Grad na Moravi baštini izuzetno bogato rimsko nasleđe, jer je Čačak u to vreme bio istočna oblast rimske provincije Dalmacije na samoj granici sa Gornjom Mezijom...
Ostaci Rimskog carstva vidljivi su i danas i to u samom centru grada, gde su pre pola veka sasvim slučajno otkrivena javna kupatila sa bojlerom i zagrejanim podom i zidovima, a koja su koristili Rimljani, muškarci, žene, ali i robovi što je u to vreme bio poseban kuriozitet.
Foto: Rina
- Rimljani su iza sebe ostavili tragove na kojima sva pokolenja mogu mnogo da nauče. Terme su izgrađene krajem III i početkom IV veka i jasno pokazuju na kom je stepenu razvoja bila njihova civilizacija. Kako su osvajali teritorije prva građevina koju su pravili bile su terme ili javna kupatila. Ove u Čačku spadaju u one manje, balneum, koji se prostire na oko 500 kvadratnih metara. Terme su se sastojale od osam prostorija koje su orijentisane pravcem istok – zapad. Očuvani deo ima dimenzije 22, 60 h 18, 45 metara - izjavila je za RINU arheolog Narodnog muzeja u Čačku, Aleksandra Gojgić.
U zdravom telu zdrav duh
U osnovi građevine se nalaze tri niza prostorija, od kojih su severni i centralni niz korišćeni kao prostorije za presvlačenje, vežbaonica i kupatilo sa hladnom vodom. Južni niz prostorija sastojao se od odaja sa vrućim kupatilom i saunom, odnosno nužnikom. Princip po kojim su terme sagrađene je korišćenje toplog vazuha za zagrevanje bazena sa vodom putem podnog i zidnog grejanja.
Foto: Rina
- Podovi zagrevanih prostorija počivali su na stubićima, dok su zidovi imali šuplje keramičke cevi da bi propuštale topao vazduh. Iz ložišta su istovremeno zagrevani i pod i zidovi kao i voda u zidanom bojleru iznad, sa spoljašnje strane građevine. Vrela voda je kroz kupatilo sprovođena olovnim cevima, dok su za odvod korišćene keramičke cevi i zidani kanali - istakla je Gojgić.
Terme su imale zastakljene prozore, dok su podovi popločavani opekama specifičnih oblika koji podseća na leptira i u vidu šestougla. Zidovi prostorija bili su fresko oslikani, u vidu bojenih traka crvene, svetlo plave i zelenkasto plave boje. Čačanske rimske terme predstavljaju arhitekturu jednog vremena, ali govore i da je u to vreme higijena tela bila usko vezana sa higejenom duha.
Foto: Rina
- Rimljani koji su živeli na ovoj teritoriji kupali su se uglavnom u popodnevnim satima, nakon što završe sve poslove, a pre nego što sednu za trpezu da večeraju. Prema sačuvanim nalazima muškarci i žene dolazili su u različito doba dana da se kupaju, a postojala je i razlika u radnom vremenu tokom leta i zime - naglašava arheološkinja iz Čačka.
Nebrušeni dragulj u srcu grada
Danas su Rimske terme uvrštene u turističku ponudu grada Čačka, a ovo arheološko nalazište otvoreno je za posetioce. U adaptaciju ovog lokaliteta uloženo je oko 1,2 miliona dinara. Opremljen je plato i ugrađen video nadzor, a u planu je izgradnja pasarele. Video nadzor bio je neophodan jer su građani iz obližnje zgrade bacali smeće kroz prozor upravo na ovo istorijsko mesto.
Foto: Rina
- Ovakve lokacije u sebi kriju izuzetan turistički potencijal, jer predstvaljaju nezaobalaznu tačku obilaska svih ljubitelja istorije i Rimljana. Posetioci sada mogu da obiđu ovaj nebrušeni dragulj u samom srcu našeg grada i da se upoznaju sa njihovom kulturom i načinom života. Kako bi turistima na najbolji način bile prikazane sve specifičnosti “Rimskih termi” Narodni muzej je u sardnji sa gradom Čačkom i Turističkom organizacijom napravio kulturno – inforamativnu tablu, dugačku 18, 5 metara od čega polovinu zauzimaju informacije i fotografije ovog lokaliteta, a drugu polovinu arheološka nalazišta koja postoje na ovoj teritoriji - izjavio je Vojin Jakovljević, direktor TOČ-a.
Foto: Rina
Tokom brojnih arheoloških istraživanja na ovom lokalitetu su pronađeni i brojne keramičke i staklene posude, nakit, pa čak i ostava novca koja je verovatno bila deo ušteđevine nekog od bogatijih meštana. Nakon što su terme napuštene krajem istog veka na istom prostoru je nastalo srednjovekovno naselje sa grobljem.
Foto: Rina
Nakon arheoloških radova 1970. godine kojima su rukovodile Milena Ikodinović i Obrenija Vukadin, saradnice Narodnog muzeja u Čačku i Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva objekat je konzerviran, prema projektu Radoslava Prokića. Istovremeno terme su proglašene za spomenik kulture i nalaze se pod staranjem Narodnog muzeja u Čačku.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moldavija je u potpunosti odustala od kupovine ruskog gasa, izjavila je predsednica Maja Sandu, u trenutku kada se zemlja suočava sa energetskom krizom i rastom cena energenata, prenose RIA Novosti.
Čuveni novinar Milomir Marić je najnovijom epizodom svoje kultne emisije "Ćirilica" ogolio pozadinu "studentskog pokreta" u Srbiji, odnosno onoga što je našu zemlju zadesilo na dan izbora 25. oktobra 2026. godine, ali i nakon toga.
Poznati novinar Dragan Vujačić je razotkrio je suštinu "studentskog pokreta", poručivši da je na delu opšte "truljenje mozgova" i da od njihovih akcija niko u Srbiji neće videti nikakvo dobro.
Posle samo 17 dana potpunog rasula koje vlada u Srbiji pod palicom "Studentske liste", na društvenoj mreži Iks pojavio se video-snimak koji na najbolji način pojašnjava koncepciju nove vlasti i takozvanih plenuma.
Grupa "FDU u blokadi" pohvalila se da je upravo ona bila ta koja je "po zakonu zatražila informacije o zaposlenima u medijskim kućama", pre svega na Radio-televiziji Srbije (RTS), na šta se nadovezao glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević i otkrio ko su u stvari oni koji bi da ućutkuju svakoga ko im se ne pokorava.
U najvećem sportskom rijalitiju "Exatlon", koji se emituje na Informer televiziji, održana je borba za eliminaciju u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 8:7, nakon velike drame i preokreta na poligonu.
Dve osobe uhapšene su u nastavku akcije suzbijanja korupcije i finansijskog kriminala zbog sumnje da su fiktivnim poslovanjem i pranjem novca oštetile budžet Republike Srbije za više od 5,7 miliona dinara.
U Mostaru je Dž. Š. (45) određen jednomesečni pritvor zbog sumnje da je napao policijske službenike, oteo pištolj jednom od njih i pretio da će pucati, nakon čega je pobegao.
Američki pregovarači Stiv Vitkof i Džared Kušner doputovali su na moskovski aerodrom Vnukovo, gde ih je dočekao specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije (RFPI) Kiril Dmitrijev.
Najmanje dve osobe su poginule, a 17 je povređeno kada se srušila trospratna zgrada u Bruklinu, saopštili su zvaničnici Njujorka, dok spasioci pretražuju ruševine u potrazi za eventualno zatrpanim ljudima.
Rusija i Iran napravili su važan korak ka uspostavljanju direktne železničke veze između Rusije, Persijskog zaliva i Indije, nakon što su u Teheranu potpisani dokumenti za nastavak izgradnje pruge Rešt–Astara.
Težak poraz republikanaca na izborima za američki Kongres mogao bi da primora predsednika SAD Donalda Trampa da žrtvuje pokušaje približavanja Rusiji kako bi sačuvao sopstveni politički položaj.
Britanski glumac Danijel Redklif, koji se proslavio širom sveta igrajući Harija Potera, priznao je da još nije siguran da li će pogledati novu HBO seriju o čuvenom čarobnjaku.
Film "Ruka pravde", u režiji Nemanje Ćeranića juče je imao svetsku premijeru na 67. Međunarodnom filmskom festivalu u Solunu, jednom od najznačajnih filmskih festivala u Evropi, čime je započeo svoj međunarodni festivalski život.
Pojedini kultni filmovi koje smo godinama gledali i kojima se iznova vraćamo danas bi imali potpuno drugačije zaplete, a neki od njih možda uopšte ne bi mogli da funkcionišu.
Osim što je nezaobilazan začin u kuhinji, peršun se može koristiti i u kućnoj nezi kože. Maska od peršuna može da osveži kožu, pruži joj dodatnu hidrataciju i doprinese blistavijem i negovanijem izgledu lica.
Veštačka inteligencija može biti korisna za planiranje finansija, ali stručnjaci upozoravaju da deljenje podataka poput brojeva kartica i lozinki sa četbotovima nosi ogroman rizik.
Starleta i bivša rijaliti učesnica Maja Marinković godinama je prepoznatljiva po svojoj dugoj, gustoj i crnoj kosi, koja je postala jedan od njenih zaštitnih znakova.
Pevač Mile Kitić koji je decenijama u braku sa koleginicom Martom Savić, ranije je uzburkao javnost otvorenim priznanjem o svom privatnom životu i bračnim "izletima".
Bivša rijaliti učesnica Jelena Batoš otkrila je kako je kroz velike operacije prolazila bez straha zbog vere u Boga i posebne datume koji je prate tokom čitavog života.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.