ŠOKANTNA PREDVIĐANJA ZA 2022! Glad, rast cena, sukobi svetskih sila...? Hoće li novi sojevi korone ZAVITI SVET U CRNO?!
Podeli vest
Novi soj omikrona, inflacija, rastuće kamatne stope, kolaps kineskog giganta Evergrande, kriza oko Tajvana, dalji negativni uticaj Bregzita, nova kriza evrozone, rast cena hrane - svi ovi rizici, kako piše Blumberg, prete svetskoj ekonomiji u 2022. godini
Od kako je počela pandemije virusa korona samo u prvom kvartalu prošle godine, ključna reč u svim predviđanjima i to u svim oblastima bila je neizvesnost. U zdravstvu i ekonomiji teško je reći šta će se desiti jer niko ne može da predvidi kako će se pandemija odvijati.
Pandemija korona virusa iduće godine bi mogla da počne da popušta i postupno se pretvori u endemsku bolest poput drugih sa kojima čovečanstvo živi, i to ukoliko se ne oduži zbog velike nejednakosti u dostupnosti vakcina i pojave opasnijih varijanti virusa
01.12.2021
09:44
U 2020. godina ova situacija koja je zadesila svet bacilan je svetsku privredu na kolena, dok je 2021. godina došlo do izvesnog rasta, međutim sa njom je došla i inflacija, dok je drugi veliki problem usporavanje puteva snabdevanja, zbog čega su police mnogih prodavnica prazne,a to izazvalo paniku u svetu.
Trenutno je svakako još uvek prerano davati neku konačnu ocenu o novom soju korone - omikronu. Ipak, kako sada stoje stvari, ovaj novi soj je zarazniji od svojih prethodnika, ali bi se mogao pokazati i manje smrtonosnim.
Ako se ova pretpostavka pokaže kao tačno, svetska ekonomija bi se mogla vratiti u "normalu" u kojoj je bila pre pandemije. Zatvaranja su teško pogodila privrede zbog pada ekonomske aktivnosti. Ako nisu, 2022. godine možemo očekivati veću potrošnju i rast. Blumberg, pak smatra da bi preraspodela potrošnje mogla povećati procene rasta sa 4,7 odsto na 5,1 odsto.
Ono što izaziva zabrinutost jeste pojava zaraznijeg i smrtonosnijeg soja, koji će sigurno imati negativan uticaj na svetsku ekonomiju. Čak i tromesečni povratak najstrožim merama, u pravcu u kojem Velika Britanija već ide, mogao bi dovesti do globalnog rasta na 4,2 odsto 2022. godine.
Tada bi scenario tražnje bio bila slabiji, problemi u snabdevanju bi se nastavili, radnici bi i dalje bili bez posla, a haos u isporuci proizvoda bi se nastavio.
Jedna od najvećih svetskih luka u blokadi
Ovog meseca, kineski grad Ningbo, dom jedne od najvećih svetskih luka, bio je u blokadi, što nije dobar pokazatelj za godinu koja je pred nama.
Početkom 2021. godine američki nadzor je iznosio dva procenta inflacije, a umesto toga, desio se onaj od sedam procenata. Predviđanja Blumberga jesu da je inflacija sada na vrhuncu i da će pasti sledeće godine i da će do početka 2023. godine dostići nivoe koji su bili i pre početka rasta početkom 2021. godine.
Ističe se da bi na inflaciju mogao i te kako snažno da utiče i Omikrona - novi soj korona virusa. Dodatni rast plata, koji već raste u Americi, a tenzije između Rusije i Ukrajine mogle bi da dovedu do daljeg rasta cena gasa. Takođe, klimatske promene donose ekstremnije vremenske uslove, što bi moglo dodatno povećati i cene hrane.
Opasniji soj virusa može dovesti do obustave saobraćaja
Opasniji soj virusa mogao bi ponovo da zaustavi putnički saobraćaj i dovede do nižih cena nafte. Najveći strah je da bi kombinacija ovih uticaja mogla dovesti do stagflacije, koja će centralne banke mnogih zemalja dovesti u nevolje. Podsetimo, stagflacija je pojava u kojoj cene rastu u vreme kada je stopa rasta veoma niska ili čak negativna.
Ono što predstavlja jednu od velikih opasnosti po svetsku ekonomiju jeste povećanje istorijski niskih kamatnih stopa koje postavljaju centralne banke, a najvažnije je pratiti šta će američki Fed raditi. Blumberg ocenjuje da je berzanski indeks Volstrita S&P 500 već dobro naduvan i da strahuje od pucanja balona, a cene nekretnina ponovo rastu u poređenju sa zakupninama i veruje da su rizici povezani sa tržištem nekretnina porasli od pre velike finansijske krize 2008. Oni strahuju da bi povećanje kamatnih stopa Fed-a 2022. godine moglo dovesti do nove recesije početkom 2023. godine.
Podizanje kamatnih stopa, dolar obično jača, što dalje dovodi do valutne krize u zemljama koje su u razvoju. Ipak moramo imati na umu da su neke zemlje podložnije takvim šokovima u vidu promena. U 2013. i 2018. godini zemlje koje su najviše stradale: Južna Afrika, Turska i Argentina, a Blomberg dodao da su Brazil i Egipat, koji moraju najviše da strahuju 2022. godine, a sa druge strane, ovom riziku su najmanje izloženi Rusija, Saudijska Arabija i Tajvan.
Kineska ekonomija je u trećem kvartalu 2021. godine prestala sa rastom, a problemi sa megafirmom za nekretnine Evergrande, česta zatvaranja zbog korona virusa, smanjenje energije smanjilo je rast na samo 0,8 odsto, i to mnogo manje od 6 odsto na koje je svet navikao od ove države.
Ukoliko bi 2022. godine energetska kriza mogla biti ublažena za Kinu, ono što bi moglo da stvori probleme Kini jesu neki drugi problemi.
Nova kineska zatvaranja zbog Omikrona
Omikron bi mogao dovesti do novih kineskih zatvaranja, a mala potražnja i manjim finansiranjem građevinskih projekata, koji čine skoro 25 odsto kineske privrede, mogao bi dodatno da padne. Blumberg predviđa kineski rast u 2022. godini od 5,7 odsto. Međutim, ukoliko padne na 3 odsto, uticaj bi se mogao osetiti širom sveta jer će izvoznici ostati bez velikih kupaca.
Solidarnost među liderima zemalja koje podržavaju evropski projekat i aktivizam Evropske centralne banke da se cena drži pod kontrolom državno zaduživanje je snažno pomoglo Evropi da što bezbolnije prođe kroz krizu usled pandemije. Blumberg strahuje da će oba biti stavljena na probu 2022. godine.
Januarski predsednički izbori u Italiji mogli bi da uzdrmaju krhku vladajuću koaliciju, dok je francuskog predsednika Emanuela Makrona žestoko napadnuta desnica uoči aprilskih izbora. Ako evroskeptične snage dođu na vlast u ključnim ekonomijama EU, to bi moglo uzdrmati evropsko tržište obveznica i smanjiti političku podršku Evropskoj centralnoj banci. Ukoliko dođe do drastičnih promena u evrozoni, može doći do nove recesije i smanjenja otpornosti Evrope na nove šokove.
EU i UK još uvek nisu finalizirale svoj sporazum o Protokolu o Severnoj Irskoj, koji nastoji da izbegne "tvrdu granicu" između Irske i Severne Irske dok pokušava da očuva integritet jedinstvenog tržišta EU.
Blumberg, na osnovu ranijih previranja oko Bregzita, procenjuje da bi krah sporazuma mogao dodatno da smanji investicije, da udari britansku funtu, dodatno podigne inflaciju i smanji realne prihode. Ako izbije puni trgovinski rat, dodatni nameti će još više podići cene.
U pandemiji, vlade su izdašno trošile javna sredstva za podršku platama radnika i poslodavaca, a sada mnogi od njih žele da "stegnu kesu". USB procenjuje da će svetska javna potrošnja pasti za 2,5 odsto u narednoj godini, a to je oko pet puta više od "mera štednje" koje su usporile oporavak od velike finansijske krize 2008. godine. Ipak, to su samo očekivanja.
Nova japanska vlada najavila je novi veliki paket pomoći, dok Kina najavljuje pomoć privredi nakon dužeg perioda apstinencije od tog poteza. U Americi prvi deo je iskorišćen 2021. godine, i to za za pokušaj jačanja privrede, dok je u drugom delu godine bio smanjen. Ono što se očekuje jeste da se da će pad nastaviti i naredne godine, iako predsednik SAD Džo Bajden najavljuje veću potrošnju na decu i ulaganja u zelenu ekonomiju, što Kongres tek treba da odobri.
Ako gledamo iz ugla istorije, glad je najbolji izvor nemira u bilo kom društvu i svetu generalno. Kombinacija efekata pandemije korone i vremenskih prilika gurnula je cene hrane skoro na rekordne nivoe i mogla bi da nastavi da raste i u 2022. godini.
13.12.2021 šok cena hrane iz 2011. godine doveo je do nemira, posebno na Bliskom istoku. Mnoge zemlje su i dalje ranjive u tom regionu, a Blumberg kao najugroženije navodi Jemen, Sudan i Liban.
Socijalni nemiri se retko dešavaju u samo jednoj državi i realno je da će se nestabilnost proširiti na region.
Svaka eskalacija sukoba između Kine i Tajvana dovešće do uključivanja još jedne supersile, Amerike. Najgori scenario jeste rat između supersila, ali mekše verzije uvođenja sankcija će zamrznuti odnose između dve najveće ekonomije i urušiti tajvansku proizvodnju poluprovodnika, koja je ključna za elektroniku i druge proizvode, i to od pametnih telefona do automobila.
U narednoj godini pomno će se pratiti oktobarski izbori u Brazilu, kao i politička situacija u Turskoj, gde opozicija okrivljuje predsednika Redžepa Tajipa Erdogana za krah lire, uoči izbora 2023. godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pandemija korona virusa iduće godine bi mogla da počne da popušta i postupno se pretvori u endemsku bolest poput drugih sa kojima čovečanstvo živi, i to ukoliko se ne oduži zbog velike nejednakosti u dostupnosti vakcina i pojave opasnijih varijanti virusa
Novi model teškog sistema bacača plamena TOS-3 "zmaj" naneće ozbiljnu štetu Oružanim snagama Ukrajine, izjavio je penzionisani pukovnik SBU i vojni ekspert Oleg Starikov u intervjuu za Jutjub kanal Politeka.
Opozicioni novinar Zoran Preradović istakao je da je Beograd bio jabuka razdora opozicije, kao i da je sasvim siguran da predsednik Vučić dobija Beograd na predstojećim izborima.
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Ministar spoljnih poslova Marko Đurić poručio je da je nova Vlada Srbije vlada budućnosti dodajući da će spoljna politika te Vlade, koju će on voditi, biti slobodarska, nacionalna i odgovorna.
Najveća estradna zvezda Jelena Karleuša gostujući u Kolegijumu Informer TV govorila je na vaskršnjem specijalu kako zvezde proslavljaju jedan od najbitnijih hrišćanskih praznika.
Licemerno učestvovanje Hrvatske u nemačkoj kampanji da Srbe proglasi genocidnim narodom, analizirao je gos Info jutra, član Predsedništva SNS Nebojša Bakarec.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Prokuplju isključili su iz saobraćaja četrdesettrogodišnjeg muškarca, koji je upravljao automobilom "BMW" sa 2,36 promila alkohola u organizmu.
Neverovatan incident odigrao se danas u Ulici titelski red u Zrenjaninu kada je automobil "pežo" udario u banderu i od nje bukvalno napravio umetničko delo!
Pričao sam sa najvećim imenima svetskog i domaćeg fudbala, a verujte da je lakše ugovoriti intervju sa inostranim zvezdama nego da našim! Do Mateje Kežmana je nestvarno teško doći, a anketa na trgu Bana Jelačića je obeležila moju karijeru, kaže Nebojša Petrović u ispovesti za Infomer.
Rokas Gedraitis (31) u opširnom intervjuu za Informer govorio o promeni trenera, potencijalnom ostanku u Crvenoj zvezdi, presudnim faktorima prilikom dolaska na Mali Kalemegdan i još mnogo toga...
Naravno da ću slaviti Vaskrs i ispoštovaću sve običaje! Najlepše mi je bilo u Partizanu, a žao mi je što u Humskoj nisu dali vremena Igoru Duljaju, jer je mogao da uradi velike stvari, poručio je Obiora Odita (40), čuveni napadač i ljubimac "grobara" za Informer.
Nutricionista Branka Mirković govorila je za Informer.rs o tome kako treba da se hranimo nakon posta, ali i zašto ne treba da preterujemo sa hranom tokom praznika.
Ivana Pavković i Petar Mitić važe za jedan od najskladnijih parova na našoj estradi, a sada je Ivana specijalno za Informer pričala o praznicima i porodici.
Tradicionalni dečiji deveti po redu, festival Uskršnje jaje, uz nekoliko hiljada mališana, njihovih roditelja i prolaznika, odrzan je na centralnom gradskom trgu u Zrenjaninu, u organizaciji udruženja Vratimo deci radost u pokretu.
Vaskršnja jaja se najčešće farbaju na Veliki petak, ali ima i onih koji to rade na Veliku subotu. I pored mnogo tehnika koje mogu da se pronađu na internetu, svaka domaćica ima svoj oprobani način ukrašavanja jaja.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.