OGLASIO SE ŠEŠELJ NAKON INFORMACIJE DA JE U POLICIJI: Sinoć je došla uniformisana policija...
120. 11. 2026. u 11:58
220. 11. 2026. u 11:58
Vesti
Film „Dara iz Jasenovca" utemeljen je na istorijskim činjenicama, ma koliko to smetalo drugosrbijanskim korifejima samomržnje, revizionistima i ustaškim apologetama raznih boja. U filmu međutim postoje dva činjenično neutemeljena detalja sa neželjenim implikacijama. Njih će većina gledalaca verovatno prevideti, ali oni ne smeju da ostanu nekorigovani, istorijske istine radi.
Prvi detalj je viorenje državne zastave Velikonemačkog rajha nad provincijskom železničkom stanicom u NDH. Ovo stvara pogrešan utisak da je ustaška država bila okupirana od strane Nemačke, čime se odgovornost za njene postupke implicitno prebacuje na okupacionu silu. Ovo međutim nije tačno: daleko od takozvana, NDH je bila država u punom kapacitetu sa sopstvenim aparatom prinude i terora. Ustaška Hrvatska bila je jedina država „Nove Evrope" u kojoj je ubijeno više civila koji nisu Jevreji nego onih koji to jesu. U NDH zastave Trećeg rajha viorile su se isključivo ispred nemačkih vojnih i političkih ustanova, poput veleposlanstva u Zagrebu ili vojnih komandi u Borongaju, Slavonskom Brodu, Zemunu, itd.
Ozbiljniju grešku predstavlja pojava nemačkog oficira za stolom sa jasenovačkim zlikovcima, gde on prisustvuje sadističkom klanju logoraša. Istorijska je činjenica da već od početka jula 1941. godine nemački vojni zapovednici u NDH pokušavaju da sputaju ustaše u krvavom obračunu sa nezaštićenim srpskim civilima. Većinom su bili motivisani pragmatičnim razlozima sprečavanja srpske pobune, koja je bila savršeno predvidljiva posledica ponašanja ustaša.
Jedan od prvih nemačkih izveštaja o „rastućem antisrpskom teroru ustaša" stigao je u Berlin 2. jula 1941. Uputio ga je štandartefirer Edmund Fezenmajer, koji se nalazio u Zagrebu kao specijalni predstavnik Ministarstva inostranih poslova. U istom periodu i tek imenovani Opunomoćeni nemački general u Zagrebu Edmund Glez fon Horstenau dolazi do zaključka da ustaše žele da pobiju ili proteraju sve Srbe. Od početka jula 1941. on je u susretima sa ustaškim funkcionerima u više navrata zahtevao obustavljanje pokolja. Svoje zahteve potkrepio je detaljnim podacima; od prvog dana u Zagrebu razvijao je obaveštajnu mrežu koja mu je pružala informacije sa terena.
Glezov glavni pomoćnik u prikupljanju i obradi informacija bio je kapetan Hefner koji je kao poslovni čovek dugo godina živeo u Zagrebu, perfektno govorio jezik i imao kontakte širom Hrvatske. Njegovi izveštaji o ustaškim napadima na srpska sela i „akcijama čišćenja po terenu" obiluju užasnim pojedinostima. Po Hefnerovim proračunima, broj Srba „koji su pali kao žrtve životinjskih instinkata koje raspaljuju ustaški prvaci" premašio je 200.000 već početkom avgusta 1941.
Sposobnost nemačkih jedinica na terenu da intervenišu protiv ustaških „akcija čišćenja" bila je ograničena. U nekim slučajevima nemački oficiri bi vodili istragu na licu mesta zločina i o nalazima obavestili više komande, ali nisu bili ovlašćeni da silom zaustavljaju postupke ustaša. Ovo se ipak povremeno događalo. Posle prvog velikog masakra u Gudovcu (28. april 1941.) poručnik Vermahta koji je komandovao nemačkom četom u Bjelovaru naredio je hapšenje 40 izvršilaca zločina, ekshumaciju žrtava iz zajedničke grobnice i njihovu sahranu. Potom je uhapšenike morao da pusti, na intervenciju iz Zagreba. Posle ustaškog masakra 300 Srba oba pola i svih uzrasta sekirama i noževima u Palančištu kod Prijedora, Vermaht je uhapsio izvršioce a feldžandarmerija je izvršila ekshumaciju. U Kukunjevcu, nemački vojnici su pronašli zakamufliranu masovnu grobnicu pobijenih Srba uz pomoć pasa-tragača.
Kako je buktao ustaški teror nad Srbima, tako je raslo Glezovo i Hefnerovo gađenje prema njegovim izvršiocima. Hefner je zaključio da su koreni bolesne mržnje Hrvata prema Srbima psihološke prirode i da ustaše pate od snažnog kompleksa niže vrednosti u odnosu na Srbe, koji su brojniji i „nadmoćni u smislu životne energije". Kako je Hefner izvestio 18. jula 1941, „Nemačka u ovoj zemlji podržava jedan režim koji nema ni moralno ni političko pravo da postoji... i opstaje na bajonetima pljačkaša koji za jedan dan učine više zla nego što ga je srpski režim naneo u dvadeset godina".
Foto: wikipedija
Savetnik nemačkog poslanstva u Zagrebu Heribert Trol-Obergfel (inače bivši austrijski diplomata od karijere), bio je saglasan sa Glezom da treba stati na put divljanju ustaša. Trol je početkom jula 1941. poslao izveštaj Ribentropu: „Srpsko pitanje je postalo još akutnije poslednjih dana. Brutalnost sa kojom se sprovode deportacije, kao i mnogi zloslutni incidenti i brojne terorističke akcije ustaša po unutrašnjosti, daju povoda za zabrinutost trezvenim ljudima.
Trol je zaključio da zločini stvaraju eksplozivnu situaciju u svim oblastima nastanjenim Srbima, što uskoro može dovesti do erupcije nemira koje ne bi bilo lako ugušiti. On je potom razgovarao sa novoimenovanim ministrom spoljnih poslova NDH Mladenom Lorkovićem i upozorio ga na brojne izveštaje o ustaškim zločinima, potkrepljene fotografijama unakaženih tela žrtava koje su snimile nemačke jedinice na terenu. Zatražio je da se smesta stane na put „tendencioznim glasinama" da se akcije protiv Srba sprovode uz saglasnost vlade Rajha.
Istog dana, 10. jula, Glez je uputio izveštaj Vrhovnoj komandi u kome upozorava na posledice ustaških zlodela po moral nemačkih vojnika u Hrvatskoj. Požalio se da jedinice Vermahta u NDH moraju da budu „nemi posmatrači" krvavih zbivanja, jer su preslabe da bi intervenisale na obuzdavanju ustaša.
Izveštaji Vezenmajera od 2. jula, Trol-Obergfela i Gleza od 10. jula 1941. predstavljaju prva zvanična upozorenja nemačkih organa u NDH koja su stigla u Berlin o ozbiljnosti ustaških zločina.
U početku, ti i slični izveštaji stavljali su u prvi plan zabrinutost zbog posledica ustaških postupaka po reputaciju nemačke vojske i Rajha ukoliko se stekne utisak da ustaše postupaju po nemačkom ovlašćenju. Ubrzo potom se ističe i opasnost od ustanka koji bi bio izazvan reakcijom Srba na pokolje, kao i posledice po nemačke strateške interese na Balkanu. Kada su se tokom leta 1941. takva predviđanja ostvarila, dolazi do promene u tonu nemačkih izveštaja. Akcenat je prebačen sa ugleda i reputacije Vermahta na opasnost po vojno-političku poziciju Rajha.
Tokom jula 1941. Glez je pokušao da otvoreno razgovara sa Slavkom Kvaternikom, ukazujući mu da se više ni Hrvati ne osećaju sigurnim. Na Kvaternikovu tvrdnju da samo oštre mere mogu spasti Hrvatsku od srpskog ustanka, Glez je uzvratio da strahuje od suprotnog efekta takve politike. Ubedio je Kvaternika da zajedno odu Paveliću i zatraže da se obustavi pokolj Srba. Tokom prijema, međutim, Kvaternik je promenio stranu i počeo da govori protiv Srba „tako radikalnim tonom" da je Glez, iznerviran, rekao: „Dragi Slavko, drago mi je da ćeš bar meni dopustiti da ostanem živ!"
Zahtevi nemačkih institucija da se stane na put pokoljima ubrzo su počeli da pristižu sa raznih strana. Oglasili su se Folksdojčeri u Slavoniji i Sremu koji su do rata imali u celini korektne odnose sa lokalnim Srbima. U tzv. zemunskom trouglu istočno od Pazove lokalna folksdojčerska uprava je izdejstvovala privremeno ukidanje ustaške vlasti. Rudolf Epting, šef inostranog ogranka Nacionalsocijalističke stranke u NDH zadužen za politička pitanja lokalnih Folksdojčera, u izveštaju za Hitlera imenovao je ustaše kao glavne krivce za ustanak i haos.
Istog je mišljenja bio Valter Šelenberg, šef inostranog odeljenja Službe bezbednosti Rajha (RSHA). On je preko svoje mreže u NDH dobijao detaljne izveštaje o ustaškim pokoljima i njihovom doprinosu izbijanju nemira. Agenti RSHA uputili su desetine takvih izveštaja, na osnovu kojih je služba pripremila sveobuhvatni izveštaj za Hajnriha Himlera:
Kao glavni uzrok povećane aktivnosti bandi moraju se navesti zločini koje su ustaške jedinice u Hrvatskoj izvršile nad pravoslavnim stanovništvom. Ustaše su svoja dela počinili na životinjski način, i to ne ne samo protiv muškaraca doraslih za oružje, već posebno protiv nemoćnih staraca, žena i dece. Broj pravoslavnih civila koje su Hrvati masakrirali i sadistički mučili do smrti je oko 300.000.
Ovaj izveštaj, kao i mnogi drugi dokumenti Himlerove obaveštajne mreže, posebno je istakao prinudna pokrštavanja kao značajan dodatni faktor nemira: „Katolička crkva je podstakla ustaške zločine i samim načinom na koji ih je koristila u akciji pokrštavanja", izvestio je stručnjak nemačke Službe bezbednosti (SD) za Jugoistok, dr Vilhelm Hetl.
Izaslanik ministarstva inostranih poslova u Beogradu Feliks Bencler je u pismu Ribentropu istakao da „čak i oprezne procene ukazuju da je na stotine hiljada ljudi ubijeno od strane ustaša. Neodgovorni elementi počinili su takve zločine kakvi bi se mogli očekivati samo od horde pobesnelih boljševika".
Svojim ustaškim pratiocima rekoh: „Kada čovek ovo vidi, može samo da pljune - ništa više, gospodo!" Najgore je tek sledilo: u posebnoj sobi, na brzinu skrivenoj nesumnjivo zbog moje inspekcije, duž zida bilo je poređano pedesetak dece na retkoj slami. Neka su već bila mrtva, druga su umirala... Ove kuće užasa po Hrvatskoj, pod njihovim poglavnikom koga smo mi sami na vlast postavili, predstavljaju vrhunac užasa. Jasenovac mora da je još gori, ali tamo običan smrtnik ne može ni da priviri.
Glez je produžio u srpsko selo Crkveni Bok na Savi, u koje je prethodnog dana bio poslao jednu nemačku jedinicu da zaštiti preostale žitelje od ustaša. „U zlosrećno selo upao je u dva navrata čopor baraba pod ustaškim oficirom", zabeležio je on. „Ubili su svakog koga su mogli da se dočepaju, žene prvo silovali, decu odmah pobili. Videh u Savi jedno žensko telo iskopanih očiju i sa komadom drveta uguranog u polni organ... Sirotica najviše je imala 20 godina kada je dopala šaka ovim monstrumima".
Glezov put u Sisak usledio je manje od mesec dana nakon što ga je potpukovnik fon Vedel, komandant nemačke borbene grupe Severozapadna Bosna, izvestio o masakru srpskih žena i dece čiji je bio očevidac. Po Vedelovim navodima, ustaše su ubijale svoje bespomoćne žrtve „kao stoku", koristeći pritom „zverske metode".
Na višem komandnom nivou, obergrupenfirer (general major) Artur Fleps, komandant 7. SS brdske divizije „Princ Eugen", konstatovao je da je „od početka glavni cilj ustaša bio da unište pravoslavne, da pokolju stotine hiljada ljudi, žena i dece".
Dr Herman Nojbaher, Hitlerov specijalni izaslanik za Balkan, upozoravao je da „recept hrvatskog firera Ante Pavelića podseća na verske ratove 16. i 17. veka: trećina mora biti pokatoličena, trećina proterana, trećina pobijena". Nojbaher se pozivao na otvoreno iznete ciljeve ustaških prvaka. Glavnokomandujući Vermahta u Srbiji general Bader takođe je upozoravao Berlin da je „cilj Hrvata istrebljenje svih Srba".
U izveštaju koji je Specijalna državna policija (Gestapo) početkom 1942. pripremila za rajhsfirera SS Hajnriha Himlera konstatuje se da su „ustaše počinile jeziva zverstva ne samo nad muškaracima vojnog uzrasta, već posebno nad bespomoćnim starcima, ženama i decom".
Prostor nam ne dozvoljava da nastavimo sa sličnim citatima. I iz ove skromne selekcije istorijski tačna slika je savršeno jasna. U brutalizovanoj Evropi 1941-44. bila je retkost naići na talas nasilja tako ekstremnog, tako zverskog, da bitkama prekaljeni oficiri Vermahta i SS, nacistički diplomati i operativci Hitlerovih tajnih službi njime budu zgroženi.
120. 11. 2026. u 11:58
220. 11. 2026. u 11:58
119. 11. 2026. u 21:33 >> 22:06
219. 11. 2026. u 21:33 >> 22:06
Dubravka Valić Nedeljković, članica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) priznala je u crnogroskim medijima, koji su pod palicom nekadašnjeg predsednika Mila Đukanovića, da sledi gašenje Informera.
20.11.2026
08:57
Osvrćući se na jučerašnja dešavanja u Narodnoj skupštini, lider SNS Miloš Vučević istakao je da skupština nije isto što i Vlada, te da se skupštinska tela formiraju srazmerno broju mandata koje su učesnici izbora osvojili.
20.11.2026
12:12
Poslanik SNS Vladimir Đukanović poručio je danas da je demokratija na udaru, a da je skoro 1, 8 miliona građana ostalo bez prava na svoje predstavnike.
20.11.2026
11:14
Blokader Siniša Kovačević, strahuje od povratka Aleksandra Vučića na vlast, pa otvoreno poručuje da Srpsku naprednu stranku (SNS) treba zabraniti i to uz obrazloženje da bi takav potez bio najbolje rešenje.
20.11.2026
10:55
Dok privode i hapse političke protivnike širom Srbije - direktore gimnazija, dekane fakulteta, predsednike opština i gradonačelnike koji im se ne sviđaju, dok se ograđuju od Srpske liste kao jedinog legitimnog predstavnika srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i govore da nikakvu komunikaciju i saradnju sa njima ne žele, paralelno sa tim na slobodu puštaju albanske kriminalce koji su na KiM ubijali Srbe, silovali žene, cepali našu južnu pokrajinu!
20.11.2026
10:47
Devojke iz Plavog tima progovorile su o muškim takmičarima koji će se naći u borbi za eliminacije.
20.11.2026
10:47
Crveni tim u Exatlonu Srbija izazvao je smeh u luksuznoj vili kada su prostor iskoristili kako bi osmislili sopstveni poligon kom su dali ime "vila".
20.11.2026
07:31
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
20.11.2026
00:39
Kapiten Plavog tima Strahinja Jovanić dodelio je kaznu od -5 poena Mihailu Adžiću.
19.11.2026
23:59
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
19.11.2026
23:30
Ognjen Dabetić (36) osuđen je danas u Višem sudu u Beogradu na 14 godina zatvora zbog teškog ubistva transrodne osobe Noe Milivojev (18), koja je nestala u junu 2023. godine, a čije je telo pronađeno u njegovom stanu.
20.11.2026
10:21
U Viši sud u Negotinu stigli su roditelji male Danke Ilić , Miloš i Ivana Ilić.
20.11.2026
10:12
U ranim jutarnjim satima izbio je veliki požar u fabrici u Prijepolju.
20.11.2026
07:30
Nesvakidašnja krađa odigrala se prekjuče u centru Beograda, gde su dvojica nepoznatih muškaraca, prerušena u radnike, iz kuće starijeg muškarca (76) iznela metalni sef sa oko 100.000 evra i nekoliko skupocenih ručnih satova.
20.11.2026
07:15
Nakon što je Dejan Dragijević izneo svoju odbranu pred Sudskim većem Višeg suda u Negotinu, isto je učinio i Srđan Janković, koji je takođe optužen za teško ubistvo Danke Ilić.
20.11.2026
06:30
Severnokorejski lider Kim Džong Un objavio je fotografije sa luksuznog skijališta na kojima njegova ćerka Ju Ae uživa u zimskim sportovima, dok on, zavaljen u kožnu fotelju postavljenu usred snega, puši cigaretu i posmatra stazu.
20.11.2026
12:42
Rusiji bi mogle da budu potrebne najmanje dve godine da obnovi drumski deo Krimskog mosta, koji je teško oštećen tokom ukrajinskih napada, a taj rok važi samo pod uslovom da noseći stubovi nisu ozbiljno oštećeni i da ne bude novih udara.
20.11.2026
12:11
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev oštro je odbacio mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a u zamenu za prepuštanje preostalih delova Donbasa pod kontrolom Kijeva, nazvavši takav predlog suludim i upozorivši da je upravo širenje Alijanse na Ukrajinu jedan od razloga zbog kojih je izbio rat.
20.11.2026
11:39
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ostao je bez reči kada su ga novinari u Berlinu upitali šta misli o tome što je američki predsednik Donald Tramp ruskog lidera Vladimira Putina nazvao svojim prijateljem tokom istorijskog sastanka u kineskom Šendženu.
20.11.2026
10:39
Kloi Kardašijan otkrila je da se sada identifikuje kao demiseksualna osoba, govoreći otvoreno o svom ljubavnom i seksualnom životu nakon pet godina celibata.
20.11.2026
11:44
Reditelju i dugogodišnjem članu Pozorištanceta "Puž" Marku Jovičiću uručena je nagrada "Slobodanka Caca Aleksić", priznanje koje nosi ime osnivačice i zaštitnog znaka ovog čuvenog dečjeg pozorišta.
20.11.2026
11:19
Mnogi mladi danas možda i ne znaju da je legendarni glumac Velimir Bata Živojinović, osim bogate filmske karijere, imao i politički angažman.
20.11.2026
10:30
Kultni horor serijal „Petak trinaesti“ vraća se na velika platna posle gotovo dve decenije pauze.
20.11.2026
09:37
Glumac Lens Brodvej, poznat po ulozi u filmu "Olimp je pao", preminuo je u 43. godini.
19.11.2026
22:01
Ruska salata često postane vodnjikava već nakon nekoliko sati u frižideru, ali postoji jednostavan trik koji sprečava ovaj problem. Tajna je u pravilnoj pripremi povrća koje domaćice često zaboravljaju da dobro ocede.
20.11.2026
13:00
Dženifer Lopez još jednom je uspela da privuče pažnju svojim modnim izborom, a na premijeri koncertnog filma "The JLO Show: Live in Las Vegas" pojavila se u izdanju koje nikoga nije ostavilo ravnodušnim.
20.11.2026
12:30
Melanija Tramp se pojavila na premijeri nastavka svog dokumentarnog projekta u Njujorku u izdanju koje je spojilo eleganciju, dozu provokativnosti i prepoznatljivu sofisticiranost.
20.11.2026
10:30
Kada vam se jede nešto slatko, a nemate mnogo vremena za pripremu, ova čoko-moko torta idealan je izbor.
20.11.2026
10:00
Igrači su u datumu objavljivanja GTA 6 uočili paralelu sa čuvenim odmetničkim parom Boni i Klajdom, što je dodatno podgrejalo nagađanja o skrivenim porukama.
20.11.2026
09:30
Pevačica Slađana Marković danas bije najtežu životnu bitku – da ponovo stane na svoje noge nakon teških telesnih povreda i invaliditeta izazvanih padom sa terase u trenucima beznađa.
20.11.2026
12:11
Devojka Viktora Živojinovića, Aleksandra Gašić, pokazala je na društvenim mrežama kako provodi slobodno vreme, a njenom objavom otkriveno je i jedno zajedničko interesovanje koje deli sa Breninim sinom.
20.11.2026
11:28
Žena pevača Saše Kovačevića, Zorana Tasovac, porodila se 16. novembra i rodila zdravog dečaka kojem su novopečeni roditelji dali ime Aleksa, a ponosni tata juče je izveo suprugu i bebu iz porodilišta.
20.11.2026
11:11
Pevači Halid Bešlić i Toma Zdravković ostavili su neizbrisiv trag u narodnoj muzici, a zanimljivo je da su rođeni istog datuma.
20.11.2026
10:42
Starleta Tamara Đurić ponovo je uspela da privuče ogromnu pažnju na društvenim mrežama, a njeno najnovije golišavo izdanje nikoga nije ostavilo ravnodušnim.
20.11.2026
10:26
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.