Sada, 21 godinu posle NATO agresije na SR Jugoslaviju, pojavio se „argument" kako su Srbi izgubili rat, te je logična posledica da zbog toga predaju Kosovo. U takvom stavu sve je sporno, netačno i potpuno deplasirano
Godina 1966. Dorsi počinju snimanje prvog albuma, jednog od najboljih svih vremena, sa pesmama Break On Through, Light My Fire i The End. Partizan stiže do velikog finala Kupa šampiona, u kom će nesretno izgubiti od madridskog Reala na briselskom Hejselu. Englezi osvajaju titulu prvaka sveta u fudbalu, nakon što im je priznat nepostojeći gol u 101. minutu. Vratilo im se dve decenije kasnije u Argentini Maradoninom rukom…
Idemo redom
Na političkom planu, takođe, važna zbivanja. Indija i Pakistan potpisuju Taškentsku deklaraciju, rat je završen. U Kini počinje kulturna revolucija. Šef sovjetske diplomatije Gromiko u poseti Italiji, najavljeno otvaranje fabrike FIAT - a u komunističkoj državi. De Gol u poseti Moskvi zahteva „raspuštanje blokova" i uspostavljanje „Evrope država". Istovremeno, Francuzi se povlače iz komande NATO, sedište vojne alijanse seli se iz Pariza u Brisel…
Jugoslavija klizi ka dugoj krizi, na Brionskom plenumu smenjen je Leka Ranković. Za njim i cela garnitura „po dubini". Stupa na snagu sporazum sa Austrijom o regulisanju zapošljavanja radnika, reč gastarbajter od tada se u srpsko - hrvatskom jeziku „odomaćila". Albert Šper, jedan od petorice najviših nacističkih zvaničnika pušten je na slobodu.
Sve se ovo dešava 21 godinu nakon kapitulacija Nemačke i Japana. Za dve decenije, u nekom novom svetu, ništa nije ostalo isto. Nemačka i Japan su do tada postali oslonci SAD za „ograničavanje" sovjetskog i kineskog uticaja, što se De Golu nije svidelo, zaljuljao se celokupan NATO.
Gde su u svemu tome bile one teme koje su dovele do žestokog sukobljavanja saveznika i nemačko - japanske osovine?
Srbi „izgubili rat" posle 21 godine
Politički procesi imaju svoju dinamiku, jednako kao i privredni tokovi i društveni život. Istorijski događaji dugoročno usmeravaju političke procese, omeđe okvir u kojem će se kretati, ali najčešće ne mogu usporiti njihovu dinamiku, niti sprečiti tranziciju ka novoj fazi. Na dinamiku i tranziciju utiče toliko veliki broj indikatora, da ključne stvari ostaju nepredvidive, uprkos razvoju nauke.
Rat na Kosovu završen je pre 21 godine. Nakon agresije NATO na SR Jugoslaviju, brutalnom vojnom akcijom, koja je započela zbog krajnje sumnjivog povoda. Zapravo, dosta toga vezanog za ta dešavanja na terenu ostaje do danas sumnjivo i nerazjašnjen.
Foto: Fotoilustracija
U međuvremenu, nestrpljivost je izdala „lidersku državu", pa su podstakli kosovske Albance da jednostrano proglase nezavisnost. Tako su otvorena brojna pitanja, a traženje pravednog i funkcionalnog rešenja učinjeno skoro pa nemogućom misijom. Umesto dogovora za budućnost i okvira za suživot, napravljen je zamrznuti konflikt.
I sada, 21 godinu kasnije, pojavi se „argument" kako su Srbi izgubili rat, te je logična posledica da zbog toga predaju Kosovo. U takvom stavu sve je sporno. U određenoj meri izlišno je i komentarisati ga, ali se ipak treba zadržati na nekoliko stvari.
Plaćanje cene - na rate
Prvo, za izgubljeni rat cena se plaća „momentalno" i u celini. Nema naknadne pameti i plaćanja na rate. Ako je rat izgubljen 1999. godine, a logična posledica rata je gubitak teritorije, Albanci su morali još tada proglasiti nezavisnost. Pa da ih priznaje ko hoće.
Drugo, rat se gubi kapitulacijom jedne od strana u sukobu. Jugoslovenskim (srpskim) vlastima u Rambujeu je ponuđen ugovor koji je suštinski, sa onim neverovatnim aneksima, značio kapitulaciju. Nije prihvaćen, i tokom rata je pregovarano, pa je potpisan Vojno - tehnički sporazum u Kumanovu, a zatim doneta Rezolucija 1244. Razlika između teksta bilo koje kapitulacije i sadržine dokumenta Saveta bezbednosti UN je ogromna, te dve stvari nisu uporedive.
Treće, dobici od ratne pobede postaju konačni i neopozivi tek kada su konstatovani i široko prihvaćeni od strane ubedljive većine ključnih aktera međunarodnih odnosa i u tom kontekstu, kada ih legitimizuju određene međunarodne organizacije. NATO je proglasio pobedu, SAD kao vodeća država obznanile „nezavisnost Kosova" kao ratni dobitak, ali je apsurdnost ovakvog poteza i to što četiri članice Severnoatlantske alijanse nisu prihvatile takvo rešenje. Stavove ostalih, nezapadnih aktera i njihovo viđenje celokupne situacije nije potrebno posebno objašnjavati. To je dobro poznato.
Svet ne liči na onaj iz 1999.
Četvrto, za ove dve decenije, zahvaljujući dinamici političkih procesa, privrednih tokova i društvenog života, svet je postao sasvim drugačiji. Da, nalazi se u fazi tranzicije. Kina se uzdigla, Rusija vratila, EU se dezintegriše, haotizacija u SAD poprima dramatične razmere, uključuje i „upad" u skupštinu.
Nema više jednopolarnosti, hegemonističke stabilnosti, jednostranih odluka zbog kojih će drugi gunđati, ali ih na kraju prihvatiti. Nema ni izvesnosti, ni „globalnog optimizma", teza o „kraju istorije" i ubedljivih projekcija o svetloj budućnosti. Nema „jedne istine" prezentovane sa proverenih televizija, odavno već ne prolazi priča o „dobrim momcima" koji šire demokratiju i spašavaju svet, crne liste „diktatora" i markiranje „osovina zla" ne završavaju posao.
Ima zato planetarne ekonomske krize koja traje duže od decenije i kraj joj se ne vidi, progresivnog bogaćenja manjine nauštrb većine, migrantskih talasa, „žutih prsluka", rušenja spomenika, sve veće popularnosti radikalnih pokreta, naoružavanja i ratova, Avganistana, Iraka, Sirije, Ukrajine. Ima i pandemije i njenih političkih, bezbednosnih i ekonomskih posledica.
Gde su Balkan i Kosovo?
Gde je u svemu tome Balkan? Kome je Kosovo važno? Kako će iz postojeće perspektive uopšte biti artikulisan stav o dešavanjima iz 1999. godine? Koliko će taj stav biti podudaran sa istorijskom slikom političkog Zapada?
Foto: Fotoilustracija
Često se ponavlja da je Beograd tokom 21 godine izgubio mogućnost da utiče na političke procese u Prištini. Istovremeno se prenebregava činjenica da su u istom periodu „zapadni partneri" izgubili „momentum" da statusno pitanje reše onako kako su zamišljali. Vreme čini svoje. A vreme se ne može vratiti unazad.
Danas je ne samo netačno, već apsolutno deplasirano i van svakog šireg konteksta izmešteno prozivanje Srba kako su „izgubili rat", pa zbog toga moraju predati Kosovo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću danas je na vojnom aerodromu u Batajnici prikazano moćno oružje kojim raspolaže Vojska Srbije, a posebnu pažnju mu je u jednom trenutku privuklo to što moćnim raketnim sistemom kratkog dometa "Mistral" upravlja jedna devojka.
Opelom i polaganjem venaca u u spomen-kripti novim Kosovskim junacima u Hramu Svetog Vasilija Ostroškog u Nišu odata je pošta vojnicima i policajcima nastradalim na Kosovu i Metohiji tokom NATO agresije.
Meteorolog Ivan Ristić otkrio je da Srbiju u narednih nedelju dana očekuje veoma promenljivo vreme, jer već od 1. jula stiže destabilizacija atmosfere koja će doneti pljuskove sa grmljavinom i kratkotrajno osveženje, nakon čega se ponovo očekuje povratak visokih letnjih temperatura.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Viši sud u Beogradu izrekao je u četvrtak presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dečaka-ubice iz OŠ "Vladislav Ribnikar", na ponovljenom suđenju.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila rano jutros u Galovcu Začretskom, teško je povređen 23-godišnji vozač, nakon što je automobilom sleteo sa puta, a vozilo se potom zapalilo.
Prema rečima predsednice Moldavije Maje Sandu, njen ključni cilj je da se pitanje demilitarizacije Pridnestrovlja postavi kao nezaobilazan deo budućeg sporazuma između Rusije i Ukrajine.
Predsednik partije "Jedinstvena Rusija", Dmitrij Medvedev, zvanično je predstavio vodeću petorku kandidata koji će predvoditi stranačku listu na predstojećim parlamentarnim izborima zakazanim za septembar 2026. godine.
Nivo poverenja građana u poljskog predsednika Karola Navrockog skočio je na istorijski maksimum neposredno nakon njegove odluke da ukrajinskom predsedniku Vladimiru Zelenskom oduzme Orden belog orla.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komšinica Selin iz Pariza otkrila je da Goran Bregović i njegova supruga Dženana žive u braku na daljinu, što nije iznenađujuće s obzirom na to da je muzičar stalno na putu.
Pevačica Edita Aradinović broji sitno do porođaja, a sada je pratiocima pokazala kako izgledaju njeni dani dok s nestrpljenjem čeka dolazak naslednice na svet.
Pobednica šeste sezone rijalitija "Zadruga" Aleksandra Nikolić već neko vreme potpuno je nestala sa društvenih mreža na kojima je ranije bila i te kako aktivna.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.