Srpska pravoslavna crkva 12. novembra obeležava praznik posvećen Stefanu Urošu II Milutinu Nemanjiću, u narodu poznatijem kao kralj Milutin
Srpski kralj Stefan Uroš II Milutin bio je Nemanjić koji je najduže vladao čak 39 godina, od 1282. do 1321. i podigao je najviše bogomolja oko 40, ali je ostao u senci njegovog pradede Stefana Nemanje i unuka Stefana Dušana.
Među Srbima je ostao upamćen po ženidbi šestogodišnjom Simonidom i oslepljavanju sina Stefana Dečanskog.
Da bi mogao da se oženi i po četvrti put, odnosno da se venča sa Simonidom i tako zapečati politički savez sa Vizantijom. Kralj Milutin je kad se ženio Anom, ćerkom bugarskog cara, što mu je bio treći brak, njegova prva žena Jelena bila je još živa - taj brak je bio protivzakonit, pa se ne računa. Jelena je u međuvremenu umrla, pa se on smatrao slobodnim udovcem.
Foto: wikipedia.org
Kralj Milutin
Oslepeo sina
Najveće posledice Milutinovih brakova iz političkog interesa pretrpeo je njegov i Anin sin Stefan, koji je u istoriji Srba ostao upamćen kao Stefan Dečanski. Poništavanjem braka sa Anom, on je postao "nezakonit" i izgubio je pravo na nasleđivanje prestola.
Istorija beleži da je u Zeti gde je boravio kao očev namesnik, oko Stefana počela da se okuplja vlastela nezadovoljna Milutinovim okretanjem Vizantiji. Ne zna se tačno kada ni kojim povodom je izbila buna protiv kralja Milutina, koju je predvodio njegov - sada nezakoniti - sin Stefan
Ali hroničar tog vremena Danilo beleži da je kralj poveo jaku vojsku pred kojom se Stefan sa svojim jedinicama povukao iza reke Bojane. Milutin je svom sinu uputio pismo: "Čedo moje milo i srdačno, zovem te, i ne odazivaš mi se. U žalosti mojoj izgleda mi da si blizu mene, no pružam ruku, i ne nalazim te. Mnoge suze čine mi slepoću, i ljutim bolom cepa mi se srce zbog tvoga razlučenja i deli me plamenovima od mnogog uzdisanja. Zar to beše čedo moje, čemu se ne nadah od tebe? No dođi, dragi sine moj, da se uteši starost moja."
Danilo beleži da je Stefan dirnut pismom otišao kod Milutina da moli za oproštaj, ali ga je Milutin kad je došao odmah okovao i poslao u Skoplje da ga oslepe, kako bi ga jednom zauvek isključio iz borbe za vlast. Slepi ljudi prema srednjovekovnim shvatanjima nisu bili sposobni za upravljanje državom.
Milutinov plan osujetili su Stefanovi ljudi, koji su potkupili dželata, pa ga ovaj nije oslepio, to jest nije ga oslepeo već samo izranjavio oči. Živeću u strahu od oca, Stefan je to krio i stalno je nosio zavoj. Odmotao je oči tek kad mu je potvrđena vest da je Milutin umro.
Foto: wikipedia.org
Gračanica
U svetu omiljen, u Srbiji osporavan
Kralj Milutin je vodio je izuzetno mudru doplomatsku politiku i sa Istokom i sa Zapadom. Stupio je u diplomatske odnose sa Egiptom i Zlatnom hordom, uz mongolskog kana iz Persije jedini je imao izaslanika van rimo-katoličkog sveta na proslavi Jubileja u Rimu 1300. godine.
Izgradio je najlepšu bogomolju u Jerusalimu manastir sv. Arhangela, jedini je vladar koga je susedni narod Bugari proglasio svojim svecem.
Tropar Svetog kralja Milutina
Na Zemlji si svom dušom zavoleo Hrista i Njegove si zapovesti sačuvao. Kao reka si bogato napojio siromašne milosrđem, sačuvavši svoj narod. I grob sa tvojim moštima mirisna isceljenja svima podaje: Zato te molimo, Sveti Milutine, isprosi dušama našim veliku milost.
U inostranstvu je bio najcenjeniji i najpoštovaniji Nemanjić, ali u Srbiji nije bilo tako. Nije imao bezrezervnu podršku crkve i naroda koji, na kraju, nisu prihvatili ni njegovu poslednju volju - da ga nasledi sin Konstantin, već su na presto doveli Stefana Dečanskog.
Milutin se upokojio 29. oktobra 1321. godine. Njegovo telo se pokazalo netljenim i čudotvornim. Kao takvo ono i danas počiva u Sofiji u crkvi "Svetoga Kralja".
Foto: wiki
Bogorodica Ljeviška
Koliko je godina vladao toliko crkava je napravio
Predanje kaže da je kralj Milutin izgradio crkava koliko je godina vladao, oko 40-ak. Nije gradio samo po Srbiji, već po celom svetu od Grčke do Jerusalima.
Manastir Gračanicu je sagradio kralj Milutin 1321. godine i posvetio je Uspenju Presvete Bogorodice. Manastir se nalazi u selu Gracanica, 10 km. udaljen od Prištine, administrativnog centra Kosova i Metohije.
Bogorodica Ljeviška je crkva u Prizrenu, takođe njegova zadužbina. Crkva je podignuta u periodu 1306-1307. na ostacima katedrale iz 11. veka, koja je takođe osnovana na mestu starije, ranohrišćanske crkve. Crkva je istorijsko sedište episkopa prizrenskog Srpske pravoslavne crkve.
Manastir Svetog Đorđa u Starom Nagoricanu se nalazi nedaleko od sela Staro Nagoricane, 13 km istočno od Kumanova u Makedoniji. Podigao ga je na osnovi ranije crkve iz 1071. godine kralj Srbije Milutin (1282—1321) u periodu od 1313. do 1318, kao jednu od mnogobrojnih svojih zadužbina, posvetivši je Svetom Đorđu.
Manastir Svetih arhangela Mihaila i Gavrila je oko 1312/13. godine osnovao i podigao kralj Milutin. Nalazi se unutar zidina Starog grada u Jerusalimu, neposredno u blizini Crkve Svetog Groba (Crkva Vaskrsenja Hristovog) i Grčke patrijaršije.
Danas se navršava 616 godina od smrti najvoljenije i najmudrije srpske kneginje Milice. I više nego simbolično je što njena godišnjica smrti pada baš na Dan primirja, jer je ta žena ceo svoj vek sve činila zarad mira u državi, žrtvujući čak i sopstvenu decu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Danas se navršava 616 godina od smrti najvoljenije i najmudrije srpske kneginje Milice. I više nego simbolično je što njena godišnjica smrti pada baš na Dan primirja, jer je ta žena ceo svoj vek sve činila zarad mira u državi, žrtvujući čak i sopstvenu decu
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Lider Srpske radikalne stranke (SRS) dr Vojislav Šešelj poručio je da blokaderi ne mogu biti budućnost Srbije, uz ocenu da građani žele stabilnost i nastavak razvoja zemlje, a ne proteste i blokade.
Juče je u Kraljevu održan blokaderski skup koji je jedva okupio nešto više od 3.000 zgubidana. Ono što nas posebno zabrinjava jeste snimak koji kruži po društvenim mrežama, na kome se vidi stariji čovek koji je zloupotrebljen od strane blokaderske "elite".
Crnogorski državljanin A. K. (32), za kojim je NCB Interpola Podgorica raspisao međunarodnu poternicu, uhapšen je na teritoriji Srbije prilikom pokušaja da napusti zemlju preko graničnog prelaza Godovo.
U velikom požaru koji je tokom jučerašnjeg dana zahvatio zgradu “stare mlekare“ u širem centru Čačka jedna osoba je teško povređena i prevezena u bolnicu.
Dete je nastradalo u jezivoj nesreći koja se dogodila u subotu na auto-putu Beograd - NIš kod Paraćina, a u još čak 658 saobraćajnih nezgoda, život je tokom prethodne nedelje izgubilo 7 osoba
Ukrajince čekaju moguća nova ograničenja struje zbog talasa ekstremne vrućine i sve većeg opterećenja elektroenergetskog sistema, upozorio je generalni direktor energetske kompanije Jasno Sergej Kovalenko.
Poljska ubrzava pregovore sa SAD o stvaranju stalne američke vojne baze na svojoj teritoriji, iako je javnost gotovo presečena na dva dela: 44,1 odsto građana podržava novu bazu, dok je 40,9 odsto kategorično protiv.
U moskovskom Muzeju „ATOM” zvanično su proglašeni pobednici sedme sezone međunarodnog naučno-obrazovnog projekta „Ledolomac znanja”, koji se održava uz podršku ruske državne korporacije „Rosatom”. Najtalentovaniji srednjoškolci već u avgustu kreću u jedinstvenu ekspediciju na Severni pol, i to nuklearnim ledolomcem „50 godina Pobede”.
Kriza goriva u Rusiji više nije lokalni poremećaj, već problem koji je zahvatio veliki deo zemlje. Ograničenja prodaje benzina i dizela, redovi na pumpama, zabrana točenja u kanistere i limiti po automobilu sada se beleže u desetinama regiona.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Za Bikove, Lavove i Vodolije očekuje se izuzetno povoljan period tokom leta. Finansijska situacija im se poboljšava, a dugovi se postepeno smanjuju ili nestaju.
Zbog ekstremno visokih temperatura koje su pogodile Francusku, mnogi građani traže jednostavne načine da rashlade svoje domove. Trik koji je privukao pažnju je korišćenje aluminijumske folije za smanjenje toplote u prostorijama.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Voditeljka Jovana Jeremić na odmoru je u Italiji sa partnerom Milošem Stojanovićem Tigrom, a pratioce je obradovala provokativnom fotografijom iz kafića.
Dok javnost bruji o vezi Jakova Jozinovića i Džejle Ramović, posebnu pažnju fanova privlači jedna izjava pevačice nakon njihovog nastupa u Sava Centru.
Majka Teodore Džehverović, Gordana Džehverović, komentarisala je aktuelna dešavanja u Eliti 9, te se dotakla odnosa Aneli Ahmić i Asmina Durdžića koji se prethodnih meseci svađaju i iznose prljav veš.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.