List Velt piše da je „i na ovom samitu država EU i šest država Zapadnog Balkana bilo isto kao i uvek - sporilo se oko toga da li bi te zemlje trebalo da računaju sa 'evropskom perspektivom' ili 'obećanjem daljeg proširenja'
Za razliku od ranijih godina, ovoga puta su zemlje Zapadnog Balkana dobile neodređeno obećanje i mnogo toplih reči: 'Držite kurs, ne odustajte, nastavite tako. Cilj je pred očima', rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. I još: 'Mi smo evropska porodica'."
Autor teksta se, međutim, postavlja pitanje: „Po kom osnovu Gruzija i Ukrajina nisu deo te porodice", i „ko određuje šta spada u 'evropsku porodicu': geografija, istorija ili političke kalkulacije?"
Evropljani su temeljito zeznuli proširenje
U tekstu se takođe podseća na 2003. i samit u Solunu kada je EU dala „euforična obećanja" o proširenju, kako se otada vode mukotrpni pregovori sa Srbijom i Crnom Gorom, a kako Albanija i Severna Makedonija „čeznu da otpočnu" pregovore. „A Kosovo, koje priznaju samo 22 od 27 zemalja EU, i Bosna i Hercegovina, zemlja koju sve više podriva država u državi - Republika Srpska sa dominantnim ruskim uticajem - već dugo sanjaju o kandidatskom statusu."
- Ono što je sigurno jeste da su Evropljani temeljito zeznuli proširenje EU na Zapadni Balkan - ocenjuje Velt, ali i dodaje da za to nije kriv samo Brisel, već i zemlje-kandidati.
U tekstu se postavlja i pitanje šta je EU pogrešno napravila u pogledu Zapadnog Balkana.
- Pored obećanja o pristupanju, tu je i tehnokratsko uspostavljanje tzv. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je trebalo da čvršće veže region za EU. Tu je ponuđen kompletan program briselske birokratije: godišnji samit, Savet pridruživanja, Odbor za pridruživanje, Parlamentarni odbor forumi građanskog društva. Tako bi trebalo da izgledaju savršeni članovi po tzv. kopenhaškim kriterijumima, koji se drže demokratskih principa, institucionalno su utvrđeni i ekonomski u potpunosti razvijeni - piše Velt i naglašava da je istovremeno veoma malo novca investirano u taj region.
Proširenje mora generalno da se zaustavi
List Velt zato zaključuje:
- Proširenje EU mora generalno da se zaustavi! Evropskim lažima Zapadnom Balkanu mora doći kraj. Umesto da veštački održavaju iluzije o pristupanju, Evropljani bi trebalo da kažu istinu, kako te ljude ne bi i dalje razočaravali i time sukcesivno destabilizovali region. Jasna poruka mora da bude: neće biti punopravnog članstva. U slučaju Zapadanog Balkana troškovi integracije bili bi previsoki, pa bi unutar Unije doveli do borbe oko raspodele sredstava i nastavili da erodiraju ionako krhku tvorevinu EU. Zemlje Zapadnog Balkana moraju da razviju snažnu volju za reformama i pomirenjem, umesto da se bave himerom budućeg pristupanja - zaključuje Velt, uz dodatak da je „važno da se region i dalje podržava iznosima koji se mere milijardama".
Foto: Fotoilustracija
- Najavljenih 30 milijardi evra za narednih sedam godina su korak u pravom smeru. Postoji opasnost da se Kina, Rusija i Turska rašire po regionu Zapadnog Balkana, ali je ona marginalna. Rusiji nedostaje novac, a iskustva koja zemlje imaju sa Kinom su razočaravajuća - zaključuje novinar lista Velt.
U čekaonici EU
„Zemlje Zapadnog Balkana nisu samo svojom krivicom zaglavljene u čekaonici Evropske unije", piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).
- Na kraju krajeva, nisu samo nedostatak reformi i nerešeni konflikti u regionu doveli do zastoja u proširenju Unije. Barem jednako važnu ulogu igra iskustvo iz nedavnih rundi pristupanja EU, što je dovelo do velikog razočaranja u Briselu i drugim evropskim prestonicama - piše nemački list podsećajući na primere Poljske i Mađarske, ali i Kipra koji je u EU „uvezao teritorijalni konflikt".
- Zbog toga je u osnovi ispravno da zemlje poput Francuske insistiraju na tome da se prvo reformiše Evropska unija, pre nego što se prime nove članice. Ne bi bilo mudro balkanskim zemljama reći datum pristupanja, pa makar to bilo tek 2030, jer niko danas ne zna u kakvom će stanju tada biti Evropska unija ili Zapadni Balkan - naglašava se u tekstu.
Rezultati parlamentarnih izbora održanih u Nemačkoj 26. septembra 2021. odraziće se na celokupno političko okruženje u Evropskoj unij. Do ovog zaključka je došao poznati nemački politikolog Aleksandar Rar govoreći o tome sa čime će se evropske zemlje morati suočiti u bliskoj budućnosti
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rezultati parlamentarnih izbora održanih u Nemačkoj 26. septembra 2021. odraziće se na celokupno političko okruženje u Evropskoj unij. Do ovog zaključka je došao poznati nemački politikolog Aleksandar Rar govoreći o tome sa čime će se evropske zemlje morati suočiti u bliskoj budućnosti
Dok se preko tajkunskih medija lažno predstavljaju kao nekakva hrabra "studentska lista" koja menja Srbiju, blokaderi su na prvom ozbiljnom testu i pred kamerama Informera pokazali svoje pravo, preplašeno lice.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Od upokojenja starca Tadeja Vitovničkog 2003. godine, njegov grob u Manastiru Vitovnica postao je mesto hodočašća, a među vernicima se proširilo verovanje da njegove molitve donose isceljenje, utehu i pomoć onima koji mu se obraćaju sa verom.
Više od 1.500 plovila sa oko 20.000 učesnika danas je zaplovilo Drinom od Perućca do Rogačice, u okviru centralnog događaja 32. Drinske regate, jedne od najvećih turističko-zabavnih manifestacija u Srbiji.
Svi vozači koji u ponedeljak uveče planiraju put ka letovalištima na Halkidikiju moraju biti na posebnom oprezu i spremiti se za izmenjen režim saobraćaja.
Dežurni javni tužilac Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu odredio je zadržavanje do 48 sati M.K. (21) i V.S. (21) zbog sumnje da su u strogom centru Beograda na Trgu republike brutalno napali i teško povredili dve osobe, među kojima je i jedan maloletnik.
Nesvakidašnji slučaj, prema nezvaničnim tvrdnjama građana, dogodio se u Kragujevcu kada je došlo do spora između vlasnika poslovnog prostora i zakupca, a koji je završio policijskom intervencijom i zabranom prilaska.
Pripadnici saobraćajne policije zaustavili su državljanina Iraka (40) koji je na auto-putu kod Pirota vozio brzinom od 241 kilometara na čas, na putu gde je ograničenje brzine 130 kilometara na čas.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu donelo je naredbu o sprovođenju istrage protiv P. J., O. M. i još jednog lica koje se nalazi u bekstvu, zbog sumnje da su učestvovali u brutalnom napadu na grupu mladih u novosadskom parku, u večernjim časovima 15. jula 2026. godine.
M. K. (21) i V. S. (21) iz Beograda uhapšeni su zbog sumnje da su 10. jula izvršili krivično delo nanošenje teške telesne povrede na štetu maloletnika.
Pojedini ruski mediji i Telegram kanali objavili su tvrdnju da je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski preuzeo odgovornost za napade na logističke centre kompanije Vajldberiz u Moskovskoj i Tambovskoj oblasti.
Iranska Revolucionarna garda (IRGC) saopštila je da je izvela napade na ciljeve povezane sa američkom vojskom u Jordanu, kao i na naftnu infrastrukturu u Kuvajtu, u okviru nove eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
U popularnoj srpskoj seriji "Selo gori, a baba se češlja", koja je osvojila srca gledalaca širom Balkana, mnogi nisu ni primetili da su originalne uloge bile napisane za potpuno drugačije glumce.
Kineski startap za veštačku inteligenciju, Munšot, predstavio je danas novi model Kimi K3 sa 2,8 biliona parametara, za koji tvrdi da je najveći sistem veštačke inteligencije otvorenog koda na svetu i koji po performansama parira najnaprednijem američkom modelu Fejbl kompanije Antropik.
Pevačica Biljana Bilja Jevtić ogolila je dušu i podelila najbolniji emotivni trenutak iz svoje prošlosti - gubitak majke koji ju je zadesio u trenucima kada je bila miljama daleko od kuće.
Reper Dragomir Despić Desingerica otkrio je detalje hapšenja u Crnoj Gori i otkrio kako je priveden odmah nakon nastupa i da je u pritvoru bio do pet ujutru.
Grčka i Turska tradicionalno su među omiljenim izborima Srba, ali i javnih ličnosti koje za odmor traže savršen spoj luksuza, privatnosti i dobrog provoda.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.