Penzije se u Srbiji koriste sve duže, što pokazuju i podaci Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) prema kojima su starosni penzioneri 2008. godine penziju koristili 15,5 godina a prošle godine 19.
Pritom, kako se navodi u poslednjem broju "Glasa osiguranika", glasilu Fonda PIO dužem korišćenju penzija su više doprinele žene budući da su one 2008. godine starosnu penziju u proseku koristile 16 a 2022. godine 21 godinu, dok je kod muškaraca prosek 2008. godine iznosio 15, a prošle godine 17 godina.
Kada je reč o prosečnom stažu korisnika starosne penzije, on je 2008. godine iznosio 33 godine za muškarce, a 27 godina za žene, a 15 godina kasnije muškarci su u proseku imali godinu staža više, odnosno 34 godine, a žene 30 godina, tj. radile su u proseku tri godine duže od onih koje su se penzionisale 2008. godine.
U skladu sa prethodnim podacima, statistika pokazuje i pomeranje granice navršenih godina života starosnih penzionera kojima je pravo na penziju prestalo zbog smrti, te su tako i žene i muškarci 2008. godinu starosnu penziju u proseku koristili do svoje 75. godine, a 2022. godine muškarci su koristili starosnu penziju do 78, a žene do 79. godine života. Razlike postoje i kod pojedinih kategorija osiguranika pa starosni penzioneri iz kategorije zaposlenih imaju najviše godina staža.
Foto: shutterstock/Informer
Tako su 2022. godine, muškarci u proseku imali 36 godina staža, a žene 32, dok su najmanje staža osiguranja imali starosni penzioneri iz kategorije poljoprivrednih osiguranika, muškarci prosečno 22, a žene 18 godina staža. Muškarci, korisnici starosne penzije iz kategorije samostalnih delatnosti u proseku su radili 33 a žene 29 godina. S druge strane, među korisnicima starosne penzije, najdugovečniji su poljoprivrednici koji su, prema podacima za prethodnu godinu, penziju primali u proseku 17 godina muškarci, odnosno 23 godine žene, a i muškarci i žene poljoprivrednici su starosnu penziju koristili u proseku do svoje 83. godine života.
Bivši zaposleni su penziju koristili do svoje 78 godine, muškarci u proseku 17 godina, a žene 21. Statistika govori da su, prema podacima za istu godinu, muškarci iz kategorije osiguranika samostalnih delatnosti starosnu penziju primali do svoje 76. a žene do 73. godine života, odnosno da su nekadašnji preduzetnici u proseku najkraće primali starosnu penziju, 12 godina muškarci, a žene 13 godina.
U slučaju starosnih penzionerki iz kategorije samostalnih delatnosti to je čak 10 godina provedenih u penziji manje u odnosu na starosne penzionerke iz kategorije poljoprivrednika, odnosno osam manje u poređenju sa nekadašnjim osiguranicama iz kategorije zaposlenih.
Staž sa uvećanim trajanjem računa se kao takav samo u državi u kojoj je radnik radio, dok ga druge države ne računaju, a osiguranici Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje koji imaju utvrđen poseban staž (žene najčešće po osnovu rođenja trećeg deteta, a muškarci po osnovu učešća u ratu) se u drugim državama na području bivše Jugoslavije uzima u obzir samo ako je navršen pre 1. januara 1965. godine.
Penzioneri već uveliko mogu da koriste penzionerske krtice i iskoriste sve pogodnosti koje one donose, a na mobilnoj i veb aplikaciji Penzionerska kartica možete videti spisak davaoca pogodnosti
Učenici VIII /1 u Osnovnoj školi "Aca Aleksić" u Aleksandrovcu priredili su iznenađenje svom razrednom starešini Draganu Rilaku, nastavniku biologije, povodom odlaska u penziju, i to kakvo!
Prosečna penzija će sa povećanjem planiranim od 1. januara iznositi 390 evra i ide se ka ostvarenju plana da do 2025. godine iznosi između 430 i 450 evra, izjavio je danas ministar finansija Siniša Mali.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Staž sa uvećanim trajanjem računa se kao takav samo u državi u kojoj je radnik radio, dok ga druge države ne računaju, a osiguranici Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje koji imaju utvrđen poseban staž (žene najčešće po osnovu rođenja trećeg deteta, a muškarci po osnovu učešća u ratu) se u drugim državama na području bivše Jugoslavije uzima u obzir samo ako je navršen pre 1. januara 1965. godine.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj poručio je da bi Srbi u Vladi Crne Gore morali da podnesu ostavke posle skandalozne odluke da se zabrani koncert Mirka Pajčina poznatijeg kao Baja Mali Knindža u Pljevljima.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić gostovao je na TV Informer, gde se oštro osvrnuo na aktuelna politička dešavanja u zemlji, ponašanje opozicije, situaciju na fakultetima, kao i na pritiske sa kojima se Srbija suočava.
Predsednik SNS-a i savetnik predsednika Republike Miloš Vučević izneo je za Kurir televiziju ozbiljne optužbe na račun rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića, tvrdeći da mu je otvoreno pretio otporom i nemirima na univerzitetu.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Krvavi tragovi, sona kiselina, spaljeni dokazi i nestanci bez objašnjenja postali su novi obrazac najtežih zločina u regionu. Iako tela žrtava nikada nisu pronađena, istražitelji sve češće uspevaju da rekonstruišu ubistva do detalja, oslanjajući se na forenziku, kamere i digitalne tragove.
Ekipa Informera uz pomoć veštačke inteligencije, prema do sada poznatim zvaničnim informacijama, napravila je video snimak rekonstrukcije ubistva Aleksandra Nešovića.
Novinar Mladen Mijatović onjavio je snimak akcije vađenja tela iz Bečmenskog jezera, koje je pronađeno nakon dojave građana da u vodi pluta automobil "seat".
Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država produžiće za dodatnih 30 dana izuzeće od sankcija za rusku naftu koja se transportuje morskim putem, objavio je danas Rojters.
Komercijalne zalihe nafte u svetu troše se frapantnom brzinom i preostalo je goriva za svega nekoliko nedelja, upozorio je u ponedeljak Fatih Birol, šef Međunarodne agencije za energiju (IEA).
MIinistarstvo odbrane Belorusije saopštilo je danas da su oružane snage te zemlje započele vojne vežbe, a da će u saradnji sa ruskom stranom biti uvežbavana isporuka nuklearne municije i njena priprema za upotrebu.
Supruga Slobe Vasića, Jelena Lela Vasić, nastavila je sa vođenjem poslova u njihovoj privatnoj klinici jer pored privatnih problema, posao ne sme da trpi.
Generalni direktor Javnog servisa Moldavije, Vlad Curkanu, podneo je ostavku nakon reakcija koje je izazvalo glasanje moldavskog žirija na Evroviziji 2026, održanoj u Beču.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar