Epidemiolog i član Kriznog štaba prof. dr Branislav Tiodorović otkriva šta mu je bilo najteže tokom prothodne dve godine, šta je ono što nikada neće zaboraviti, koliko ćemo puta ići po vakcinu, i da li ćemo imati vakcinu protiv svih sojeva
- Ovo je pandemija koja je ostavila najveće posledice u celom svetu, ali i kod nas. Može se čak po nečemu i uporediti i sa španskom groznicom, recimo, po tome šta su njeni efekti osetili po tragičnim posledicama, ali svakako da ima i socijalnih i psiholoških karakteristika. Sigurno je i ekonomski, pa i politički problem. Različita tumačenja se javljaju, ne samo u medicini nego i u drugim oblastima i govore o tome koliko je bilo teško - kaže dr Tiodorović za Blic.
- Normalno da smo zapamtili one najtragičnije situacije, i ja se uvek sećam i ponavljam situaciju sa Gerontološkim centrom u Nišu iz aprila 2020. godine. To je bilo strašno, strašan udar, sa velikim posledicama. Svaki život je neprocenjiv, tako je i kada smo gubili starije, ali i kada su stradali od korone i oni mlađi. U ovoj epidemiji, napustili su nas i umetnici, kulturni radnici, lekari, naučnici, akademici… Mnogo mi je bilo teško svaki put kada bi umrla neka trudnica. Umesto da se raduje jer se rađa novi život, desi se da se zarazi i umre... To mi je bilo teško. Što se tiče epidemije, to je i veliki udar na ekonomiju, normalan ljudski život, na psihu, na socijalni život… Pamtiću i zbog toga što nam se desilo i to, da je bilo mnogo politikanstva, umesto da imamo nacionalno zajedništvo, da savladamo posledice, mi smo se bavili nečim što predstavlja još veći rizik i udaljavanje od osnovnog cilja.
Da li smo izvukli neku pouku, da li ima nečeg dobrog u ovom „zlu“
- Pored ovih teških i tragičnih događaja, moram da kažem i istaknem nešto, što predstavlja pozitivnu stranu, a to je društvo i javnost. Narod, građani, koji su pokazali veliku spremnost da se bore. To nije bilo samo naviknuti se da pandemija postoji, nego i ono što predstavlja pozitivnu karakteristiku borbe za opstajanje. Takođe, moramo da kažemo i istaknem da je i naš zdravstveni sistem pokazao veliku izdržljivost i elastičnost na jedan način, uprkos primedbama. Savladani su problemi na najbolji mogući način. Bili smo među prvima u svetu i sa vakcinama i sa lekovima… Jednostavno, pokazana je snaga i izdžljivost jedne male zemlje.
Na pitanje hoćemo li dobiti vakcinu protiv svih sojeva doktor Tiodorović kaže:
- Teško je predvideti ali se nadam da izlazimo polako. Ima puno radova ne temu vakcina, svih sojeva, i to su više razmatranja u ovom trenutku i planovi… Kinezi su, recimo, krenuli prvi, sada kreće i Fajzer i Američki vojni Institut za imunobiologiju, i oni kažu, na osnovu podataka koje imamo, smatramo da je moguće napraviti vakcinu koja će štiti od svih sojeva.
Stopa smrtnosti od omikron varijante virusa korona znatno je niža u poređenju s ranijim brojkama i iznosi 25 odsto u odnosu na brojke umrlih tokom prethodnih talasa virusa, pokazuju podaci velikog istraživanja o smrtnosti iz Južnoafričke Republike
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Stopa smrtnosti od omikron varijante virusa korona znatno je niža u poređenju s ranijim brojkama i iznosi 25 odsto u odnosu na brojke umrlih tokom prethodnih talasa virusa, pokazuju podaci velikog istraživanja o smrtnosti iz Južnoafričke Republike
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
Kombi koji se iz smera Zagreba kretao prema Zagorju probio je rampu na naplatnoj stanici Mokrice bežeći od policije, nakon čega je zaustavljen u naselju Oroslavje a uhapšeni su svi koji su bili u vozilu.
Iran je dostigao takav nivo naučnog i tehnološkog razvoja da je atomska bomba, u poređenju sa znanjem kojim raspolaže, praktično beznačajna, izjavio je Hamed Fahrizade, sin ubijenog iranskog nuklearnog naučnika Mohsena Fahrizadea.
Francuska je još tokom leta 2026. godine tajno rasporedila pripadnike svoje regularne vojske na teritoriji Ukrajine, gde pod komandom francuskog generala obučavaju ukrajinske vojnike i održavaju zapadno naoružanje, otkriva Radio Frans enternašonal (RFI).
Sin bivšeg direktora američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džona Brenana, Kajl Brenan (40), uhapšen je u američkoj saveznoj državi Virdžiniji pod optužbom za prenos materijala koji prikazuje seksualno zlostavljanje dece.
Estonija se priprema za mogućnost ruske invazije i potpune okupacije svoje teritorije, zbog čega razvija poseban sistem koji bi omogućio da državne službe nastave da funkcionišu iz inostranstva, čak i ako neprijateljske snage zauzmu zemlju i unište njenu digitalnu infrastrukturu.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Bivša striptizeta Vesna Počuča Šana svojevremeno je otkrila da ju je majka podržala kada je donela odluku da se bavi striptizom, a takođe je progovorila i o neprijatnoj situaciji kada je neko njenom sinu poslao njen intimni snimak.
Ljubavna priča Katarine i pevača Darka Lazića ponovo je privukla veliku pažnju javnosti, a ovoga puta razlog je emotivna objava koju je Darko podelio sa svojim pratiocima na Instagramu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.