KO JE BIO STEFAN NEMANJA - rođenje najmlađeg sina, Svetog Save, ga IZNENADILO, a u trenutku njegove smrti DOGODILO SE ČUDO!
Podeli vest
Stefan Nemanja je jedan od naših najistaknutijih vladara, bio je veliki župan Raške i rodonačelniK dinastije Nemanjić
Nemanjići su najpoznatija srednjovekovna srpska dinastija koja je vladala ovim prostorom više od dva veka. Dinastija je dala 11 vladara od kojih je poslednji bio car Stefan Uroš V poznat i kao Nejaki.
Vlada Srbije imenovala je danas organizacioni odbor za otkrivanje spomenika Stefanu Nemanji, na čijem je čelu ministarka kulture Maja Gojković, a otkrivanje spomenika planirano je 27. januara
24.12.2020
21:24
Ime je dobila po svom osnivaču Stefanu Nemanji, jednom od najznačajnijih srpskih vladara koji je bio veliki župan Raške, vladar koji je udario temelje stvaranja moćne srpske države u srednjem veku zajedno sa svojim sinom, Svetim Savom, i tvorac moćne srpske srednjovekovne državne. Period njegove vladavine smatra se veoma značajnim u srpskoj istoriji.
RANI ŽIVOT
Stefan Nemanja rođen je oko 1113 godine u Ribnici (današnja Podgorica) koja je bila deo srednjovekovne srpske države Duklje koja je postojala od VII veka do druge polovine XII veka, kao četvrti i najmlađi sin vlastelina Zavide. Prvo je bio kršten po rimokatoličkom obredu, a kasnije, kada se njegov otac vratio u Rašku, nakon što je bio prognan iz nje, kršten je u crkvi svetih Petra i Pavla u Rasu po grčkom obredu. Vizantijski car Manojlo I Komnin 1162. godine dodeljuje županiju Dubočicu Stefanu Nemanji, čime on postaje direktan carev vazal, a samim tim se poboljšava i njegov položaj u borbi za titulu velikog župana.
PORODICA
Otac
Otac Stefana Nemanje je bio srpski vlastelin Zavida koji je pripadao dinastiji Vukanović, jednoj od vladajućih tog vremena. On je prognan iz Raške i u žitiju Svetog Simeona piše da su mu braća oduzela zemlju. Zavida je otišao u Duklju gde mu je rođen najmlađi sin Stefan Nemanja.
O njegovom životu nema mnogo podataka, ali pretpostavlja se da se zbog sukoba sa rođacima sklonio iz Raške u Zetu.
Braća i sestre
Stefan Nemanja je imao tri starija brata - Tihomira koji je vladao Raškom, Stracimira koji je vladao oblastima oko Zapadne Morave i Miroslava koji je upravljao Zahumljem, sestru Vojslavu koja je bila udata za bosanskog bana Kulina i još jednu sestru čije ime nije poznato.
Neki istoričari su smatrali da je Nemanjin deda bio veliki župan Vukan, a drugi su tvrdili da je u pitanju Vukanov sinovac Stefan Vukan.
DOLAZAK NA VLAST I SUKOB SA BRAĆOM
1163. godine vizantijski car Manojlo I Komnin je proglasio Nemanjinog najstarijeg brata Tihomira za velikog župana. Oko 1165. godine Nemanja se susreo sa Manojlom koji mu je dao da upravlja župom Dubočicom i učinio ga je svojim vazalom. Smatra se da je Manojlo to uradio sa ciljem da pridobije njegovu podršku u čestim sukobima sa kraljevinom Mađarskom.
Neposredno nakon dobijanja županije, Stefan Nemanja kreće sa podizanjem dva manastira, čime dobija podršku Vizantije, plemstva i crkve. Ovo dovodi do sve veće netrpeljivosti između braće. Verovatno su glavni razlozi nezadovljstva njegove braće bile njegove pretentzije ka tituli "Velikog župana". Netrepeljivost eskalira na velikom skupu raške vlastele kada je Stefan Nemanja, zajedno sa svojim pristalicama, zarobljen u pećini Ras. Bio je zatvoren u tamnici iz koje je video samo pećine. U Nemanjinim žitijima piše da je molio svetog Đorđa da ga oslobodi i da mu je obećao da će mu, zauzvrat, sagraditi manastir. Održao je obećanje i 1171. godine je počeo da gradi manastir Đurđevi Stupovi.
Ubrzo je oslobođen i 1166. godine zbacuje sa vlasti svog najstarijeg brata Tihomira i proteruje ga iz zemlje zajedno sa ostalom braćom, Stracimirom i Miroslavom.
POMIRENJE SA BRAĆOM
Manojlo je pružio utočište Tihomiru, Stracimiru i Miroslavu i dao im je vojsku kako bi povratili vlast. 1168. godine se odigrala bitka kod Pantina u kojoj su Nemanjine snage potisle protivničku vojsku u Sitnicu. U reci se udavio veliki broj vojnika među kojima je bio i Nemanjin brat Tihomir.
Godinama kasnije Stefan Nemanja se izmirio sa svojom braćom.
SUPRUGA ANA
Nemanjina žena je bila plemkinja Ana o čijem se poreklu ne zna mnogo. Zajedno sa Stefanom Nemanjom se zamonašila i dobila svetovno ime Ana.
Sveta Anastasija je u svetovnom životu bila Ana, žena Stefana Nemanje i majka prvog srpskog kralja Stefana Nemanjića. Izvori ukazuju da je naverovatnije bila plemenitog porekla, ali se ne zna da li je bila vizantijska ili grčka plemkinja, a legenda čak tvrdi i da je bila francuska princeza.
Ana je prva žena koja je ostavila traga na srpsku istoriju i o kojoj su ostala svedočanstva zapisana u našim srednjovekovnim izvorima. Spomen o samoj Ani, vrlo je štur i protivrečan. I dan danas se ne zna poreklo ove vladarke, o kojoj se gradila priča tokom vekova više na osnovu predanja nego na osnovu materijalnih i pisanih izvora. Pisanih izvora o njoj skoro da nema. Baš kao i kada su naši srednjovekovni vladari u pitanju, možemo se osloniti samo na pisce žitija kao što su Domentijan i Teodosije.
Foto: crkvenikalendar.com
Sveta Anastasija
Njeni sinovi Sveti Sava i Stefan Nemanjić koji su napisali opsežne biografije Stefana Nemanje, njihovog oca, o majci Ani daju vrlo šture podatke. Oni su zabeležili ono što se u Evropi toga doba i tražilo od žene, a to je da je Ana bila "dobra supruga, nežna mati, pobožna i milosrdna gospođa."
Ovo odsustvo pisanja o majci, objašnjava se duhom srednjeg veka u kome je muškarac stub porodice pa i društva, a pisci koji su ujedno bili i monasi koji su kod žene poštovali samo smerno ponašanje pred svetom, nežnost prema porodici i poslušnost prema suprugu.
Danas se poglavlja o monahinji Anastasiji tj. Ani, ženi Stefana Nemanje, pišu samo na osnovu pretpostavki koje se zasnivaju na narodnom predanju i podacima iz srednjovekovnih žitija naših vladara.
DECA
Stefan Nemanja je sa suprugom Anom imao tri sina - Vukana (oko 1165. – 1208), Stefana Prvovenčanog (oko 1166. – 1227.) i Rastka (1169. – 1236.), kao i tri ćerke - Jefimiju koja je bila udata za Manojla Duku, Elenu koja je bila žena bugarskog kralja Ivana Asena i ćerku nepoznatog imena koja je u braku sa plemićem Tihomirom rodila Konstantina I koji je bio bugarski car.
Njegov najmlađi sin je bio Rastko Nemanjić, koga svi znamo kao Svetog Savu. Rastko je na ovaj svet došao kada su Stefan Nemanja i Ana bili u poznim godinama, i kada nisu mislili da će imati još dece.
Foto: Informer
Freska iz Bogorodičine crkve u Studenici
PREDAJA VLASTI
Na velikom državnom saboru 25.marta 1196. godine predaje vlast svom srednjem sinu Stefanu Nemanjiću. Dugo je razmišljao kome će predati tron. Vukan je bio njegov stariji sin, i pretpostavljalo se da će on biti novi vladar. Ipak, odlučio se za Stefana, za kojeg je mislio da je mudriji, a i brak sa sinovicom vizantijskog cara Evdokijom je takođe bio od značaja da Stefan preuzme vlast.
ZAMONAŠENJE I SMRT
Nakon predaje vlasti, zajedno sa svojom suprugom Anom se zamonašuje u manastiru Studenici, gde dobijaju monaška imena Simeon i Anastasija. Zajedno sa sinom Savom odlazi na Svetu goru 1198. godine da obnove manastir Hilandar gde i umire 13. februara 1199. godine.
Foto: Youtube printscreeen
Stefan Nemanja
Posotoji mit da je u trenutku smrti Stefana Nemanje prostoriju u kojoj se nalazio obasjala svetlost.
Naredne godine je kanonizovan kao Sveti Simeon Mirotočivi, a njegove mošti Sava je doneo u Studenicu, da bi nad njima izmirio zavađenu braću Stefana i Vukana, gde se i danas nalaze.
ZADUŽBINE
Stefan Nemanja je ktitor velikog broja manastira i crkava, od kojih su najznačajniji Studenica, Hilandar i Đurđevi Stupovi. Prema legendi, Stefan Nemanja je Đurđeve Stupove izgradio u znak zahvalnosti svetom Đorđu kome se molio tokom svog zatočeništva u pećini Ras, obećavši da će, ako ga izbavi iz tamnice, podići manastir u njegovu čast na vrhu brda koje je jedino mogao da vidi iz pećine.
Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
Manastir Hilandar
Stefan Nemanja će ostati upamćen kao pobožan vladar. U isto vreme je gajio dobre odnose sa Rimskim carstvom, a u njegovoj državi je boravilo i određeni broj katolika.
Njegove zadužbine su:
Manastir Bogorodice kod Kuršumlije (pre 1168. – 1172.);
Manastir svetog Nikole kod Kuršumlije (pre 1168.);
Manastir svetog Đorđa u Rasu – Đurđevi stupovi (posle 1168.);
Manastir Bogorodice Dobrotvorke – Studenica (1183. – oko 1191.);
Manastir Hilandar (1198);
Manastir svetog Nikole (Končul ili Kazinovići) na Ibru;
Manastir Bogorodice Bistričke na Bistrici kod Bijelog Polja;
Ženski manastir Bogorodice u Rasu;
Manastir svetog arhangela Mihajla u Skoplju (obnovio);
Crkva svetog Nikole u Nišu;
Crkva manastira svetog velikomučenika Pantelejmona u Nišu (obnovio);
Manastir svete Bogorodice Gradačke (ibarski Gradac) – pominje se od njegovog doba;
Manastir svetog Nikole u Dabru (Banja) kod Priboja – pominje se od njegovog doba;
Manastir svetog Đorđa u Dabru (Orahovica ili Mažići) kod Priboja – pominje se od njegovog doba.
Foto: Anel Grbović
Đurđevi stupovi
Takođe je pomagao hrišćanske svetinje koje se nalaze u drugim zemljama, a to su: Crkva Svetog groba u Jerusalimu, Crkva svetog Jovana Preteče u Jerusalimu, Crkva svetog Teodosija u pustinji kod Vitlejema, Crkva svetih apostola Petra i Pavla u Rimu, Crkva svetog Nikole u Bariju, Manastir Bogorodice Evergetide u Carigradu, Manastir svetog Dimitrija u Solunu.
Foto: Informer
Sveti Simeon i sveti Sava osnivaju Manastir Hilandar.
BORBA PROTIV JERETIKA
Stefan Nemanja se borio protiv bogumila koji nisu priznavali vizantijsku državnu i crkvenu vlast. 1170. godine je sazvao državni sabor na kome je odlučeno da se jeretici kazne. Oni su pružili otpor, ali Nemanjina vojska im je oduzela imovinu, prognala ih je iz zemlje, spaljivala ih je na lomači, žigosala ih je po telu...
Foto: Informer
Sabor protiv jeretika, crkva svetog Ahilija u Arilju (1290)
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vlada Srbije imenovala je danas organizacioni odbor za otkrivanje spomenika Stefanu Nemanji, na čijem je čelu ministarka kulture Maja Gojković, a otkrivanje spomenika planirano je 27. januara
Agent ukrajinske paravojne formacije Ateš, koju su formirali Ukrajinci i krimski Tatari, podmetnuo je požar u relejnu kutiju na železničkoj pruzi Rostov-na-Donu – Marijupolj, čime je poremećen saobraćaj na ovoj ključnoj železničkoj liniji.
Predsednik komisije Javne komore Ruske Federacije za pitanja suvereniteta i kopredsednik koordinacionog saveta za integraciju novih regiona Vladimir Rogov izjavio je da kolektivni Zapad sprema novi talas eskalacije u Ukrajini u narednim mesecima.
Evroposlanik iz redova socijaldemokrata Andreas Šider, osvedočeni srbomrzac i saradnik tajkuna Dragana Đilasa, izjavio je u intervjuu za tajkunski list "Nova" da Srbija ne može očekivati ubrzani put ka Evropskoj uniji nakon formiranja novog saziva Evropskog parlamenta.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
Politički konsultant Vladimir Dobrosavljević i novinar Tomislav Lovreković komentarisali su debakl srpske reprezentacije na Evropskom prvenstvu u Nemačkoj tokom gostovanja u "Info jutru" televizije Informer.
Aleksandar Vranješ, ambasador Bosne i Hercegovine u Srbiji i pukovnik u penziji Milan Jolović bili su gosti "Info jutra" Informer TV. Tema njihovog gostovanja bile su ratohušačke poruke zvaničnog Sarajeva.
Gosti "Info jutra" Informer televizije bili su profesor doktor Zoran Bingulac, nekadašnji ministar sporta i voditelj Arene sport Ognjen Milošević. Oni su komentarisali debakl fudbalske reprezantacije Srbije na Evropskom prvenstvu u Nemačkoj.
Gost "Info večeri" televizije Informer bio je akademik profesor doktor Alek J. Račić. On je govorio o genocidu i zločinima koji su vršeni nad srpskom narodu u proteklih 100 godina.
Dejan Dragijević, radnik JKP " Vodovod" iz Bora koji je osumnjičen da je sa kolegom Srđanom Jankovićem ubio Danku Ilić u Banjskom Polju, tražio da ponovo bude saslušan u tužilaštvu.
Dečak-ubica, Kosta K. (14) počinio je krvavi pir 3. maja prošle godine u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru kada je ubio devetoro učenika i radnika obezbeđenja ove vaspitno-obrazovne ustanove i od tog dana, on se nalazi na Klinici za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu.
Državljani Albanije K.O. i I.O. priznali su u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici da su švercovali oko 440 kilograma marihuane iz Albanije u Crnu Goru i sklopili sporazum o priznanju krivice po kojem će platiti novčanu kaznu i odrobijati 58 odnosno 33 meseca zatvora.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Nišu - Posebnim odeljenjem za suzbijanje korupcije, uhapsili su četiri osobe koje se sumnjiče da su vršile malverzacije u vezi sa javnim nabavkama za Dom kulture u Pirotu.
Srbin (43) uhapšen je u Nemačkoj, zbog sumnje da je u kamionu u prikolici među paletama iz Srbije u Nemačku prokrijumčario pet osoba od kojih su troje maloletne dece iz Turske. Majka troje dece policiji rekla da je za ovaj transport krijumčarima platila 10.000 evra!
Fudbalska reprezentacija Srbije završila je takmičenje na Evropskom prvenstvu u Nemačkoj, igrači se vraćaju u Srbiju, a trebalo bi u Beogradu da budu oko 19 časova.
Srpski trener Aleksandar Janković, doskorašnji selektor Kine, nekada trener Crvene zvezde, bez dlake na jeziku je rekao da će našoj fudbalskoj reprezentaciji biti sve teže da se plasira na neko veliko takmičenje.
Najbolji fudbaleri Slovenije prvi put u istoriji plasirali su se u nokaut fazu nekog velikog takmičenja, a selektor Matjaž Kek kaže da to nije očekivao.
U Hrvatskoj je sve spremno za vraćanje vojnog roka, kaže ministar odbrane i potpredsedik Vlade Ivan Anušić i dodaje da se samo čeka politička procedura.
Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž izjasnio se krivim po jednoj optužbi za pribavljanje i objavljivanje vojnih tajni SAD, kao rezultat dogovora sa tužiocima američkog Sekretarijata za pravosuđe, čime je obezbedio sebi slobodu, a time je završena i duga pravna saga koja je pokrenula debate o slobodi štampe i nacionalnoj bezbednosti.
Snajperski par iz arktičkog odreda grupe "Dnjepar" na hersonskom frontu uništio je ukrajinski FPV dron koji je leteo prema ruskim pozicijama, saopštilo je Ministarstvo odbrane novinarima.
Ukrajinske vojne snage su izvršile napad i potpuno uništile jednu od stanica za radijacionu kontrolu u selu Velika Znamjenka, u Zaporoškoj oblasti, saopštila je pres-služba Zaporoške nuklearne elektrane (ZAE).
Ženama s bujnim grudima seks nekad može biti problem jer im grudi otežavaju kretanje, a ovo su neki predlozi poza koje bi im odgovarale u skladu sa atributima.
Oči javnosti u Srbiji poslednje dve nedelje uprte su u Suvu planinu zbog nestanka farmaceuta iz Niša Milana Đorđevića (41), ali ova planina na jugu Srbije u središtu pažnje bila je i ranije zbog čudnih okolnosti...Evo priče...
Od četvrtka do nedelje svi ljubitelji dobre muzike biće u Kragujevcu! Tako je godinama, otkad se u ovom gradu organizuje Arsenal Fest, a ove godine, kako kažu organizatori, doneće nove rekorde i brojke za pamćenje!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.