Srpski film o stradanju Srba, Jevreja i Roma u ustaškom logoru Jasenovac, "Dara iz Jasenovca" našla se u distribuciji u Americi, a negativne kritike sa tog kontinenta ređaju se iz dana u dan. Najužasnija je ona da je film neskrivena srpska nacionalistička propaganda. Nekako u isto vreme o Jasenovcu i ustaškim zločinima govorili su norveški pisac i istoričar Knut Flovik Toresen i njegov izraelski kolega Gideon Grajf. Njihov odgovor Amerima bio je brutalan
Dara iz Jasenovca je, podsetimo, srpski kandidat za 93. nagradu američke Akademije filmske umetnosti i nauke Oskar. Torsen i Grajf su o govorili na prvoj video-konferenciji o Jasenovcu koju je organizovalo Udruženje Srba u Norveškoj.
Više od 4.000 dečaka radili kao ropska radna snaga u Norveškoj
Norveški pisac i istoričar Knut Flovik Toresen podeseća da je više od 4.000 dečaka i muškaraca iz bivše Jugoslavije, većinom Srba, posalto je u Norvešku kao ropska radna snaga tokom Drugog svetskog, a više od polovine je nastradalo u kampovima.
On je u obraćanju na konferenciji "Jasenovac - balkanski Aušvic" govorio o "Norveškoj kao ispostavi genocida nad Srbima koji je počinila takozvana Nezavisna Država Hrvatska (NDH).
- Tokom drugog svetskog rata više od 4.000 dečaka i muškaraca bilo je poslato iz bivše Jugoslavije u Norvešku kao ropska radna snaga. Nemačke okupacione snage želele su da prošire puteve, pruge i ostalu infrastrukturu na severu Norveške da bi osigurale linije snabdevanja za severni deo istočnog fronta protiv Rusije - rekao je Toresen.
On je naglasio da su ovi zatvorenici živeli su u veoma nehumanim uslovima i da ih je 2.398 je izgubilo živote, a da je 82,5 odsto umrlih nastradalo je u jesen i zimu 1942-43. godine. Toresen je opisao da je postojalo pet kampova u kojima su uslovi bili naročito okrutni i da su se nalazili u severnom delu Norveške. Tim kampovima upravljao je SS, a komandati su bili regrutovani iz sistema koncentracionih logora.
- Pored ubistava koja su vršili čuvari, bili su tu glad i bolesti i veomna oštri klimatski uslovi zbog kojih je stopa umiranja bila visoka. U najsevernijem kampu zimu 1942-43. preživela je samo četvrtina zatvorenika - rekao je norveški istoričar.
On je naveo da je u leto 1942. godine 900 zatvorenika stiglo iz Jugoslavije, a da je od juna do septembra umrlo njih 748.
- 18. jula 1942. godine, čuvari su ubili vatrenim oružjem ili spalili u barakama 288 zatvorenika. To je bio pojedinačno najveći masakr u na tlu Norveške u drugom svetskom ratu - napomenuo je Toresen.
Srbi su činili 93 odsto zatvorenika koji su poslati u Norvešku
On je dodao da je na listama umrlih i onih koji su vraćeni u Jugoslaviju posle rata 4.050 imena i da su ona zapisana u norveškom državnom arhivu.
- Pregledom tih lista sa imenima i mestima odakle su zatvorenici stigli utvrdio sam da su Srbi činili 93 odsto zatvorenika koji su poslati iz Jugoslavije u Norvešku, a preostalih sedam odsto bili su pripadnici drugih naroda u bivšoj Jugoslaviji - rekao je istoričar.
Toresen je podvukao da je "u prošlosti bilo pokušaja da se ove činjenice prikriju, a ovaj deo istorije upotrebi u političke svrhe" i da "takvi pokušaji ukazuju na značaj temeljnog i empirijskog istorijskog istraživanja od strane profesionalnih istoričara".
Prema njegovom objašnjenju, prvi razlog zbog kojeg su Srbi činili najveći procenat zatvorenika je što su Srbi inicirali najveći ustanak i borbu, a drugi je bio politika genocida koju su nad Srbima provodile ustaše.
- Nešto više od polovine Srba poslatih iz Jugoslavije bili su iz Srbije. Većina tih ljudi bili su oni koji su pružali otpor nemačkim okupacionim snagama, ljudi koji su podržavali komunistički pokret otpora i kraljevski pokret otpora. Neki od ljudi iz Srbije bili su taoci ili su pripadali nekim drugim kategorijama - rekao je u izlaganju Toresen.
Foto: Public
On je dodao da su "većina zatvorenika koji su stigli iz takozvane NDH bili Srbi iz Krajine koji su bili uhapšeni samo zato što su bili Srbi".
Porodice su im maskrirali u Jasenovcu, a njih poslali da rade
- Dok su članove njihovih porodica masakrirale ustaše u Jasenovcu, muškarci i dečaci od 14 do 60 godina za koje je procenjeno da mogu da rade bili su izdvojeni i poslati kao ropska radna snaga u Norvešku - opisao je norveški istoričar.
On je rekao da je to bila "trgovina između nemačkih okupacionih snaga i ustaškog režima" i da je "za te zatvorenike Norveška postala poslednja ispostava genocida koji su počinile ustaše". Ukazao je na primere sela Jablanac u Lici, koje su ustaše spalile u noći 14. aprila 1942. godine. Selo je spaljeno, žene i deca pobijeni su u Jasenovcu i Staroj Gradški, a muškarci poslati u Norvešku. 113 muškaraca iz Jablanca su sahranjeni u Norveškoj, navodi Toresen.
- 18. aprila 1942. ustaše su izvršile operaciju protiv srpskog stanovništva na Kordunu. Srpska sela u tom području su zbrisana, a stanovništvo odvedeno u Jasenovac, gde su žene i deca pobijeni, a mnogi muškarci poslati u Norvešku. 219 ovih srpskih muškaraca sa Korduna umrlo je u Norveškoj - rekao je ovaj istoričar.
Opisao je i događaj od 8. maja 1942. kada su ustaše pohapsile srpsko stanovništvo iz sela Jasenovac blizu kampa i iz obližnjih sela. 64 srpskih muškaraca iz sela Jasenovac saranjeni su u Norveškoj.
Poslati da umru u logoru samo zato što su srpski dečaci
- Neki od Srba poslatih u Norvešku bila su deca stara samo 14 godina. Većina te dece stigla je iz Korduna i Banije, a uhapsile su ih ustaše i poslale u Jasenovac pre slanja u Norvešku. Jedan od njih bio je Milivoje Pajić iz Korduna. Imao je samo 14 godina kada je stigao u Norvešku i preživeo je najteže uslove i masakr u (prvom) kampu. Milivoje je umro u kampu blizu Trondhamja 1944. godine - rekao je Toresen.
Foto: wikimedia.org
- Pitam se da li ćemo ikada postaviti spomen-ploču u znak sećanja na Milivoja i ostalu decu koja su poslata da umru u koncentracionim kampovima u Norveškoj samo zato što su bili srpski dečaci?
On je rekao da je posle Drugog svetskog rata i nakon 1989. priča o ovim zatvorenicima korišćena za promovisanje norveško-jugoslovenskih odnosa da bi se podržao mit o jugoslovenskom partizanskom ratu i ideja socijalističke jugoslovenske države koja je postojala od 1945. do 1991.
- Zatvorenici su predstavljani kao partizani i Jugosloveni. Naravno, neki od zatvorenika jesu bili partizani i neki su bili drugih nacionalnosti, a ne Srbi. Ipak, proglašavanjem svih zatvorenika za partizane, pristalice Tita i Jugoslovene nestaje važna istorijska činjenica da su većina zatvorenika bili Srbi i da su mnogi srpski zatvorenici poslati u Norvešku da umru u okviru dobro organizovanog genocida koji je vodila država - rekao je Toresen na kraju svog izlaganja.
Konferenciju u onlajn formi na "Ju tjubu" organizovalo je Udruženje Srba u Norveškoj.
Gideon Grajf: Ustaše su najveće ubice u istoriji!
Foto: Informer DN
Poricanje ustaških zločina u Jasenovcu je ponovno ubijanje već mrtvih žrtava, izjavio je izraelski istoričar Gideon Grajf i istakao da je ovaj koncentracioni logor za Jevreje, Srbe i Rome bio carstvo okrutnosti Nezavisne Države Hrvatske bez presedana.
On je tokom prve video-konferencije o Jasenovcu koju je organizovalo Udruženje Srba u Norveškoj istakao da je kod ljudskih moralnih vrednosti potpuno pregažen u ovom koncentracionom logoru, kao i u nacističkom Aušvicu, prenosi RTRS.
Grajf je ukazao da su su ubistva u logoru Jasenovac vremenom postajala sve brutalnija i ekstremnija, zasnovana na principu nečovečnosti i nemilosrdnosti, kako bi se logorašima prouzrokovale što veće patnje. Ovaj ugledni istoričar, navodi RTRS, nazvao je ustaše "najvećim ubicama u istoriji", koje su u Jasenovcu ubijale lično, svojeručno i iz strasti, za razliku od nacista u Aušvicu, koji su pri zločinima nastojali da čuvari imaju što manje direktnog kontakta sa žrtvama.
- Ustaše su uživale u ubijanju u Jasenovcu i nije im bila potrebna bilo kakva fizička distanca - istakao je Grajf, koji je analizirao sistem koncentracionih logora nacističkog Aušvica i ustaškog Jasenovca.
Grajf kaže da je jedna od najbitnijih razlika između dva logora ta što ubice u Jasenovcu nisu ništa skrivale i ubijale su pod otvorenim nebom, za razliku od Nemaca, koji su se trudili da sakriju tragove zločina. - Aušvic i Jasenovac ne smeju nikada da se ponove - poručio je Grajf.
U isčekivanju početka američke distribucije "Dare iz Jasenovca" reditelja Predraga Gage Antonijevića, najavljene za 5. februar, respektabilni američki sajtovi uveliko prenose svoje utiske o filmu i tematici kojom se film bavi
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U isčekivanju početka američke distribucije "Dare iz Jasenovca" reditelja Predraga Gage Antonijevića, najavljene za 5. februar, respektabilni američki sajtovi uveliko prenose svoje utiske o filmu i tematici kojom se film bavi
Žaklina Tatalović, najpoznatija unuka u novinarskom svetu, blokaderka sa političkim ambicijama i novinarska zvezda na zalasku, zaratila je sa lažnog profila sa Majom Dragić, novinarkom N1 koja nije među potpisnicima famoznog saopštenja u kome je 10 novinara saopštilo da daje otkaz na toj televiziji.
Gosti emisije "Hit Tvit" su lider DNP-a Milan Knežević, predsednik Skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, novinar Milomir Marić, kao i novinari Andrea Veskov i Uroš Piper.
Više od 500 Dragačevaca okupilo se na narodnom veselju pod sloganom "Ujedinjena Srbija", održanom u hotelu "Nordik" u Guči, u okviru predizborne kampanje za parlamentarne izbore zakazane za 25. oktobar.
Članovi Predsedništva SNS-a prisustvovali su veličanstvenim narodnim skupovima i veseljima u znak apsolutne podrške politici Aleksandra Vučića i pobedničkoj listi broj 1 "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Učesnik sportskog rijaliti programa Mihailo Adžić istakao je da se Marko Škara odlično uklopio u ekipu, ali i otkrio šta je Marko mislio o njemu pre dolaska u Exatlon.
U emisiji "Srbija zove Dominikanu" povela se tema o samopouzdanju učesnice druge sezone Exatlona, Mile Ivanovski, ali i o tome kako su na nju gledali pojedini učesnici ovog takmičenja.
Prošlo je 6 godina od sačekuše u podzemnoj garaži tržnog centra "Ušće" na Novom Beogradu, u kojoj je teško ranjen Aleksandar Šarac (35), koji je od zadobijenih povreda preminuo devet dana kasnije u Urgentnom centru.
Pre nešto manje od mesec dana zapadni mediji su pisali o neobično konstruisanom brodu koji je tada već bio u poodmakloj fazi izgradnje u brodogradilištu Hudong-Žongua, na ostrvu Čangsing u Šangaju.
Avion kompanije Austrijan erlajns na letu iz Tel Aviva za Beč prinudno je sleteo na aerodrom u Sofiji, u Bugarskoj, zbog sumnje da je bilo bezbednosne pretnje na letu, rekli su danas putnici koji su bili u avionu.
Dronovi FP-1 Odbrambenih snaga Ukrajine pogodili su tokom protekle noći objekte naftne i digitalne infrastrukture u Sankt Peterburgu, uključujući naftni terminal i naftno skladište Ruči, saopštila je danas ukrajinska kompanija za proizvodnju dronova "Fire point".
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je razgovarao sa američkim mirovnim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom u okviru "praktično neprestane komunikacije" između timova dve zemlje usmerene na "naredne korake u diplomatiji".
U susret premijeri nove domaće triler serije "Viber grupa", koja će od 17. oktobra biti emitovana na Superstar kanalu, ostvarena je saradnja između TS Media i Rakuten Vibera, jedne od najpopularnijih komunikacionih platformi u regionu.
Opra Vinfri izgradila je medijsko carstvo, postala jedna od najuticajnijih žena u svetu zabave i ušla u istoriju kao prva Afroamerikanka čije je bogatstvo premašilo milijardu dolara.
Poznati televizijski voditelj, nutricionista i nekadašnji bodibilding šampion Danijel Oprea preminuo je u 52. godini, samo dva dana pre svog 53. rođendana.
Za zdravlje srca je ključ u jednostavnom obogaćivanju jelovnika hranljivim namirnicama koje prirodno štite kardiovaskularni sistem. Interventni kardiolog dr Sanjaj Bhojraj je istakao semenke bundeve kao posebno dobre.
Izbor imena za novorođenče često je slatka dilema za roditelje. Za sve one koji očekuju dečaka tokom jesenjih meseci, izdvojili smo četiri imena sa najlepšim značenjima.
Popodnevna dremka joj je promenila život iz korena. Veriti Vent se probudila sa potpuno tuđim naglaskom, a tri godine kasnije tvrdi da svoj novi glas ne bi menjala ni za šta na svetu.
Potpuno nova frizura ne zahteva radikalne rezove. Uz nekoliko spretno ošišanih centimetara oko lica, šiške ponovo postaju glavni modni adut sezone, donoseći osveženje bez rizika i dugog čekanja da kosa ponovo izraste.
Prema astrološkim prognozama, kraj oktobra donosi prelomne trenutke za Bikove, Lavove i Škorpije, stavljajući u fokus preispitivanje odnosa i iskrenosti.
Pevač Halid Muslimović otkrio je da je, po dolasku u Beograd, jedno vreme živeo kao podstanar kod pevačice Zorice Brunclik i njenog supruga, harmonikaša Miroljuba Aranđelovića Kemiša.
Influenserka Sara Bero, majka tri devojčice, od kojih su bliznakinje Irma i Ilda sa Daunovim sindromom, suočava se sa monstruoznim uvredama i jezivim komentarima ljudi koji ne prezaju od toga da povrede nju i njenu porodicu.
Voditeljka Vesna Milanović prisetila se situacije sa pevačicom Snežanom Đurišić na aerodromu, kada je muzička zvezda napustila biznis klasu kako bi nekoliko sati provela u društvu kolega koji su putovali ekonomskom klasom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.