Umro Josip Pejaković

Jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pisaca i glumaca Josip Pejaković preminuo je sinoć u 78. godini života.

Vest o njegovoj smrti prvobitno je podelio njegov sin Dejan Pejaković, a na društvenim mrežama se opraštaju brojni kulturni radnici, među kojima su i Nihad Kreševljaković, Lana Zablocki i mnogi drugi.

U poslednjoj deceniji života glumac se hrabro borio sa nizom zdravstvenih problema, podvrgnuvši se čak 17 operacija. 

Rođen je 1948. godine u Travniku, gde je završio osnovnu i srednju školu. Studije je nastavio u Sarajevu, gde je diplomirao u Dramskom studiju u klasi Kaće Dorić i Josipa Lešića, debitovavši ulogama Tuzenbaha u Čehovljevoj predstavi "Tri sestre" i Filtosa u "Koncertu u jajetu Arabala".

Foto: Printscreen/Youtube

Pejaković je ostvario više od 50 premijernih uloga u Narodnom pozorištu Sarajevo, a pojavio se i u brojnim filmovima kao što su "Ljudski faktor" i "Kuća pored puta".

Njegove značajne pozorišne uloge obuhvataju predstave: "Kome zvono zvoni", "Kuća oplakana", "Višnjik", "Braća Karamazovi", "Woyczek", "Veliki vezir", "Hasanaginica", "Princip Gavrilo", "Julije Cezar", "Kralj Lear", "Dugo putovanje u noć", "Hamlet u selu Mrduša Donja" i mnoge druge.

Dobitnik je brojnih priznanja, uključujući Šestoaprilska nagradu Grada Sarajeva (1974), nagradu ZAVNOBIH-a za životno delo (1991) i nagradu Udruženja dramskih umjetnika BiH.

Foto: Printscreen/Youtube

Osim glume, Pejaković je pisao monodrame i filmske scenarije, među kojima su najpoznatiji: "Oj živote", "On meni nema Bosne", "Ljudski faktor" i "Kuća pored puta".

Od 2001. do 2003. godine obavljao je funkciju direktora Drame Narodnog pozorišta Sarajevo.

Pre nego što se posvetio glumi, Pejaković je bio pevač rok grupe "Veziri" iz Travnika, u kojoj je zamenio poznatog Seida Memića Vajtu. Nakon toga, fokusirao se na pozorište, gde je vrlo brzo stekao veliku popularnost i priznanje.

U maju 2022. godine objavio je knjigu "Sevdalinka", a zajedno sa Rambom Amadeusom podneo je kandidaturu za upis sevdalinke na UNESCO-vu listu nematerijalne svetske kulturne baštine.

 

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.