(VIDEO) SRBIJA JE OVO TREBALO DA URADI ODAVNO! POTOPLJENI BRODOVI NEMAČKE NACISTIČKE FLOTE KOD PRAHOVA BIĆE IZVAĐENI! Tu je i brod bolnica sa 1.600 ranjenika!
Dvadeset jedan brod nemačke flote potopljen tokom Drugog svetskog rata, nizvodno od HE "Đerdap 2", biće deminiran i uklonjen. Vrednost radova je oko 30 miliona evra, a sredstva su obezbeđena iz kredita Evropske investicione banke.
Vrednost radova procenjena je na oko 30 miliona evra, a sredstva su obezbeđena iz kredita Evropske investicione banke i bespovratnih sredstava WBIF fonda.
Projekat uključuje deminiranje i uklanjanje 21-og potopljenog broda, koji se nalaze nizvodno od HE "Đerdap 2", koja obuhvata površinu od sedam kilometara.
Mesto gde su brodovi potopljeni na Dunavu kod Prahova danas su posetili Tomislav Momirović, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Emanuele Žiofre, ambasador Evropske unije u Srbiji i Alesandro Bragonci, direktor regionalne kancelarije Evropske investicione banke za Zapadni Balkan.
- Svi ti projekti su važni ne samo za opštinu Negotin već i za Evropsku uniju i s obzirom na to da plovni, odnosno vodni saobraćaj je sa jedne strane ekonomičan, sa druge strane ekološki, takođe i energetski efikasan. Daću vam primer, da jedan brod može da preveze žitarica ili građevinskog materijala koliko stane u 120 kamiona, što znači sa jednim brodom za prevoz takvog materijala mi imamo 120 kamiona manje na putevima - rekao je Žiofre.
Podsetimo, prvog septembra 1944. godine nemačka nacistička flotila stigla je Prahovo nadomak Negotina, koje je tada još uvek bilo pod nemačkom okupacijom.
Admiral Paul Zib, pritisnut napadima saveznika, Rumuna, koji su u međuvremenu promenili stranu, i jugoslavenskih partizana odlučuje da potopi flotilu.
Među mnogim brodovima koji su tada potopljeni bio je i brod-bolnica na kome se nalazilo 1.600 ranjenika, a na ostalim brodovima oko 2.000 civila.
Šta je operacija Dunavski vilenjak?
Iako je Dunav bio potpuno prohodan za brodove, to nije bio slučaj i za podmornice. Iz tog razloga, nacisti odlučuju da sami potope preostale tri podmornice nedaleko od turske obale, kako ne bi pale u ruke neprijatelja.
Admiral Zib započeo je povlačenje, svestan da do Đerdapske klisure mora da stigne pre Crvene armije, ali do tamo ga je čekalo još skoro 1000 kilometara plovidbe.
Bilo je jasno da je put do Đerdapa mrtva trka, koju takođe mogu da dobiju i Rusi.
Rumunija je kapitulirala 23. avgusta 1944. godine i objavila rat Nemačkoj. Dva dana kasnije, u blizini grada Černa voda, rumunski vojnici napadaju dojučerašnje saveznike i tom prilikom gine više od 600 ljudi, dok 12 brodova biva potopljeno.
Nekoliko dana potom, kod bugarskog grada Vidina, ponovo dolazi do napada i Nemačka gubi nekoliko stotina vojnika i 22 broda.
Prvog septembra, flotila, u ne tako dobrom stanju, stiže u Prahovo nadomak Negotina, koje je tada još uvek bilo pod nemačkom okupacijom. Na brodu-bolnici se nalazilo 1.600 ranjenika, na ostalim brodovima oko 2.000 civila, neka plovila su bila teško oštećena, dok je posadi falilo svega - od municije, preko hrane i lekova.
Civili i jedan deo vojnika iskrcali su se na kopno i vozom krenuli ka Nemačkoj. Admiral Zib je ostao na Dunavu. Naredio je kapetanu Selteru da sa najspremnijim brodovima proba da prođe kroz gvozdenu kapiju.
Međutim, Seltera dočekuju žestoki napadi i Nemačka ponovo ostaje bez velikog broja brodova.
Svestan koje su mu karte preostale, admiral Zib se odlučuje za drugačiju strategiju.
Brodovi koji su potopljeni pripadali su nacističkoj dunavskoj i crnomorskoj flotili. Tokom Drugog svetskog rata, plovili su Crnim morem, Dunavom ali i rekama Sovjetskog saveza.
Većina ovih brodova je do mora doplovila Dunavom iz Nemačke, dok je jedan broj napravljen u rumunskom brodogradilištu Konstanca na obali Crnog mora.
Nakon poraza Nemačke vojske na Istočnom frontu, saveznički avioni započeli su napade na nacističke brodove u podmornice u Crnom moru.
Zbog toga, početkom avgusta 1944. godine, direktor brodogradilišta i luke u Konstanci, admiral Paul Zib, organizuje sve raspoložive brodove u jednu formaciju i počinje operaciju povlačenja Dunavom do Nemačke pod nazivom Dunavski vilenjak.
Ovogodišnja suša, koju naučnici smatraju posledicom globalnog zagrevanja, otkrila je više od 20 olupina ratnih brodova na delu Dunava u blizini Prahova u Istočnoj Srbiji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ovogodišnja suša, koju naučnici smatraju posledicom globalnog zagrevanja, otkrila je više od 20 olupina ratnih brodova na delu Dunava u blizini Prahova u Istočnoj Srbiji.
Dali ste sve od sebe. Tužbe, kao pokušaj da nas iscrpite i ućutkate. Zabrane emitovanja. Pritisci i privođenja. Uvrede i targetiranje. Na kraju, i pomeranje naše televizije na manje atraktivne pozicije kablovskih operatera. Pomerali ste granice onoga što moramo da izdržimo.
Dragan J. Vučićević izneo je u emisiji "Kolegijum" ozbiljne tvrdnje o mogućoj manipulaciji vidljivošću političkog sadržaja na Instagramu, navodeći da su objave liste „Ujedinjena Srbija“ i Aleksandar Vučić, bile potpuno nevidljive tokom kampanje 7. oktobra.
Da se protivnici Aleksandra Vučića sada plaše njegovog delovanja iz opozicije, kao i da im smeta mogućnost da sa pozicije opozicionog lidera nastavi da učestvuje u političkom životu, kritikuje novu vlast, obraća se građanima, učestvuje u skupštinskim raspravama, pokazao nam je autorski tekst objavljen u listu "Danas", u kojem se, u kontekstu sprečavanja Vučićevog političkog povratka, pominju optužnice.
Predsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas pridružio se "Studentskoj listi" i plenumima u pokušajima da se zabrani Informer TV, jedini slobodni medij u Srbiji.
Nova kolumna Nebojše Bakareca, poslanik i član predsedništva SNS, govori o pismenosti ljudi koji vode profil na društvenim mrežama "Studenti u blokadi".
Međunarodna konzervativna organizacija CPAC (Conservative Political Action Conference) saopštila je da će prva konferencija CPAC Balkans biti održana u januaru 2027. godine u Beogradu, a najavljeno je i učešće Aleksandra Vučića.
Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković izjavila je za Novosadsku televiziju da se Srbija nalazi u političkoj situaciji kakvu, prema njenim rečima, do sada nije doživela, ukazujući na neizvesnost oko formiranja vlasti i donošenja političkih odluka.
U teškoj saobraćajnoj nesreći, koja se večeras dogodila na putnom pravcu Tutin–Leskova, u mestu Velje Polje, život je izgubio mladić A. A. (19), dok je vozač automobila povređen.
Policija intenzivno traga za dvojicom nepoznatih muškaraca koji su rano jutros, oko 5 časova, bacili dva Molotovljeva koktela na porodičnu kuću u Obrenovcu.
Iran koristi zaplenjeno američko oružje i vojnu opremu za jačanje svojih odbrambenih kapaciteta i razvoj novih sistema naoružanja, izjavio je danas savetnik komandanta Vazduhoplovnih snaga Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC), Ali Balali.
Borbeni avioni F-16 koje je Ukrajina dobila od zapadnih zemalja retko se koriste na frontu zbog stalnih popravki, otkrio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Bivši britanski premijer Boris Džonson ispričao je neprijatnu anegdotu sa susreta sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, tvrdeći da ga je ruski diplomata tokom razgovora primoravao da pije velike količine votke, dok su sedeli pored veoma vrelog kamina.
Poznati američki pisac Stiven King izazvao je brojne reakcije na društvenoj mreži Iks nakon što se napisao da su vanzemaljci stigli na Zemlju i da je upravo to pravi razlog za obustavu avio-saobraćaja u Sjedinjenim Američkim Državama.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Dok se u većem delu Evrope smenjuju hladni i kišoviti dani, na jednom španskom ostrvu i u novembru možete uživati u suncu, peščanim plažama i prijatnim temperaturama. Fuerteventura je idealna destinacija za sve koji žele da produže leto i pobegnu od jesenjih gužvi.
Jutarnje vežbanje nije nužno bolje za kvalitet sna od večernjeg, pokazala je analiza više studija. Razlika je primećena uglavnom u učestalosti noćnih buđenja, i to nakon intenzivnijih treninga.
Princ Vilijam sve više uživa u prirodi, a čini se da je za to zaslužna i njegova supruga Kejt Midlton. Pored posmatranja ptica i šetnje sa porodičnim psima, prihvatio je i jedan od njenih omiljenih hobija na otvorenom, koji je ranije smatrao prilično neobičnim.
Rijaliti programi često donose turbulentne ljubavne odnose i neočekivane preokrete, a među pričama koje su posebno privukle pažnju javnosti našle su se i trudnoće koje su se dogodile pred kamerama.
Bivši rijaliti učesnik Zvezdan Slavnić oglasio se na svom Instagram profilu i pokazao kako u svom domu proslavlja krsnu slavu Svete vrače Kozmu i Damjana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.