• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer.rs

14.04.2022

19:56

MEĐU DECOM SEVAJU PESNICE I NOŽEVI! Vršnjačko nasilje u Srbiji je epidemija jača i od korone - KAKO ZAUSTAVITI ZLO?!

Ilustracija/Shutterstock

Društvo

MEĐU DECOM SEVAJU PESNICE I NOŽEVI! Vršnjačko nasilje u Srbiji je epidemija jača i od korone - KAKO ZAUSTAVITI ZLO?!

Podeli vest

U Srbiji su u jednom danu zabeležena dva slučaja teškog vršnjačkog nasilja, a Danijela Gračanin iz Odbora za zaštitu ljudskih prava za naš portal objasnila je na koji način se može zaustaviti ovo zlo koje se dešava u školama širom naše zemlje

Vršnjačko nasilje ponovo je ovih dana glavna tema u Srbiji nakon dva teška slučaja zabeležena u školama u Pančevu i Bačkoj Palanci.

Prvi napad dogodio se u Pančevu blizu Mašinske škole, gde je pretučen učenik A. M. a drugi incident dogodio se u dvorištu bačkopalanačke OŠ "Sveti Sava" kada su dvojica mladića napali učenika osmog razreda D. K. (15) i nožem mu naneli lakše povrede po glavi i rukama.

O tome koliko je bitno podići svet o vršnjačkom nasilju i preduzeti konkretne mere u razgovoru za Informer.rs objasnila je Danijela Gračanin iz Odbora za zaštitu ljudskih prava.

Foto: Privatna arhiva

Danijela Gračanin ističe da se o vršnjačkom nasilju mora govoriti često i glasno

Kako podići svest o vršnjačkom nasilju

- Tema vršnjačkog nasilja je nešto o čemu se mora govoriti često i glasno - napominje Danijela Gračanin na početku razgovora.

- Prvo i osnovno je veća edukacija tinejdžera kao i njihovih roditelja. Kod ove veoma osetljive i "škakljive" teme mora postojati simbioza tri stvari: porodica,škola,zakon... Jedino na taj način se mogu postići vidljivi rezultati - objašnjava ona.

Danijela ističe da je porodica osnov i stub svakog društva, pa tako sve potiče iz kuće.

- Više puta smo čuli da iz potpuno funkcionalnih porodica dolaze deca koja svoja nezadovoljstva ispoljavaju u školi ili na ulici. Imali smo u skorije vreme primer vršnjačkog nasilja u Čačku gde je jedan od roditelja učesnika nemilog događaja javno rekao da je roditelj "delikventa" i da je njihova porodica potpuno zdrava i funkcionalna gde je dete iz ko zna kojih razloga krenulo krivim putem. Ta porodica je bila zainteresovana za saradnju u rešavanju problema. Međutim to nije uvek slučaj. Šta ćemo sa disfunkcionalnim porodicama,šta ćemo sa decom koja odrastaju u porodicama sa prisutnim porodičnim nasiljem kojima je sistem ponašanja...nasilje i to je nešto što je potpuno normalno! Veoma je važno obratiti pažnju na takve stvari i prepoznati problem pre nego se dogodi.

Foto: Pixabay

Šta je vršnjačko nasilje

Ljiljana Marković, specijalni pedagog Educentra objasnila je šta je vršnjačko nasilje i koji oblici postoje.

Kada govorimo o vršnjačkom nasilju moramo da pravimo razliku između ponašanja koje ima elemente agresije i ponašanja koje se može definisati kao nasilje. Ponašanje koje ima elemente agresije, a ne spada u vršnjačko nasilje, je situaciono, ne ponavlja se i nema za cilj da drugome nanese štetu.

Vršnjačko nasilje je svako ponašanje koje ispunjava nekoliko elemenata:

- To je čin koji ima za cilj da se nekome nanese šteta

- Ponavlja se tokom nekog vremenskog perioda

- Odnos snaga između počinioca nasilja i žrtve je neravnopravan (žrtva je slabija) i to je glavna karakteristika nasilja.

Kakav uticaj ima škola

Gračanin kaže da u rešavanju problema osim roditelja treba uključiti škole, centar za socijalni rad, ali i podići edukaciju kod ove osetljive grupe.

- Škola kao obrazovno-vaspitna ustanova koja pored obrazovanja mora još bolje da se baviedukacijom dece i da tema vršnjačkog nasilja bude stalno prisutna. U svakoj školi postoji psihološko-pedagoška služba koja ovom temom mora da se bavi intenzivnije i iznova i iznova. Nije dovoljna opomena, nije dovoljan ukor, nije dovoljno prebaciti dete u drugu školu ili srednjoškolca isključiti iz škole. Potrebna su konstantna predavanja, konstantno podizanje svesti kod ove osetljive grupe mladih ljudi. Na sve moguće načine treba uključiti roditelje u rešavanje problema pa i do te mere uključivanjem centara za socijalni rad ukoliko roditelji nisu saradljivi ili odbijaju savete i edukaciju - kaže ona.

Foto: Shutterstock

Vrste nasilja među decom

Ljiljana Marković je na platformi za prevenciju nasilja "Čuvam te" objasnila da postoje različite vrste nasilja među decom i međusobno su ravnopravna po negativnim posledicama koje ostavljaju na dete. Oblici nasilja mogu biti:

Fizičko nasilje - najočigledniji oblik nasilja, često se pogrešno uzima kao sinonim za nasilje u celini

Verbalno nasilje - vređanje, ponižavanje, klevetanje, ismevanje i sl. i sa ovom vrstom nasilja možda deca imaju i najviše iskustva u toku svog života (roditelji, staratelji i drugi autoriteti mogu biti skloni vređaju u toku disciplinovnja dece, a i ponižavajuće reči se mogu gotovo svakodnevno čuti i od vršnjaka u školi)

Društveno isključivanje - uveravanje druge dece da se ne igraju i/ili ne druže sa konkretnim detetom-metom

Elektronsko, digitalno ili “sajber” nasilje - napadi/pretnje putem interneta, omalovažavanje, "flejmovanje" (izazivanje negativne reakcije uvredama, psovkama, izvrtanjem rečenog, "ubacivanjem reči u usta" koje osoba/dete nije reklo, sa ciljem da uzruja dete-metu i uvuče ga u raspravu u kojoj ono gubi dostojanstvo i kredibilitet), onlajn zastrašivanje, distribuiranje ličnih materijala (fotografija, postova na društvenim mrežam itd., a bez saglasnosti ciljane osobe)

Da li i roditelji treba da snose odgovornost

Iz Odbora za zaštitu ljudskih prava smatraju da je zakon neizostavan deo simbioze, ali da je on kao takav blag i neproduktivan te da i roditelji moraju snositi odgovornost.

- Kao treći član simbioze stupa na snagu zakon koji je isuviše blag i neproduktivan. Ne smemo čekati da se dogodi još jedan Aleksa. Zakon mora biti oštriji ako ne može prema maloletnoj deci onda prema roditeljima problematične dece. Smatram da se ništa ne postiže društveno-korisnim radom kao sankcijom za maloletnike čak može biti kontraproduktivno. Roditelji moraju snositi odgovornost za svoju decu u jednom demokratskom i uređenom društvu. Moraju zajedno sa svojom decom proći sistem savetovanja i edukacije, moraju biti svesni odgovornosti koje roditeljstvo nosi. Ako ne postoji saradnja oni na nju moraju biti uslovno rečeno naterani, to se ne može postići drugačije osim pooštravanjem zakona i sprovođenjem istog u delo. Dakle da bi postigli uspeh i sprečili nemile događaje koji su nažalost sve učestaliji moramo edukovati društvo i podići temu ovog problema na još viši nivo - objašnjava Danijela Gračanin.

Foto: Shutterstock

U rešavanju problema moraju biti uključeni i roditelji

Gračanin ističe da je jedini način da se spreče nemili događaji međusobna saradnja.

- Svi moramo međusobno sarađivati porodica, škola, zakon i gledati na to kao na "sveto trojstvo", simbiozu savremenog društva. Jedino na taj način roditelji će slobodno, bez strepnje moći da puste svoju decu i u školu i na ulicu - zaključuje ona.

Bonus video:

 


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija