa u prirodi, a čini se da je za to zaslužna i njegova supruga Kejt Midlton. Pored posmatranja ptica i šetnje sa porodičnim psima, prihvatio je i jedan od njenih omiljenih hobija na otvorenom, koji je ranije smatrao prilično neobičnim.
Rijaliti programi često donose turbulentne ljubavne odnose i neočekivane preokrete, a među pričama koje su posebno privukle pažnju javnosti našle su se i trudnoće koje su se dogodile pred kamerama.
Bivši rijaliti učesnik Zvezdan Slavnić oglasio se na svom Instagram profilu i pokazao kako u svom domu proslavlja krsnu slavu Svete vrače Kozmu i Damjana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.