Kurti će pokušati da uspostavi punu kontrolu na severu Kosmeta, a mi moramo da raščistimo s tim da ovaj deo Srbije mora da se brani i da nam ga niko neće dati mirnim putem, kaže Dragomir Anđelković
Vruća jesen koja bi mogla biti obeležena etničkim sukobima na Kosovu i Metohiji je realan i moguć scenario, ukoliko London i Berlin na vreme ne zaustave prištinskog premijera Albina Kurtija. Njegova jednoipogodišnja vladavina obeležena je veštačkim podizanjem tenzija na severu pokrajine, gde često šalje specijalne policijske snage za posao koji je u nadležnosti sanitarne ili tržišne inspekcije. Zbog stalnih medijskih napada i ratoborne Kurtijeve retorike drastično je povećan broj etnički motivisanih napada na Srbe. Postaje „normalno” oduzimanje stoke, živine i zemlje građanima srpske nacionalnosti, dok se povratnici koji pokušaju da se vrate na vekovna ognjišta, bez suđenja drže mesecima u pritvoru zbog navodnih ratnih zločina.
Tamo gde su Srbi većina, kao u opštini Štrpce, dolazi do hapšenja bivših funkcionera pod optužbama da su se bavili kriminalom. Staru matricu da je Kosovo kolevka demokratske civilizacije, a da je kriminal koncentrisan samo na severu pokrajine, ovih dana ponovo je oživeo upravo Kurti, najavljujući time pripremu nove agresije na sever Kosova i Metohije.
Foto: AP/Photo
U susret novim vanrednim izborima na jesen, njegov pokret Samoopredeljenje objavio je u nedelju uveče skandalozni video-snimak uz propratni tekst u kojem se ističe da su za vreme Kurtijevog mandata započeli „integraciju Severa”, a da prethodna nijedna vlast u pokrajini to nije uradila za 20 godina. Srbi sa severa KiM su prikazani isključivo kao kriminalci i zločinci, koji se optužuju za šverc, laboratorije narkotika i rudarenje kripto-valuta. Tu se nisu zaustavili, već su ubrojali i rad srpskih institucija, izgradnju Sunčane doline i održavanje srpskih izbora i referenduma.
Na sve ovo upozoravao je još 29. juna predsednik Srbije Aleksandar Vučić kada je naglasio da su privremene vlasti u Prištini donele odluke kojim žele da proteraju Srbe, tako što su zabranile srpske lične karte i nakon 30. septembra prestaće da važe registarske oznake sa imenima srpskih gradova.
- Mi smo uvek spremni i bili smo uvek spremni za dijalog. Neki nisu bili suštinski za dijalog, a imali su podršku zapadnih sila. Ovo što se danas promenilo govori u kom smeru se ide - podvukao je Vučić.
Kako je naglasio, Priština je u svojoj odluci u potpunosti podržana iz stranih centara, pre svega od Velike Britanije i Nemačke, kao i drugih članica Kvinte.
- Doneli su odluke koje imaju jedini cilj, a to je da proteraju Srbe sa severa, da se napravi nova ’Oluja’, gde će oni vodeći kampanju dva meseca da ubede Srbe da se registruju pod RKS tablicama - naglasio je Vučić.
I premijerka Srbije Ana Brnabić nazvala je skandaloznom, kako odluku Prištine u vezi sa srpskim registarskim tablicama i ličnim dokumentima, tako i reakciju EU tim povodom, i istakla da suština cele priče nisu tablice, već „nastavak pritiska, terora i stalnog maltretiranja” Srba na KiM.
- I kako se Srbi na KiM tretiraju, ne samo od strane Prištine, rukovodstva u Prištini, privremenih institucija u Prištini, Albanaca na KiM, već i od strane najvećeg broja zemalja na zapadu – EU, zemalja Kvinte, što uključuje SAD - rekla je Brnabićeva i istakla da SAD čak imaju najkonstruktivniji, najpragmatičniji i najviše fer pristup, iako se njihov stav razlikuje od stava Srbije kada je u pitanju KiM.
Kaže da „svako ko misli da su suština tablice grdno se vara”.
- Suština je da se nastavlja pritisak nad Srbima na KiM, da se nastavlja teror nad njima i stalno maltretiranje i to u godini koja je počela time što su im na kraju oduzeli i pravo glasa, što je do 2022. bilo nezamislivo. I to pravo glasa za referendum u oblasti vladavine prava, a nakon što su garantovali da se to neće ponoviti za izbore 3. aprila, zemlje Kvinte, pa ni EU, nisu ništa mogle da urade, pa je Kurti bio toliko jak da uskrati to osnovno pravo Srbima na KiM - rekla je Brnabićeva za TV Pink.
Posebnu zabrinutost Beograda izaziva nereagovanje zapadnog dela međunarodne zajednice, koja nemo posmatra poteze albanskih političara, koji vode ka destabilizaciji prilika na terenu i opasnosti od izbijanja sukoba, koje Priština očigledno želi. Jasno je da Srbi sa Kosmeta neće dozvoliti da budu proganjani, ubijani, naprotiv, danas su odlučniji više nego ikada pre da neće trpeti da Priština nad njima sprovodi institucionalno nasilje. Najnovijim potezima, Priština je odnose sa Beogradom dovela do tačke ključanja.
I ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin izjavio je da je Albancima naređeno da odnose zategnu do pucanja da bi Srbija vojno reagovala, kada bi se umešali njihovi zaštitnici, nakon čega bi nastao haos. Vulin kaže da je razumljivo da je domaća javnost uznemirena najnovijim jednostranim potezima Prištine.
- Njihove gazde su rekle da se to uradi, a to je vid pritiska na Vučića da se povuče, da napusti spoljnu politiku Srbije - rekao je Vulin.
Foto: printscreen
Govoreći o oduzimanju vozila sa srpskim tablicama, Vulin kaže da je u pitanju pokušaj uvlačenja Srba sa severa KiM u rat.
- Nema od toga ništa, ali je to način da se Srbi isprovociraju i da reaguju. I onda će Stano i ostali da kažu da obe strane moraju da se uzdrže. Od čega mi da se uzdržimo? Pustite nas na miru, da Srbi na Kosovu imaju tablice, da žive normalno - rekao je Vulin i dodaje da se Velika Britanija povukla iz EU, ali ne i sa Balkana, ali da i dalje nije jasno zašto ima tolike predrasude prema Srbiji, jer, kako je rekao, ne vidi šta je Srbija ikada skrivila.
Politički analitičar Dragomir Anđelković kaže da to što Kurti radi sa registarskim tablicama je dogovoreno sa Beogradom u prethodnom periodu i u septembru ističe rok za realizaciju dogovora. Za „Politiku” ocenjuje da smo mi u velikoj meri zbog toga krivi, jer smo verovali EU da će biti pošten medijator u pregovorima i dogovarali smo se o nekim stvarima koje, očigledno, do kraja nisu bile jasne. Sad se ispostavilo da ih Brisel uvek tumači na način koji je najnepovoljniji po nas, a najbolji za EU.
- I da niko ne gura Kurtija, on bi isto to radio, jer bi mu se otvorio prostor za tako nešto. Mi smo imali aferu sličnu ovoj pre početka ukrajinske krize, kada je razmatrana mogućnost ukidanja registarskih tablica. Ovde se ne radi o stranom guranju Kurtija, već sam koristi priliku da krene u ofanzivu protiv Srbije - kaže Anđelković.
Podseća da Kurti na sever Kosova već dolazi i navodi da je bila greška kada smo ukinuli civilnu zaštitu 2016. i time omogućili albanskim paravojnim formacijama da nekažnjeno ulaze na sever.
- Na nama je sada da ih u tome onemogućimo tako što ćemo ponovo formirati civilnu zaštitu u centralnoj Srbiji, sastavljenu od Srba rođenih na KiM, a koji su nekada bili pripadnici vojnih ili policijskih snaga na Kosmetu. Tako ćemo najbolje biti spremni da se branimo od napada. Mislim da će Kurti od kraja septembra krenuti da uspostavi punu kontrolu na severu, a mi moramo da raščistimo s tim da ovaj deo Srbije mora da se brani i da nam ga niko neće dati mirnim putem. To se najbolje radi na ovaj način, bez velikog sukoba i ulaska Srbije u rat, nego preko odbrambenih institucija Srba kakvih je bilo pre desetak godina - ističe Anđelković.Antrfile
Zoran Milosavljević: Finansijski interesi iza albanskih pretenzija
Naučni saradnik Instituta za političke studije Zoran Milosavljević kaže da svi spominju da iza Kurtija stoje zemlje Kvinte, ali napominje da bi cela slika morala da se gleda mnogo šire. Za naš list kaže da treba obratiti pažnju na njihove institucije, pre svega finansijske koje su od pamtiveka prisutne u regionu.
- To su oni koji kreiraju tok mnogih stvari, od politike do geostrateških pozicija. Mnogo se licitira da iza toga stoje Nemci, Britanci, Francuzi. Sve je to tačno, ali to su ljudi iz zemalja koji štite svoje višedecenijske interesne zone i tu je sve jasno. U prvom planu su profit i moć. Sadašnja američka struktura diktira taj način politike i oni na taj način menjaju unutrašnju politiku tih država - kaže Milosavljević.
Dodaje da je za ovaj region odgovorna EU, odnosno za diplomatski uspeh i da evropske države treba da održavaju situaciju.
Kurti u čestitki SAD: Srbija pretnja miru u regionu
Premijer privremenih institucija Albin Kurti čestitao je građanima SAD Dan nezavisnosti, 4. jul, a u čestitki je pomenuo i Srbiju kao pretnju miru u regionu. U tekstu čestitke koji je objavio na svom fejsbuk nalogu doveo je u vezu Rusiju i Srbiju i napisao „da je Rusija prava demokratija, verovatno nikada ne bi izvršila invaziju na Ukrajinu”, da je Srbija istinska demokratija, ne bi, kako je naveo, „predstavljala tako ozbiljnu pretnju miru u našem regionu”.
Kurti navodi da se napori predsednika SAD Džozefa Bajdena da promoviše demokratske vrednosti širom sveta mogu shvatiti kao napori da se održi mir među narodima. Kurti takođe ocenjuje da odbojnost prema oružanom sukobu kod demokratskih država navodi autokrate poput „Putina, a pre njega Miloševića, da misle da će napadi na manje demokratske nacije proći nekažnjeno”.
Umesto da se dogovara i da idemo u pravcu normalizacije odnosa, Priština povlači nove korake u pravcu destabilizacije, izjavio je direktor Kancelarije za KiM Petar Petković i poručio da će Beograd na takvo ponašanje da reaguje na međunarodnoj sceni
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Umesto da se dogovara i da idemo u pravcu normalizacije odnosa, Priština povlači nove korake u pravcu destabilizacije, izjavio je direktor Kancelarije za KiM Petar Petković i poručio da će Beograd na takvo ponašanje da reaguje na međunarodnoj sceni
Svečano je otvoren deo autoputa od Adrana kod Kraljeva do Preljine kod Čačka, na Moravskom koridoru, a prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se autobusom vozio novom deonicom zajedno sa predstavnicima vlade i izvođačima radova.
Muzičar i putnik iz Danske Frederik Kornelius posetio je Srbiju, a Niš ga je toliko oduševio, da mu je dao titulu najboljeg grada u Srbiji i jednim od najneverovatnijih na Balkanu.
Papir na koji mnogi vozači zaboravljaju, a zakonska je obaveza imati ga u automobilu jeste Evropski izveštaj o saobraćajnoj nezgodi. Ukoliko se ispostavi da ga ne posedujete, platićete kaznu u iznosu od 10.000 do 50.000 dinara.
Sutra od 09:00 časova otvara se za saobraćaj deonica Moravskog koridora od Preljine do Adrana, a putarina se neće naplaćivati do 1. jula, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Direktor Kancelarije za borbu protiv droga Vlade Srbije Milan Pekić izjavio je danas, povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga i krijumčarenja droga, da je u Srbiji za prvih pet meseci 2026. godine zaplenjeno 7 tona narkotika.
Uhapšeni Baranin, Martin Janković, brat je Stefana Jankovića, koji se takođe dovodi u vezu sa škaljarskim klanom i koji se trenutno nalazi na optuženičkoj klupi zbog ubistva dvojice državljana Srbije, Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića, koji su, prema optužbama, likvidirani 2019. godine u Danilovgradu.
Beogradska policija, po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je M. J. (37), zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela teška krađa i prevara.
Agent Službe bezbednosti Ukrajine Kiril Makarenko, koordinator neonacističke mreže Telegram kanala, pozvao je da se organizuje teroristički napad u SAD na Dan nezavisnosti kao čin osvete, saopštila je Federalna služba bezbednosti Rusije.
Ukrajinska služba bezbednosti (SBU) danas je objavila da su njeni dronovi pogodili ruske vojne brodove za podršku u izgradnji i sistem protivvazdušne odbrane S-400 u Kerču, u okviru nove 40-dnevne operacije na Krimu.
Zamenik komandanta ukrajinskog puka bespilotnih sistema "KRAKEN" Konstantin Nemičev izjavio je danas da bi Ukrajina mogla da gađa "centre donošenja odluka" u Belorusiji ukoliko Rusija, zajedno sa beloruskim snagama, pokuša novu ofanzivu preko beloruske teritorije.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Kabl za punjenje telefona često se menja, ali problem nije uvek njegov kvalitet. Vrlo često upravo nepravilno korišćenje znatno skraćuje njegov vek trajanja.
Stručnjaci objašnjavaju da vremenske prilike i količina dnevne svetlosti mogu značajno da utiču na hormonski sistem, što se odražava na funkcionisanje celog organizma.
Godinama je među ljubiteljima pasa vladalo mišljenje da je border koli najinteligentnija rasa na svetu. Međutim, najnovija naučna istraživanja pokazala su da se na vrhu liste sada nalazi druga rasa, Malinoa.
Mnogi korisnici se pitaju da li je za bateriju telefona bolje punjenje tokom noći ili brzo dopunjavanje ujutru. Stručnjaci otkrivaju koje navike zaista utiču na vek trajanja baterije, a koje su samo mitovi.
Naš paparaco uhvatio je Jevrema Kosnića, muža manekenke Danijele Dimitrovske, sa društvom u kafani, a on se nije odvajao od zgodne brinete, te ju je ispratio čak i do WC-a!
Starleta Aleksandra Subotić izazvala je veliku pažnju javnosti iskrenom izjavom o nevenčanom suprugu Peci Raspopović, koji je od nje stariji 24 godine.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.