U poslednje vreme smo svedoci da mediji bliski opoziciji uporno pokušavaju da ospore naše ekonomske rezultate, pa svakodnevno imamo priliku da čitamo razna poređenja, koja pokazuju kako navodno Srbija nije baš toliko uspešna u ekonomiji i kako je neko prethodno rukovodstvo imalo bolje rezultate u vođenju ekonomske politike, izjavio je ministar finansija Siniša Mali
- Mene neretko raduju ovakvi tekstovi, jer su naše izjave o ekonomskim rezultatima uvek dobro potkrepljene činjenicama, tako da sa zadovoljstvom iznosim i argumente u korist naših tvrdnji - rekao je Mali komentarišući navode bivšeg guvernera Dejana Šoškića.
Mali je, naime, naveo da je u nizu tih pokušaja izašao i tekst pod naslovom "Pre nego što je SNS došao na vlast privreda je rasla tri puta brže", a u kojem se iznose poređenja o rastu privrede od 2001. do 2011. godine i od 2011. godine do danas.
Ocenivši da je interesantno da se i sam autor, nakon što je na početku izneo tu tezu, kasnije ogradio od te konstatacije i naveo kako je rast u tim godinama bio neodrživ i na “staklenim nogama”.
- O ovoj temi sam pisao u publikaciji pod nazivom ''Dve decenije ekonomske politike Republike Srbije – od finansijskog kraha do stabilizacije i ubrzanog rasta'', gde na samom početku detaljno obrazlažem kakva je bila ekonomska politika do izbijanja svetske ekonomske i finansijske krize - rekao je Mali.
Ocenio je da period do početka svetske ekonomske krize 2008. godine karakterišu izuzetno povoljne međunarodne ekonomske okolnosti i ekspanzivna putanja globalnog rasta.
- Rast naše privrede je bio zasnovan pre svega na potrošnji, a ne na investicijama i izvozu, kao što je to slučaj danas. Imali smo i izuzetno visoku, dvocifrenu stopu inflacije, dvocifrenu stopu nezaposlenosti i potpuno urušavanje tržišta rada. Na tržištu rada je bilo evidentno i da dolazi do povećanja sive ekonomije i do poreske evazije. Prihodi od privatizacije su bili izvor finansiranja neproduktivnih državnih rashoda, što je kasnije dovelo do spirale rasta deficita i duga - naveo je ministar finasija.
Dodao je da je finansiranje potrošnje generisalo snažan rast uvoza i visok dvocifren deficit tekućeg računa koji je dostigao 20 pricenata, dojk je izvoz bio destimulisan jakom aprecijacijom kursa koja je značajno umanjivala konkurentnost privrede.
- Najveći doprinos BDP-u dolazio je od sektora usluga, pre svega trgovine, saobraćaja i komunikacija, dok je industrija beležila smanjenje učešća u BDP-u i davala znatno skromniji doprinos njegovom rastu. Dakle, suština je da su u tom periodu generisane spoljne i unutrašnje neravnoteže i da je rast ekonomije bio poptuno neodrživ, kao što i sam autor teksta kaže. Svi drugi makroekonomski pokazatelji su bili izuzetno nepovoljni, za razliku od situacije koju imate danas - ocenio je Mali.
Naveo je i da je upravo ekonomski rast, uz prisutne brojne spoljnotrgovinske i unutrašnje neravnoteže, predstavljao ozbiljnu pretnju makroekonomskoj održivosti.
- Model rasta privrede koji je bio zasnovan na povećanju neproduktivne potrošnje i uvoza, u uslovima smanjenog priliva kapitala i intenzivnih eksternih globalnih šokova, imao je za posledicu neuravnoteženu spoljnotrgovinsku poziciju zemlje. Sve navedeno dovelo je zemlju u izuzetno tešku poziciju, pa ste tako 2012. godine, pored krize javnog duga, imali i krizu likvidnosti. Na računima države krajem jula 2012. godine bilo je svega 8,4 milijardi dinara - ističe ministar Mali.
Foto: Beta
Bivši guverner Dejan Šoškić
Dodaje da je samo za isplatu mesečnog fonda za penzije u tom periodu bilo potrebno 40 milijardi dinara, od čega je budžet Republike dotirao 22 milijarde dinara, što znaci da sredstva na računu nisu bila dovoljna čak ni za penzije, dok danas na računu Vlade imamo 263,9 milijardi dinara.
- Osim toga, danas imate rekordno nisku nezaposlenost, a ne zaboravite da je 2012. godine iznosila 25,9 odsto, zatim nisku inflaciju od 3,3 procenta međugodišnje, stabilan kurs već godinama unazad, nivo javnog duga u potpunosti pod kontrolom, čak i u uslovima pandemije korona virusa, a koji danas iznosi 55,4 procenta BDP-a - navodi Mali.
On ističe da je rast našeg BDP-a danas održiv, zasnovan na realnim osnovama, na rastu industrije, na proizvodnji u fabrikama koje se gotovo svakodnevno otvaraju.
- Srbija danas nije zemlja kao što je nekad bila, a iskreno sumnjam da će neki građanin reći da je živeo bolje nakon 2000. godine nego što živi danas. Mi danas gradimo auto-puteve i brze saobraćajnice, gradimo bolnice i škole, otvaramo nove fabrike i nova radna mesta, povećavamo plate i penzije… Radimo sve kako bi naši građani živeli bolje i tome ostajemo posvećeni, uprkos svakodnevnim kritikama i mržnji kojima smo izloženi - rekao je Siniša Mali.
Profesor Ekonomskog fakulteta i bivši guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić rekao je danas za televiziju N1 da je Srbija imala malo bolje stope privrednog rasta 2018. i 2019. ali da je od 2000. do 2008. godine bilo godina kada je imala i duplo veće stope rasta o čemu niko ne govori i da ni izbliza nismo "tu gde se vrlo često po ocenama nekih političara nalazimo“.
Ministar finansija u Vladi Republike Srbije i član Predsedništva Srpske napredne stranke Siniša Mali danas je reagovao na najnovije saopštenje Stranke slobode i pravde i ocenio da Đilasov portparol i navodni ekonomski stručnjak Dušan Nikezić ponovo nastavlja da obmanjuje javnost, jer je kritikovanje ekonomskih uspeha Srbije još jedan u nizu pokazatelja da su se namerili da ponovo rovare po javnim finansijama
Potpredsednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke Siniša Mali izjavio je danas da je Srbija u prvih osam meseci ove godine zabeležila privredni rast od 3,6 odsto, svrstavajući se među četiri najbrže rastuće ekonomije u Evropi.
Ministar finansija u Vladi Republike Srbije i član Predsedništva Srpske napredne stranke Siniša Mali danas je reagovao na najnovije saopštenje Stranke slobode i pravde i ocenio da Đilasov portparol i navodni ekonomski stručnjak Dušan Nikezić ponovo nastavlja da obmanjuje javnost, jer je kritikovanje ekonomskih uspeha Srbije još jedan u nizu pokazatelja da su se namerili da ponovo rovare po javnim finansijama
Ginter Felinger, NATO lobista i čovek koji je otvoreno podržao "Studentsku listu", ponovo je pozvao na ukidanje spomenika maloj Milici Rakić u Beogradu.
Čuveni francuski političar Žan-Len Lakapel i dugogodišnji iskreni prijatelj Srbije i srpskog naroda, oglasio se povodom dešavanja u Srbiji i uputio snažnu podršku redakciji Informer TV, oštro osuđujući brzu odmazdu i progon koji se sprovodi nad novinarima naše televizije.
Pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u najvećem sportskom rijalitiju Exatlon Srbija, koji se emituje na televiziji Informer, odneo je Plavi tim, koji je na poligonu "Fliper" savladao Crvene rezultatom 8:4, uprkos ogromnom nevremenu i snažnom pljusku koji su pratili takmičenje.
Crkveni kalendar za novembar 2026. godinu sadrži važne crkvene datume i pravoslavne praznike. Informer vam donosi spisak crvenih i crnih slova u ovom mesecu.
Večeras će se mnogi u Srbiji maskirati u veštice, vampire i duhove, jer obeležavaju Noć veštica, proslavu zla, koja u našoj zemlji, nažalost, postaje sve popularnija.
Pored načelnika Uprave kriminalističke policije Marka Krička u velikoj akciji Službe za borbu protiv korupcije po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšen je i načelnik Službe za suzbijanje kriminala Boško Sekulović.
Policiјa u Bačkoј Palanci identifikovala јe tri maloletnika koјi su se tokom proteklih deset dana prerušavali u časne sestre i plašili građane, među koјima јe bilo i dece.
Pored toga što holandska policija preko Evropola traga za petoro državljana Srbije, među kojima je i jedna žena, Ninoslava Jović (41) iz Niša, oni tragaju za još dve žene čiji identitet nisu saopštili, a nisu otkrili ni njihovu ulogu u spektakularnoj krađi dijamanata u Mastrihtu 28. juna 2022. godine.
Američki predsednik Donald Tramp razgovarao je telefonom sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u trenutku kada se Vašington priprema za moguće obnavljanje velikih vojnih operacija protiv Irana.
Veliki požar izbio je večeras u tržnom centru „Kotovo polje“ u gradu Vsevoložsku, u ruskoj Lenjingradskoj oblasti, gde je vatra zahvatila 2.250 kvadratnih metara.
Mađarski premijer Peter Mađar najavio je da će 4. novembra javnosti biti otvoreni dosijei nekadašnje tajne policije iz perioda komunističke vlasti od 1945. do 1989. godine.
Glumica Ognjanka Ognjanović biće sahranjena u utorak, 3. novembra, u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta u Beogradu.
Kada je reč o omiljenim seksualnim položajima, rezultati jedne ankete pokazali su da se pripadnici različitih generacija slažu više nego što bi se očekivalo. Reč je o psećoj pozi.
OpenAI je unapredio svoju ekstenziju ChatGPT za pregledač Hrom, omogućivši joj pristup otvorenim karticama kako bi korisnicima pružala preciznije i personalizovanije odgovore.
Starleta i nekadašnja rijaliti učesnica Milica Živanović aktivno deli vruće kadrove na svom Instagram profilu, te je ovaj put podelila šaljiv video gde su joj grudi u prvom planu
Jedna od pesama koja je obeležila karijeru pevačice Vesne Zmijanac jeste "Svatovi", a jednom prilikom otkriveno je da je ova numera bila namenjena drugoj pevačici.
Pevač Era Ojdanić decenijama je na javnoj sceni, ali se za sve te godine nikada nije predstavljao pravim imenom, već nadimkom koji je dobio kada je bio veoma mlad.
Marija Kulić otkrila je da je njen unuk Željko saznao da ima polusestru Lenu, ćerku Ivana Marinkovića i Goce Tržan, a tom prilikom iznela je i nove detalje o odnosu dečaka sa ocem.
Voditelj Voja Nedeljković prisetio se jedne od brojnih anegdota iz višegodišnje saradnje sa pokojnim Sašom Popovićem, a otkrio je i kako je izgledala njihova šala tokom pregovora o honoraru.
Komentari