List Velt piše da je „i na ovom samitu država EU i šest država Zapadnog Balkana bilo isto kao i uvek - sporilo se oko toga da li bi te zemlje trebalo da računaju sa 'evropskom perspektivom' ili 'obećanjem daljeg proširenja'
Za razliku od ranijih godina, ovoga puta su zemlje Zapadnog Balkana dobile neodređeno obećanje i mnogo toplih reči: 'Držite kurs, ne odustajte, nastavite tako. Cilj je pred očima', rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. I još: 'Mi smo evropska porodica'."
Autor teksta se, međutim, postavlja pitanje: „Po kom osnovu Gruzija i Ukrajina nisu deo te porodice", i „ko određuje šta spada u 'evropsku porodicu': geografija, istorija ili političke kalkulacije?"
Evropljani su temeljito zeznuli proširenje
U tekstu se takođe podseća na 2003. i samit u Solunu kada je EU dala „euforična obećanja" o proširenju, kako se otada vode mukotrpni pregovori sa Srbijom i Crnom Gorom, a kako Albanija i Severna Makedonija „čeznu da otpočnu" pregovore. „A Kosovo, koje priznaju samo 22 od 27 zemalja EU, i Bosna i Hercegovina, zemlja koju sve više podriva država u državi - Republika Srpska sa dominantnim ruskim uticajem - već dugo sanjaju o kandidatskom statusu."
- Ono što je sigurno jeste da su Evropljani temeljito zeznuli proširenje EU na Zapadni Balkan - ocenjuje Velt, ali i dodaje da za to nije kriv samo Brisel, već i zemlje-kandidati.
U tekstu se postavlja i pitanje šta je EU pogrešno napravila u pogledu Zapadnog Balkana.
- Pored obećanja o pristupanju, tu je i tehnokratsko uspostavljanje tzv. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je trebalo da čvršće veže region za EU. Tu je ponuđen kompletan program briselske birokratije: godišnji samit, Savet pridruživanja, Odbor za pridruživanje, Parlamentarni odbor forumi građanskog društva. Tako bi trebalo da izgledaju savršeni članovi po tzv. kopenhaškim kriterijumima, koji se drže demokratskih principa, institucionalno su utvrđeni i ekonomski u potpunosti razvijeni - piše Velt i naglašava da je istovremeno veoma malo novca investirano u taj region.
Proširenje mora generalno da se zaustavi
List Velt zato zaključuje:
- Proširenje EU mora generalno da se zaustavi! Evropskim lažima Zapadnom Balkanu mora doći kraj. Umesto da veštački održavaju iluzije o pristupanju, Evropljani bi trebalo da kažu istinu, kako te ljude ne bi i dalje razočaravali i time sukcesivno destabilizovali region. Jasna poruka mora da bude: neće biti punopravnog članstva. U slučaju Zapadanog Balkana troškovi integracije bili bi previsoki, pa bi unutar Unije doveli do borbe oko raspodele sredstava i nastavili da erodiraju ionako krhku tvorevinu EU. Zemlje Zapadnog Balkana moraju da razviju snažnu volju za reformama i pomirenjem, umesto da se bave himerom budućeg pristupanja - zaključuje Velt, uz dodatak da je „važno da se region i dalje podržava iznosima koji se mere milijardama".
Foto: Fotoilustracija
- Najavljenih 30 milijardi evra za narednih sedam godina su korak u pravom smeru. Postoji opasnost da se Kina, Rusija i Turska rašire po regionu Zapadnog Balkana, ali je ona marginalna. Rusiji nedostaje novac, a iskustva koja zemlje imaju sa Kinom su razočaravajuća - zaključuje novinar lista Velt.
U čekaonici EU
„Zemlje Zapadnog Balkana nisu samo svojom krivicom zaglavljene u čekaonici Evropske unije", piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).
- Na kraju krajeva, nisu samo nedostatak reformi i nerešeni konflikti u regionu doveli do zastoja u proširenju Unije. Barem jednako važnu ulogu igra iskustvo iz nedavnih rundi pristupanja EU, što je dovelo do velikog razočaranja u Briselu i drugim evropskim prestonicama - piše nemački list podsećajući na primere Poljske i Mađarske, ali i Kipra koji je u EU „uvezao teritorijalni konflikt".
- Zbog toga je u osnovi ispravno da zemlje poput Francuske insistiraju na tome da se prvo reformiše Evropska unija, pre nego što se prime nove članice. Ne bi bilo mudro balkanskim zemljama reći datum pristupanja, pa makar to bilo tek 2030, jer niko danas ne zna u kakvom će stanju tada biti Evropska unija ili Zapadni Balkan - naglašava se u tekstu.
Rezultati parlamentarnih izbora održanih u Nemačkoj 26. septembra 2021. odraziće se na celokupno političko okruženje u Evropskoj unij. Do ovog zaključka je došao poznati nemački politikolog Aleksandar Rar govoreći o tome sa čime će se evropske zemlje morati suočiti u bliskoj budućnosti
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rezultati parlamentarnih izbora održanih u Nemačkoj 26. septembra 2021. odraziće se na celokupno političko okruženje u Evropskoj unij. Do ovog zaključka je došao poznati nemački politikolog Aleksandar Rar govoreći o tome sa čime će se evropske zemlje morati suočiti u bliskoj budućnosti
Zbog snažnih erupcija vulkana na planini Etna na Siciliji, aerodrom u Kataniji bio je zatvoren u dva navrata, ali avioni "Er Srbije" su uspeli da prevezu 120 putnika u Srbiju!
Jelena Đokić, majka kojoj su među prvima isplaćena sredstva iz Alimentacionog fonda, ističe da nakon gotovo čitave decenije redovno dobija aleimentaciju, te da joj je to donelo osećaj sigurnosti i omogućilo da mirnije planira život svoje porodice.
Nemački ADAC zabeležio je 20 odsto više intervencija tokom letnjih vrućina, a najčešći uzrok kvarova na automobilima bio je akumulator sa čak 40 procenata.
Mladić u zatvoru Bilice u Hrvatskoj prijavio je da je više puta silovan, a slučaj je uzburkao javnost zbog sumnji na zataškavanje. Počinilac je navodno višestruki povratnik, poznat po sličnim zločinima, uključujući i napad na drugog zatvorenika pre deset godina.
Policija u Kruševcu uhapsila je D. S. (65) iz Batočine zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, nakon što je u njegovom automobilu pronađena veća količina materije za koju se sumnja da je marihuana.
Prošle su 34 godine od izvršenja poslednje smrtne kazne u Srbiji, a 24 od njenog ukidanja, ali u javnosti sve češće se zbog svirepih zločina traži se da se ona ponovo uvede.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Zaboravite na zahtevne poze, "ležeći policajac" sve češće se pominje kao jednostavna opcija koja privlači pažnju zbog udobnosti i opuštenog pristupa intimnosti.
Pakovanje kofera ne mora da bude stresno. Uz nekoliko jednostavnih trikova možete poneti sve što vam je potrebno, uštedeti prostor i izbeći pretrpan prtljag.
Visoke letnje temperature mogu biti veoma naporne za pse, pa je važno da vlasnici prilagode svakodnevnu rutinu kako bi svojim ljubimcima olakšali boravak na vrućini.
Kompozitor Milutin Popović Zahar otvoreno je govorio o karijeri Aleksandre Prijović, njenom odnosu sa Lepom Brenom, ali i o izdaji koju je, kako tvrdi, doživeo od jedne od najvećih jugoslovenskih zvezda.
Dača Virijević bez dlake na jeziku raskrinkao je bivše cimere. On je oštro osudio Anitu i Luku, izneo šokantne tvrdnje da Asmin ne voli svoju ćerku Noru, te otkrio da pojedini učesnici već preklinju produkciju za ulazak u narednu sezonu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.