Vlasti u Japanu planiraju da povećaju starosnu granicu za odlazak u penziju, sa 65 na 70 godina starosti. Ovu granicu poslednjih godina povećale su i mnoge druge zemlje, poput Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Poljske. Takođe, u Velikoj Britaniji i Finskoj sada se u penziju ide sa 68 godina
Penzijski sistemi se u celom svetu konstantno menjaju, ali ako ne želite da čekate da ispunite sve potrebne uslove ili jednostavno nemate snage da radite do 65. godine, sa koliko će, na primer, i žene ići u penziju od 2030. godine, ima rešenja i za to.
Prevremena penzija je mogućnost koju građani koriste iz različitih razloga, ali ta opcija ima i određenu cenu, a to je umanjenje od 0,34 odsto za svaki mesec prevremenog penzionisanja ili najviše 20,5 odsto od ukupne penzije.
Dakle, ako bi vam starosna penzija sa punim radnim stažom iznosila 35.000 dinara, a odlučite da se prevremeno penzionišete tri godine ranije, mesečni ček bi vam bio manji za oko 4.300 dinara, odnosno primali biste mesečno 30.700 dinara.
Prevremena penzija je opcija koja u Srbiji postoji od januara 2015. godine i koristi je sve više ljudi, tako da brojka godišnje raste u proseku za oko 10.000. Krajem 2018. bilo je 28.000 korisnika, a već u julu 2019. čak 43.000.
Foto: Tanjug
Penzioneri
Treba podsetiti da od 1. januara 2021. godine važe novi uslovi za odlazak u starosnu i prevremenu penziju. Granica za odlazak u starosnu penziju kod žena se pomera za dva meseca, pa će tako dame u 2021. godini u starosnu penziju moći da idu sa 63 godine i dva meseca života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
Nova pravila za dame jesu i ukoliko žele da idu u prevremenu penziju. Za ovu godinu uslov je 39 godina i četiri meseca staža osiguranja i najmanje 58 godina i četiri meseca života.
Za muškarce će važiti isti uslovi kao i 2020. godine, dakle 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, ali ima promena u ostvarivanju prava na prevremenu penziju. Oni su, naime, prošle godine u prevremenu penziju išli sa 40 godina staža osiguranja i najmanje 58 godina i četiri meseca života. Ove godine idu sa 40 godina staža osiguranja i najmanje 59 godina života.
Kako izračunati umanjenje?
Visina prevremene starosne penzije određuje se na isti način kao i iznos starosne penzije, s tim što se suma trajno umanjuje za 0,34 odsto za svaki mesec pre navršenih 65 godina života, a može se umanjiti najviše do 20,5 odsto.
Da bi osiguranik stekao pravo na starosnu penziju potrebno je da ispuni, istovremeno, uslove u pogledu godina života i staža osiguranja.
Pravo na prevremenu starosnu penziju osiguranik stiče kada navrši najmanje 40 godina staža osiguranja i najmanje 60 godina života. Ova odredba će se u potpunosti primenjivati tek od 2024. godine, jer je Zakonom propisan prelazni period u kome će se ti uslovi u pogledu navršenja potrebnih godina života uvoditi postupno.
Tako, recimo, u 2022. godini, muškarcima će za prevremenu penziju biti potrebno 40 godina staža i najmanje 59 godina i šest meseci života, a ženama 39 godina i osam meseci staža i najmanje 59 godina života.
U 2023. muškarcima će biti potrebno 40 godina staža i najmanje 60 godina života, a damama 40 godina staža i najmanje 59 godina i šest meseci života.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moćan državnički govor koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao u Ujedinjenim nacijama otvorio je i pitanje hipotetičkog scenarija - šta bi bilo da je na njegovom mestu bio neko drugi...
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov danas je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću tokom susreta u Njujorku preneo pozdrave predsednika Rusije Vladimira Putina.
Prva predizborna debata o obrazovanju na tajkunskoj televiziji N1 pretvorila se u potputi debakl blokadera i lekciju iz političke dominacije potpredsednice GO SNS-a Ane Brnabić!
Fizičko i verbalno iživljavanje nad ženama postalo je prepoznatljivi zaštitni znak i lični pečat blokadera, koja svoju političku nemoć i nedostatak bilo kakvog programa pokušava da nadoknadi divljaštvom i najprizemnijim zastrašivanjem svih žena koje ne dele njihove bolesne stavove!
Nakon brutalnih pretnji, uvreda i poziva na linč koje su danima upućivali majkama, bakama i sestrama širom Srbije, blokaderi su sada prešli na novu fazu divljaštva - otvoreno ruganje i ponižavanje žena koje su im hrabro poručile: "Ja sam ćacika i ne plašim vas se!"
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na društvenoj mreži Instagram i u objavi istakao da vodi politiku isključivo u interesu Srbije.
Tačno godinu dana prošlo je od brutalne likvidacije na području Cetinja, u mestu Ugnji, kada su ubijeni u zasedi pripadnici škaljarskog klana Stefan Belada i Andrija Ivanović. Ceo slučaj ponovo je dospeo u žižu javnosti, s obzirom na to je upravo danas identifikovan treći saučesnik u planiranom i izvršenom zločinu.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Francuska se nalazi u finansijskoj krizi, a Pariz više ne može da pruža finansijsku pomoć Ukrajini, izjavila je predsednička kandidatkinja i šefica parlamentarne frakcije Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Sa padom temperature često se na prozorima pojavljuju zamagljenje i kapljice vode. Učestala kondenzacija može dovesti do buđi, oštećenja zaptivki i vlaženja prozorskih dasaka.
Pevačica Mirna Košanin gostovala je u emisiji "Demanti", gde je otvoreno govorila o ljubavi koju je doživela tokom boravka u Švajcarskoj i bivšem partneru koji je danas jedan od najbogatijih ljudi u toj zemlji.
Pevačica Mirna Košanin gostovala je u emisiji "Demanti", gde je otvoreno govorila o periodu nakon razvoda, odlasku u Švajcarsku, ali i o tome kako je uspevala da uskladi posao u inostranstvu i brigu o detetu.
Koncert sećanja posvećen legendarnom Tomi Zdravkoviću, koji će biti održan 30. septembra u Sava centru, na 35. godišnjicu njegove smrti, okupiće neka od najpoznatijih imena domaće muzičke scene.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.