Sada, 21 godinu posle NATO agresije na SR Jugoslaviju, pojavio se „argument" kako su Srbi izgubili rat, te je logična posledica da zbog toga predaju Kosovo. U takvom stavu sve je sporno, netačno i potpuno deplasirano
Godina 1966. Dorsi počinju snimanje prvog albuma, jednog od najboljih svih vremena, sa pesmama Break On Through, Light My Fire i The End. Partizan stiže do velikog finala Kupa šampiona, u kom će nesretno izgubiti od madridskog Reala na briselskom Hejselu. Englezi osvajaju titulu prvaka sveta u fudbalu, nakon što im je priznat nepostojeći gol u 101. minutu. Vratilo im se dve decenije kasnije u Argentini Maradoninom rukom…
Idemo redom
Na političkom planu, takođe, važna zbivanja. Indija i Pakistan potpisuju Taškentsku deklaraciju, rat je završen. U Kini počinje kulturna revolucija. Šef sovjetske diplomatije Gromiko u poseti Italiji, najavljeno otvaranje fabrike FIAT - a u komunističkoj državi. De Gol u poseti Moskvi zahteva „raspuštanje blokova" i uspostavljanje „Evrope država". Istovremeno, Francuzi se povlače iz komande NATO, sedište vojne alijanse seli se iz Pariza u Brisel…
Jugoslavija klizi ka dugoj krizi, na Brionskom plenumu smenjen je Leka Ranković. Za njim i cela garnitura „po dubini". Stupa na snagu sporazum sa Austrijom o regulisanju zapošljavanja radnika, reč gastarbajter od tada se u srpsko - hrvatskom jeziku „odomaćila". Albert Šper, jedan od petorice najviših nacističkih zvaničnika pušten je na slobodu.
Sve se ovo dešava 21 godinu nakon kapitulacija Nemačke i Japana. Za dve decenije, u nekom novom svetu, ništa nije ostalo isto. Nemačka i Japan su do tada postali oslonci SAD za „ograničavanje" sovjetskog i kineskog uticaja, što se De Golu nije svidelo, zaljuljao se celokupan NATO.
Gde su u svemu tome bile one teme koje su dovele do žestokog sukobljavanja saveznika i nemačko - japanske osovine?
Srbi „izgubili rat" posle 21 godine
Politički procesi imaju svoju dinamiku, jednako kao i privredni tokovi i društveni život. Istorijski događaji dugoročno usmeravaju političke procese, omeđe okvir u kojem će se kretati, ali najčešće ne mogu usporiti njihovu dinamiku, niti sprečiti tranziciju ka novoj fazi. Na dinamiku i tranziciju utiče toliko veliki broj indikatora, da ključne stvari ostaju nepredvidive, uprkos razvoju nauke.
Rat na Kosovu završen je pre 21 godine. Nakon agresije NATO na SR Jugoslaviju, brutalnom vojnom akcijom, koja je započela zbog krajnje sumnjivog povoda. Zapravo, dosta toga vezanog za ta dešavanja na terenu ostaje do danas sumnjivo i nerazjašnjen.
Foto: Fotoilustracija
U međuvremenu, nestrpljivost je izdala „lidersku državu", pa su podstakli kosovske Albance da jednostrano proglase nezavisnost. Tako su otvorena brojna pitanja, a traženje pravednog i funkcionalnog rešenja učinjeno skoro pa nemogućom misijom. Umesto dogovora za budućnost i okvira za suživot, napravljen je zamrznuti konflikt.
I sada, 21 godinu kasnije, pojavi se „argument" kako su Srbi izgubili rat, te je logična posledica da zbog toga predaju Kosovo. U takvom stavu sve je sporno. U određenoj meri izlišno je i komentarisati ga, ali se ipak treba zadržati na nekoliko stvari.
Plaćanje cene - na rate
Prvo, za izgubljeni rat cena se plaća „momentalno" i u celini. Nema naknadne pameti i plaćanja na rate. Ako je rat izgubljen 1999. godine, a logična posledica rata je gubitak teritorije, Albanci su morali još tada proglasiti nezavisnost. Pa da ih priznaje ko hoće.
Drugo, rat se gubi kapitulacijom jedne od strana u sukobu. Jugoslovenskim (srpskim) vlastima u Rambujeu je ponuđen ugovor koji je suštinski, sa onim neverovatnim aneksima, značio kapitulaciju. Nije prihvaćen, i tokom rata je pregovarano, pa je potpisan Vojno - tehnički sporazum u Kumanovu, a zatim doneta Rezolucija 1244. Razlika između teksta bilo koje kapitulacije i sadržine dokumenta Saveta bezbednosti UN je ogromna, te dve stvari nisu uporedive.
Treće, dobici od ratne pobede postaju konačni i neopozivi tek kada su konstatovani i široko prihvaćeni od strane ubedljive većine ključnih aktera međunarodnih odnosa i u tom kontekstu, kada ih legitimizuju određene međunarodne organizacije. NATO je proglasio pobedu, SAD kao vodeća država obznanile „nezavisnost Kosova" kao ratni dobitak, ali je apsurdnost ovakvog poteza i to što četiri članice Severnoatlantske alijanse nisu prihvatile takvo rešenje. Stavove ostalih, nezapadnih aktera i njihovo viđenje celokupne situacije nije potrebno posebno objašnjavati. To je dobro poznato.
Svet ne liči na onaj iz 1999.
Četvrto, za ove dve decenije, zahvaljujući dinamici političkih procesa, privrednih tokova i društvenog života, svet je postao sasvim drugačiji. Da, nalazi se u fazi tranzicije. Kina se uzdigla, Rusija vratila, EU se dezintegriše, haotizacija u SAD poprima dramatične razmere, uključuje i „upad" u skupštinu.
Nema više jednopolarnosti, hegemonističke stabilnosti, jednostranih odluka zbog kojih će drugi gunđati, ali ih na kraju prihvatiti. Nema ni izvesnosti, ni „globalnog optimizma", teza o „kraju istorije" i ubedljivih projekcija o svetloj budućnosti. Nema „jedne istine" prezentovane sa proverenih televizija, odavno već ne prolazi priča o „dobrim momcima" koji šire demokratiju i spašavaju svet, crne liste „diktatora" i markiranje „osovina zla" ne završavaju posao.
Ima zato planetarne ekonomske krize koja traje duže od decenije i kraj joj se ne vidi, progresivnog bogaćenja manjine nauštrb većine, migrantskih talasa, „žutih prsluka", rušenja spomenika, sve veće popularnosti radikalnih pokreta, naoružavanja i ratova, Avganistana, Iraka, Sirije, Ukrajine. Ima i pandemije i njenih političkih, bezbednosnih i ekonomskih posledica.
Gde su Balkan i Kosovo?
Gde je u svemu tome Balkan? Kome je Kosovo važno? Kako će iz postojeće perspektive uopšte biti artikulisan stav o dešavanjima iz 1999. godine? Koliko će taj stav biti podudaran sa istorijskom slikom političkog Zapada?
Foto: Fotoilustracija
Često se ponavlja da je Beograd tokom 21 godine izgubio mogućnost da utiče na političke procese u Prištini. Istovremeno se prenebregava činjenica da su u istom periodu „zapadni partneri" izgubili „momentum" da statusno pitanje reše onako kako su zamišljali. Vreme čini svoje. A vreme se ne može vratiti unazad.
Danas je ne samo netačno, već apsolutno deplasirano i van svakog šireg konteksta izmešteno prozivanje Srba kako su „izgubili rat", pa zbog toga moraju predati Kosovo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nakon što je pevač Jakov Jozinović "zatvorio sebi vrata u Srbiji", podsećamo vas i na to koji su to još pevači svojim postupcima, spornim nastupima i izvođenjem pesama koje raspiruju mržnju prema srpskom narodu, izazvali burne reakcije javnosti.
Bivši takmičar Exatlona 2 Mensur Ajdarpašić smatra da je glavni krivac za njegovu diskvalifikaciju kapiten Crvenih Nikola Lakić, kog smatra praznim čovekom.
Bivši učesnik Exatlona Veljko Milićević govorio je u emisiji "Srbija zove Dominikanu - Exatlon Srbija" o rivalstvu između Nikole Lakića i Mensura Ajdarpašića, ali i svom sukobu sa Mensurom.
Diskvalifikovani učensik Exatlona Mensur Ajdarpašić smatra da nikada nije imao podršku Plavog tima, ali ističe da mu ne smeta što ga nisu birali za kapitena.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Nakon nestanka Petra Ilića (73) iz Svilajnca u španskoj Esteponi, njegov blizak prijatelj Slaviša Marković otkrio je detalje događaja i potrage koja i dalje traje, dok je porodica angažovala privatnu detektivsku agenciju.
Sa dolaskom hladnijih dana, mnogi se pitaju da li su isplativija metarska ili cepana drva, ali konačna računica zavisi i od toga kako se meri njihova količina.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić najavio je danas da će do kraja 2028. godine biti otvorena prva deonica auto-puta Beograd - Zrenjanin, a da će ta saobraćajnica u potpunosti biti završena do kraja 2030. godine, kao i da će mnogo novca biti uloženo u Banat.
Niz reku Tamiš kroz Pančevo plovi neobična družina! Oštro oko kamere ih je "uhvatilo" baš dok su se bezbedno spuštali niz maticu, ali nešto je mnogima ostalo nejasno...
Dvojica muškaraca M. Š. (41) i Lj. O. (53) uhapšena su nakon porodične svađe u jednom selu na području Žabljaka, a policija je tokom intervencije u automobilu M.Š. pronašla revolver "magnum 357" sa šest metaka.
Njujorška policija (NYPD) u Americi objavila je snimak sa kamera na uniformama policajaca koji prikazuje trenutak kada je službeni pištolj jedne policajke slučajno opalio u metro stanici u Bruklinu.
U okviru najveće vežbe britanskih komandosa u poslednjih 15 godina pripadnici britanskih specijalnih snaga izveli su iskrcavanje iz podmornice u blizini obale Škotske, koristeći nemačku podmornicu tipa 212A.
Poljska policija uhapsila je muškarca osumnjičenog da je pretio i planirao napad na poljskog premijera Donalda Tuska, potpredsednika vlade i ministra odbrane Vladislava Kosinjak-Kamiša, saopštio je ministar unutrašnjih poslova i administracije Marćin Kervinjski.
Američki predsednik Donald Tramp na predizbornom skupu u Tenesiju održao je neobičan govor u kojem je imitirao iransko rukovodstvo, dok je govorio i o Alahu.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Prema saznanjima Marka Gurmana iz Blumberga, Epl krajem oktobra planira dva talasa predstavljanja novih uređaja u hibridnom formatu, uz onlajn prezentaciju i okupljanje novinara uživo, dok sama kompanija zasad nije zvanično potvrdila datume, cene, ni konačan dizajn.
Ako tražite sobnu biljku koja se izdvaja iz mase, menja izgled tokom dana i oprašta vam i poneku grešku u nezi, vreme je da kupite oksalis - lažnu detelinu koja osvaja na prvi pogled.
Jesen je godišnje doba u znaku udobnosti, zemljanih tonova i bundeve. Ne čudi zato što je jedan od najnovijih i najpopularnijih trendova na TikToku upravo "pumpkin spice latte" boja kose.
Blistavi ekrani u salonima tehnike mame nas živim bojama i savršenom oštrinom, ali kada taj isti televizor unesemo u dnevnu sobu – magija često nestaje. Evo zašto nas radnje svesno dovode u zabludu i kako da povratite vrhunski kvalitet slike.
Urednica rubrike Džet-set na našem portalu Milica Stanimirović govorila je u "Nacionalnom dnevniku" na televiziji Pink o slučaju pevača Jakova Jozinovića, koji se našao na meti kritika nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak na kom peva pesmu Marka Perkovića Tompsona.
Pevačica Zorica Brunclik iskreno je govorila o svom zdravstvenom stanju i otkrila da su joj najbliži mesecima krili da boluje od kancera, kako bi je poštedeli dodatnog stresa tokom lečenja.
Pevač Mile Kitić stigao je u Bugarsku u velikom stilu, i to u ogromnoj beloj limuzini koja je odmah privukla pažnju okupljenih fanova i pripadnika sedme sile.
Bokser Veljko Ražnatović neće dobiti nacionalnu penziju za osvojenu bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu, uprkos spekulacijama koje su se pojavile na društvenim mrežama nakon njegovog sportskog uspeha.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.