Kurti će pokušati da uspostavi punu kontrolu na severu Kosmeta, a mi moramo da raščistimo s tim da ovaj deo Srbije mora da se brani i da nam ga niko neće dati mirnim putem, kaže Dragomir Anđelković
Vruća jesen koja bi mogla biti obeležena etničkim sukobima na Kosovu i Metohiji je realan i moguć scenario, ukoliko London i Berlin na vreme ne zaustave prištinskog premijera Albina Kurtija. Njegova jednoipogodišnja vladavina obeležena je veštačkim podizanjem tenzija na severu pokrajine, gde često šalje specijalne policijske snage za posao koji je u nadležnosti sanitarne ili tržišne inspekcije. Zbog stalnih medijskih napada i ratoborne Kurtijeve retorike drastično je povećan broj etnički motivisanih napada na Srbe. Postaje „normalno” oduzimanje stoke, živine i zemlje građanima srpske nacionalnosti, dok se povratnici koji pokušaju da se vrate na vekovna ognjišta, bez suđenja drže mesecima u pritvoru zbog navodnih ratnih zločina.
Tamo gde su Srbi većina, kao u opštini Štrpce, dolazi do hapšenja bivših funkcionera pod optužbama da su se bavili kriminalom. Staru matricu da je Kosovo kolevka demokratske civilizacije, a da je kriminal koncentrisan samo na severu pokrajine, ovih dana ponovo je oživeo upravo Kurti, najavljujući time pripremu nove agresije na sever Kosova i Metohije.
Foto: AP/Photo
U susret novim vanrednim izborima na jesen, njegov pokret Samoopredeljenje objavio je u nedelju uveče skandalozni video-snimak uz propratni tekst u kojem se ističe da su za vreme Kurtijevog mandata započeli „integraciju Severa”, a da prethodna nijedna vlast u pokrajini to nije uradila za 20 godina. Srbi sa severa KiM su prikazani isključivo kao kriminalci i zločinci, koji se optužuju za šverc, laboratorije narkotika i rudarenje kripto-valuta. Tu se nisu zaustavili, već su ubrojali i rad srpskih institucija, izgradnju Sunčane doline i održavanje srpskih izbora i referenduma.
Na sve ovo upozoravao je još 29. juna predsednik Srbije Aleksandar Vučić kada je naglasio da su privremene vlasti u Prištini donele odluke kojim žele da proteraju Srbe, tako što su zabranile srpske lične karte i nakon 30. septembra prestaće da važe registarske oznake sa imenima srpskih gradova.
- Mi smo uvek spremni i bili smo uvek spremni za dijalog. Neki nisu bili suštinski za dijalog, a imali su podršku zapadnih sila. Ovo što se danas promenilo govori u kom smeru se ide - podvukao je Vučić.
Kako je naglasio, Priština je u svojoj odluci u potpunosti podržana iz stranih centara, pre svega od Velike Britanije i Nemačke, kao i drugih članica Kvinte.
- Doneli su odluke koje imaju jedini cilj, a to je da proteraju Srbe sa severa, da se napravi nova ’Oluja’, gde će oni vodeći kampanju dva meseca da ubede Srbe da se registruju pod RKS tablicama - naglasio je Vučić.
I premijerka Srbije Ana Brnabić nazvala je skandaloznom, kako odluku Prištine u vezi sa srpskim registarskim tablicama i ličnim dokumentima, tako i reakciju EU tim povodom, i istakla da suština cele priče nisu tablice, već „nastavak pritiska, terora i stalnog maltretiranja” Srba na KiM.
- I kako se Srbi na KiM tretiraju, ne samo od strane Prištine, rukovodstva u Prištini, privremenih institucija u Prištini, Albanaca na KiM, već i od strane najvećeg broja zemalja na zapadu – EU, zemalja Kvinte, što uključuje SAD - rekla je Brnabićeva i istakla da SAD čak imaju najkonstruktivniji, najpragmatičniji i najviše fer pristup, iako se njihov stav razlikuje od stava Srbije kada je u pitanju KiM.
Kaže da „svako ko misli da su suština tablice grdno se vara”.
- Suština je da se nastavlja pritisak nad Srbima na KiM, da se nastavlja teror nad njima i stalno maltretiranje i to u godini koja je počela time što su im na kraju oduzeli i pravo glasa, što je do 2022. bilo nezamislivo. I to pravo glasa za referendum u oblasti vladavine prava, a nakon što su garantovali da se to neće ponoviti za izbore 3. aprila, zemlje Kvinte, pa ni EU, nisu ništa mogle da urade, pa je Kurti bio toliko jak da uskrati to osnovno pravo Srbima na KiM - rekla je Brnabićeva za TV Pink.
Posebnu zabrinutost Beograda izaziva nereagovanje zapadnog dela međunarodne zajednice, koja nemo posmatra poteze albanskih političara, koji vode ka destabilizaciji prilika na terenu i opasnosti od izbijanja sukoba, koje Priština očigledno želi. Jasno je da Srbi sa Kosmeta neće dozvoliti da budu proganjani, ubijani, naprotiv, danas su odlučniji više nego ikada pre da neće trpeti da Priština nad njima sprovodi institucionalno nasilje. Najnovijim potezima, Priština je odnose sa Beogradom dovela do tačke ključanja.
I ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin izjavio je da je Albancima naređeno da odnose zategnu do pucanja da bi Srbija vojno reagovala, kada bi se umešali njihovi zaštitnici, nakon čega bi nastao haos. Vulin kaže da je razumljivo da je domaća javnost uznemirena najnovijim jednostranim potezima Prištine.
- Njihove gazde su rekle da se to uradi, a to je vid pritiska na Vučića da se povuče, da napusti spoljnu politiku Srbije - rekao je Vulin.
Foto: printscreen
Govoreći o oduzimanju vozila sa srpskim tablicama, Vulin kaže da je u pitanju pokušaj uvlačenja Srba sa severa KiM u rat.
- Nema od toga ništa, ali je to način da se Srbi isprovociraju i da reaguju. I onda će Stano i ostali da kažu da obe strane moraju da se uzdrže. Od čega mi da se uzdržimo? Pustite nas na miru, da Srbi na Kosovu imaju tablice, da žive normalno - rekao je Vulin i dodaje da se Velika Britanija povukla iz EU, ali ne i sa Balkana, ali da i dalje nije jasno zašto ima tolike predrasude prema Srbiji, jer, kako je rekao, ne vidi šta je Srbija ikada skrivila.
Politički analitičar Dragomir Anđelković kaže da to što Kurti radi sa registarskim tablicama je dogovoreno sa Beogradom u prethodnom periodu i u septembru ističe rok za realizaciju dogovora. Za „Politiku” ocenjuje da smo mi u velikoj meri zbog toga krivi, jer smo verovali EU da će biti pošten medijator u pregovorima i dogovarali smo se o nekim stvarima koje, očigledno, do kraja nisu bile jasne. Sad se ispostavilo da ih Brisel uvek tumači na način koji je najnepovoljniji po nas, a najbolji za EU.
- I da niko ne gura Kurtija, on bi isto to radio, jer bi mu se otvorio prostor za tako nešto. Mi smo imali aferu sličnu ovoj pre početka ukrajinske krize, kada je razmatrana mogućnost ukidanja registarskih tablica. Ovde se ne radi o stranom guranju Kurtija, već sam koristi priliku da krene u ofanzivu protiv Srbije - kaže Anđelković.
Podseća da Kurti na sever Kosova već dolazi i navodi da je bila greška kada smo ukinuli civilnu zaštitu 2016. i time omogućili albanskim paravojnim formacijama da nekažnjeno ulaze na sever.
- Na nama je sada da ih u tome onemogućimo tako što ćemo ponovo formirati civilnu zaštitu u centralnoj Srbiji, sastavljenu od Srba rođenih na KiM, a koji su nekada bili pripadnici vojnih ili policijskih snaga na Kosmetu. Tako ćemo najbolje biti spremni da se branimo od napada. Mislim da će Kurti od kraja septembra krenuti da uspostavi punu kontrolu na severu, a mi moramo da raščistimo s tim da ovaj deo Srbije mora da se brani i da nam ga niko neće dati mirnim putem. To se najbolje radi na ovaj način, bez velikog sukoba i ulaska Srbije u rat, nego preko odbrambenih institucija Srba kakvih je bilo pre desetak godina - ističe Anđelković.Antrfile
Zoran Milosavljević: Finansijski interesi iza albanskih pretenzija
Naučni saradnik Instituta za političke studije Zoran Milosavljević kaže da svi spominju da iza Kurtija stoje zemlje Kvinte, ali napominje da bi cela slika morala da se gleda mnogo šire. Za naš list kaže da treba obratiti pažnju na njihove institucije, pre svega finansijske koje su od pamtiveka prisutne u regionu.
- To su oni koji kreiraju tok mnogih stvari, od politike do geostrateških pozicija. Mnogo se licitira da iza toga stoje Nemci, Britanci, Francuzi. Sve je to tačno, ali to su ljudi iz zemalja koji štite svoje višedecenijske interesne zone i tu je sve jasno. U prvom planu su profit i moć. Sadašnja američka struktura diktira taj način politike i oni na taj način menjaju unutrašnju politiku tih država - kaže Milosavljević.
Dodaje da je za ovaj region odgovorna EU, odnosno za diplomatski uspeh i da evropske države treba da održavaju situaciju.
Kurti u čestitki SAD: Srbija pretnja miru u regionu
Premijer privremenih institucija Albin Kurti čestitao je građanima SAD Dan nezavisnosti, 4. jul, a u čestitki je pomenuo i Srbiju kao pretnju miru u regionu. U tekstu čestitke koji je objavio na svom fejsbuk nalogu doveo je u vezu Rusiju i Srbiju i napisao „da je Rusija prava demokratija, verovatno nikada ne bi izvršila invaziju na Ukrajinu”, da je Srbija istinska demokratija, ne bi, kako je naveo, „predstavljala tako ozbiljnu pretnju miru u našem regionu”.
Kurti navodi da se napori predsednika SAD Džozefa Bajdena da promoviše demokratske vrednosti širom sveta mogu shvatiti kao napori da se održi mir među narodima. Kurti takođe ocenjuje da odbojnost prema oružanom sukobu kod demokratskih država navodi autokrate poput „Putina, a pre njega Miloševića, da misle da će napadi na manje demokratske nacije proći nekažnjeno”.
Umesto da se dogovara i da idemo u pravcu normalizacije odnosa, Priština povlači nove korake u pravcu destabilizacije, izjavio je direktor Kancelarije za KiM Petar Petković i poručio da će Beograd na takvo ponašanje da reaguje na međunarodnoj sceni
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Umesto da se dogovara i da idemo u pravcu normalizacije odnosa, Priština povlači nove korake u pravcu destabilizacije, izjavio je direktor Kancelarije za KiM Petar Petković i poručio da će Beograd na takvo ponašanje da reaguje na međunarodnoj sceni
Jedna obična prijava nestanka za 48 sati pretvorila se u pravu misteriju. Aleksandru Nešoviću Baji, poznatijem kao članu Kekine grupe, gubi se svaki trag u noći između utorka i srede, a istraga je dovela čak do hapšenja načelnika beogradske policije Veselina Milića.
Predsednik Aleksandar Vučić poručio je danas da Srbija mora da sačuva punu stabilnost, političku i ekonomsku bezbednost i istakao da je Srbija jedna od najbezbednijih zemalja.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Stanovnici Novog Beograda pre nekoliko dana mogli su da vide neobičan mali crveni automobil koji je privukao pažnju prolaznika gde god da se pojavio - ne samo zbog svog nesvakidašnjeg izgleda, već i zbog činjenice da ovakvo vozilo mogu da voze i mlađi od 18 godina.
Mercedes je u Štutgartu osvežio S-klasu sa 2.700 promena kako bi zadržao tron luksuza. Nova limuzina stiže sa AI tehnologijom i moćnim hibridima za vrhunski komfor.
Nakon zime, mnoge radionice nude "prolećne preglede" automobila koji se često predstavljaju kao povoljni, ali se dešava da vozači na kraju plate visoke račune za dodatne usluge koje zapravo nisu ni bile potrebne.
Tokom dana došlo je do teške saobraćajne nezgode na magistralnom putu Bijelo Polje - Mojkovac kada je vozač putničkog automobila iz nepoznatih razloga izgubio kontrolu i sleteo u kanal pored puta.
Nakon operacije koja je sinoć izvedena u Univerzitetsko kliničkom centru Niš D.Dž. (21) iz sela Grabovica kod Kuršumlije je u veštačkoj komi, potvrdila nam je direktor Doma zdravlja u Kuršumliji Uranija Petrović.
Užički kraj danas je obeležio pravi saobraćajni haos, nakon što su se u razmaku od svega nekoliko sati dogodile čak tri saobraćajne nezgode na različitim lokacijama, a prema prvim informacijama, uzrok većine incidenata bilo je proklizavanje vozila na kolovozu.
Sjedinjene Američke Države ozbiljno razmatraju opciju hapšenja bivšeg kubanskog lidera Raula Kastra, primenjujući pritom strategiju koja podseća na akcije vođene protiv rukovodstva Venecuele.
Kina i Sjedinjene Američke Države spremne su da zajednički odigraju konstruktivnu ulogu u rešavanju rata u Ukrajini, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Kine nakon razgovora kineskog predsednika Si Đinpinga i američkog predsednika Donalda Trampa
Avion hrvatske nacionalane avio-kompanije Kroacija erlajns, izleteo je danas sa piste na aerodromu Split tokom prekinutog poletanja na letu za Frankfurt.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Demi Mur je zablistala na gala večeri Chopard Universe, koja je održana u okviru Kanskog filmskog festivala. Glumica je stigla u elegantnoj srebrnoj haljini u kojoj je bila zvezda večeri.
Pasji njuh je mnogo razvijeniji od ljudskog, pa psi svet oko sebe doživljavaju prvenstveno kroz mirise. Ono što nama miriše prijatno ili gotovo neprimetno, za njih može biti opasno.
Kompanija za razvoj veštačke Open AI saopštila je da je njen alat za programiranje Kodeks (Codex) sada dostupan i kroz mobilnu aplikaciju Čet Dži-Pi-Ti (ChatGPT), čime se omogućava korisnicima da sa mobilnih telefona prate i upravljaju radnim zadacima.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar