Maske intrigiraju ljude. Nekada zabava, danas je postala nužna potreba, obaveza.
Intrigirana karakterom pojedinca i njegovim ponašanjem pod maskom, Vesna V. Maksimović, kragujevačka slikarka i pesnikinja, nije mogla ostati ravnodušna i nema.
U već otuđenom svetu, kada je komunikacija svedena na minimum, na činjenicu da su ljudi zaboravili da se gledaju u oči, osetila je potrebu da kao odgovor da izbor. Izabrala je da se i u grubom vremenu izražava svileno i poziva da konačno skinemo maske i pokažemo bolje sebe.
Bojama, pod naponom untrašnjih emocija, a ne obaveznim unificiranjem i nametanjem da ličimo jedni na druge, Vesna daje izbor, da, ako već moramo da nosimo masku, mi nosimo nju, a ne ona nas. Obavezu pretvara u kreativnost i poziva na komunikaciju kroz igru boja, boju naših očiju.
Foto: Ucentar.rs/filip simić
Svila kao prirodan marerijal se nametnula spontano.
- Oslikavanje svile zahteva strpljenje, uostalom kao i vreme u kome živimo. Umešnost i znanje se podrazumeva. Iza svakog proizvoda stoji veliki uloženi rad i ništa ne dolazi preko noći- kaže Vesna.
Za oslikavanje svile (ešarpi, slika, maski), ona koristi isključivo boje za oslikavanje svile, koje naknadno industrijski fiksira, što garantuje postojanost boja i govori o kvalitetnom pristupu rada. Tehnike kojema vlada su batik, akvarel, serti i mnoge druge.
-Svila se pre oslikavanja zateže na ram, gde se nakon dizajniranja motiva pristupa ručnom bojenju. Zatim se pristupa skidanju voska (batik), fiksiranju boje, pranju, uramljivanju (slike na svili), šivenju i obradi materijala (ešarpe, tunike, maske).
Foto: Ucentar.rs/filip simić
Same svilene maske, najpre ručno oslikane i tretirane postupcima napred navedenim, pri šivenju se postavljaju pamučnim materijalom i u potpunosti pružaju funkciju zaštite koju ima bilo koja druga pamučna maska na tržištu-kaže slikarka Maksimović.
Kada vreme nošenja maski zbog zaštite od bolesti prođe, svilene maske se mogu pretvoriti u masku za spavanje ili lep detalj na tašni, traci za kosu, pojasu, tako da su višenamenski upotrebljive i u budućnosti.
Sa ponosom, autorka ističe da motiv za bilo koji njen rad nikada nije bio i nada se da neće biti, novac. Suština njenog stvaralaštva leži u potrebi da se kreće i svakodnevno napravi jedan jedini korak. Korak po korak, i to je njen život.
Foto: Ucentar.rs/filip simić
Zahvaljujući savremenim vidovima komunikacije gledanjem u budućnost, Vesna je ostvarila komunikaciju i sa svetski poznatim i priznatim umetnicima na svili: Firoz Rafi (New Delhi, India), Anna Albert Vallès, Rosa Lopez (Barselona, Španija), i mnogim drugim.
Autorka se slikanjem na svili aktivno bavi dugi niz godina i iza sebe ima veliki broj kolektivnih domaćih i međunarodnih izložbi. Samo u 2020.godini će imati ukupno deset kolektivnih izložbi, od kojih izvaja 5th INTERNATIONAL ONLINE FESTIVAL TUNE OF ART, Fokus Bangladesh 2020,
Međunarodnu izložbu slikara na svili EXPO BREATHING /DISANJE, El Masnou, Barselona, 2020., XVIII Међународна изложба слика „ЖЕНЕ СЛИКАРИ“ Majdanpek 2020, „ВИЗАНТИЈСКИ ОДБЉЕСЦИ“ Београд, 2020. Njen rad na svili je predstavljan u časopisima za kulturu, između ostalih i u elektronskom časopisu na španskom jeziku REVISTA INNOMBRABLE, Kolumbija.
O njenim slikama na svili, ruski slikar Boris Indrikov kaže: „ U Vesninim radovima se oseća želja da posmatraču prenese svoje razumevanje svemira.“
Foto: Ucentar.rs/filip simić
Osećaj za perspektivu, iluziju i kolorit, uz stvaralački impuls i posvećenost, rezultiraju likovnim celinama punim detalja, u svojevrsnim slikama u slici.
Prva u gradu Kragujevcu je organizovala samostalnu izložbu umetničkih slika na svili, DODIR SVILE, u Galeriji Narodnog muzeja Kragujevac, decembra 2019.godine. Izložba DODIR SVILE, imala je je punu podršku Grada Kragujevca koji je finansirao projekat i Centra za samostalni život OSI KG, koji je bio nosilac projekta. Izuzetno je zahvalna i ponosna na pozitivne kritike domaćih akademskih umetnika i kritičara koji su se sreli sa njenim radom, i daju joj vetar u leđa da nastavi dalje.
Vesna je član Likovnog udruženja KUL.T.
Pored slikanja na svili Vesna V. Maksimović piše poeziju i izdala je četiri zbirke poezije; MIRIS VANILIJE 2010, U PROLAZU 2016, ZIDINE 2019 i SA DRUGE STRANE ZIDA 2020.
Kao majka je ponosna na ćerku Sandru, koja joj pruža svu podršku u radu i bez nje ništa ne bi imalo smisla.
Akademska slikarka, veliki humanitarni radnik, jedan od osnivača Kola srpskih sestara, ratna bolničarka i, možda, samo malo, tajni agent. Iza ovih atributa krije se veliko ime Nadežde Petrović
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Akademska slikarka, veliki humanitarni radnik, jedan od osnivača Kola srpskih sestara, ratna bolničarka i, možda, samo malo, tajni agent. Iza ovih atributa krije se veliko ime Nadežde Petrović
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Tek nakon žestoke reakcije javnosti i medijskog alarma, tamošnje tužilaštvo je konačno formiralo predmet kako bi se utvrdilo ko je u naselju Pruška ispisao monstruozni grafit "Srbe na vrbe".
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije je osudio sramotni i divljački napad trojice Bošnjaka na srpske povratnike Miku Davidović i njenog supruga Željka Matića u mestu Lušci Palanci kod Sanskog Mosta.
Zavladalo je potpuno rasulo među blokaderima nakon što je Informer ekskluzivno objavio svih 250 imena onih koji se nalaze na takozvanoj studentskoj listi za predstojeće izbore, pa su na društvenim mrežama masovno počele da "pljušte" razočarane poruke.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
S. A. (64) sa Novog Beograda teško je povređen juče po podne u naselju Bečmen, nakon što je pao na beton sa krova lokalne crkve i lekari mu se bore za život.
Višestruki šampion Srbije u bilijaru Goran Mladenović Grga (60) poginuo je u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Niš - Priština, u selu Visoka kod Kuršumlije, a kako se saznaje, jedna želja mu je ostala neostvarena.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je imao "veoma dobar razgovor" sa novim britanskim premijerom Endijem Bernamom.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, svojevremeno je otkrio da je odbio ulogu u seriji "Bolji život" jer nije želeo da radi sa Miodragom Petrovićem Čkaljom, koji ga je stavio na svoju "crnu listu" glumaca.
Slike iz detinjstva ostaju u najlepšem sećanju i svako od nas ih se rado seća, a svremena na vreme bacimo pogled na njih da nas podsete na bezbrižan period života.
U današnjem tempu života često nam nedostaje vremena za bliskost i povezivanje s partnerom, ali dve poze omogućavaju da uživate u ljubavnom zanosu, bez obzira na vreme i okolnosti
Britanski stručnjak za putovanja Dankan Grinfild-Turk je obišao veliki broj destinacija, ali ostrvo Tinos ostalo mu je posebno upečatljivo zbog svoje lepote i autentičnosti.
Većina odraslih osoba ne bi trebala da unosi više od 2300 miligrama natrijuma dnevno, što odgovara jednoj maloj kašičici soli. Mnogi, međutim, znatno premašuju tu granicu i time povećavaju rizik od razvoja bolesti srca.
Nakon napuštanja rijalitija Elita 9, Nerio Ružanji i Hana Duvnjak izneli su šokantne detalje o svom odnosu, braku i aferama koje su podigle ogromnu prašinu u javnosti.
Jedna Instagram stranica iskoristila je Karleušin novi hit "Mata Hari" kako bi napravila kompilaciju najurnebesnijih trenutaka Miljane Kulić i Lazara Čolića Zole.
Janjuš je privukao Vanju Živić, nakon čega su počeli strasno da se ljube nasred studija, ne obazirući se na fotoaparate novinara i poglede vivših cimera!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.