Glumac i producent Lazar Ristovski (73) kaže da su poslednjih godina ljudi iz filmske industrije u Srbiji postali veoma razmaženi i povlašćeni.
Na Zlatiboru je proteklog petka održana panel-diskusija posvećena jednom od gorućih problema domaće kinematografije, a to je sufinansiranje domaćih filmova koji i dalje nisu završeni.
Na panelu su između ostalih bili prisutni i direktor Filmskog centra Srbije Jakov Petrović, državni sekretar u Ministrstvu kulture Lav Pajkić, reditelji i producenti Miloš Avramović, Predrag Gaga Antonijević, kao i glumac i producent Lazar Ristovski koji su razgovarali o pomenutom problemu.
Foto: FCS
Panel-diskusija na Zlatiboru
Lazar Ristovski je tom prilikom rekao da su filmadžije u Srbiji poslednjih godina veoma razmaženi za razliku od ostalih umetnika koji "nemaju hleba da jedu".
- Sada ću reći nešto možda i na svoju štetu, a to je da smo mi veoma povlašćena i razmažena kategorija ljudi, ili bolje da kažem stvaralaca u Srbiji. Veoma razmažena i veoma povlašćena. Kad to kažem, mislim u odnosu na slikare, kompozitore, književnike i ostale umetnike, a neki od njih bukvalno nemaju hleba da jedu. Mi ovde razgovaramo o milionima i o tome da neki producenti i reditelji sedam godina nisu znali da potroše 300, 400, 500 hiljada dinara koji su im dati za snimanje filmova i sada bi hteli da im se to oprosti. A šta je sa silnim umetnicima koji bukvalno nemaju hleba da jedu? - rekao je Ristovski tokom diskusije i dodao:
- Mi filmadžije, kojima su mediji otvoreni i naklonjeni, i svakog dana imamo mogućnost da pričamo za medije i da često ne govorimo istinu da bi ulepšali sliku o sebi. I o tome moramo malo da razmišljamo, o moralnosti u celoj ovoj našoj priči, a moralnosti je sve manje i manje. Tako da, nemoj da budemo besni.
Foto: FCS
Lazar Ristovski i Miloš Avramović na panel-diskusiji na Zlatiboru
Lazar je dodao da nijedna država na svetu nikome ne daje novac da se snimi ceo film.
- Nijedna država na svetu nikome ne kaže: "Izvolite, evo para, pa snimite ceo film". Moja producentska kuća je za 30 godina snimila 25 ili 26 igranih filmova. U svakom filmu smo učestvovali sa svojim parama. Dakle, producent mora da rizikuje. To je posao, to je biznis na kraju krajeva, osim toga što pripada i umetnosti - rekao je Ristovski i dodao:
- Dakle, mi producenti smo pravno lice i moramo tako da razmišljamo. Ovo što sam rekao o razmaženosti cele kaste, siguran sam u to i tu nema šta. Ima jedan od umetnika koji nije završio tri filma, a glumi ne znam šta i predlaže, čak čitam iz novina, da mu se za tri filma sve pare premeste u jedan film i da mu se dâ da snimi jedan film. Kad on bude pisao zakone, kad to bude njegova privatna prćija, neka radi šta hoće. Ne može tako da se razgovara.
Ristovski je rekao i da mu je žao što mnogo njegovih kolega nije došlo na panel diskusiju kako bi prodiskutovali o ovom problemu.
- Moram da kažem da mi je žao što naše kolege iz strukovnih udruženja nisu pristali da dođu danas ovde na Zlatibor. Mislim da je to šteta za sve i za nas i za njih. Treba uskoro napraviti zajednički sastanak. Ako im je problem Zlatibor, neka se sastanak napravi u Beogradu. Neka dođu svi da probamo da zajedno rešimo ova pitanja koja traju dugo gugo godina iz razno raznih razloga i zbog raznih problema. Jedan od tih problema, rekao bih, je taj što Filmski centar nije, neću da kažem, radio po zakonu, nego zato što nije bio dovoljno oštar ili dovoljno stajao iza onoga što su mu prava i što su mu dužnosti, a to je da projekte koji do sada nisu snimljeni iz raznih razloga, treba da rešava na pravnom nivou te stvari. A ne da nas sve stavi u situaciju sad da se mi igramo ovde i prava i da se igramo ko bi šta voleo, ko šta ne bi voleo, ko je kome nekad nešto učinio itd. Ako se to stavi na taj nivo, onda verujem da mi sad nećemo rešiti te probleme. Siguran sam da ih nećemo rešiti - rekao je Ristovski.
O čemu je Lazar Ristovski još govorio na panelu na Zlatiboru pogledajte u videu na kraju teksta:
Filmski centar Srbije i Ministarstvo kulture Srbije, u saradnji sa NAFFIT-om, organizovali su juče na Zlatiboru panel diskusiju posvećenu jednom od gorućih problema domaće kinematografije, sufinansiranim nezavršenih filmova.
Ministar kulture Nikola Selaković rekao je da je u proteklih 10 godina Filmski centar Srbije izdvojio 11 miliona evra za sufinansiranje 53 filma koji nikada nisu snimljeni.
Ministar kulture kaže da je Filmski centar Srbije (FCS) proteklih godina izvojio više od 11 miliona evra za sufinansiranje 53 domaćih filmova, od čega nijedan nije realizovan.
Od 2018. do 2024. godine Filmski centar Srbije je na konkursima za finansiranje i sufinansiranje 60 dugometražnih igranih filmova izdvojio ukupno 1.906.386.250 dinara odnosno 16.293.899 evra!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Filmski centar Srbije i Ministarstvo kulture Srbije, u saradnji sa NAFFIT-om, organizovali su juče na Zlatiboru panel diskusiju posvećenu jednom od gorućih problema domaće kinematografije, sufinansiranim nezavršenih filmova.
Moldavija bi mogla da bude sledeća zemlja na meti ruskog predsednika Vladimira Putina, dok evropske države još nisu izvršile promene neophodne za novu eru ratovanja, upozorio je bivši direktor CIA i penzionisani američki general Dejvid Petreus.
Osvedočeni nasilnik, prvi na blokaderskoj listi, novosadski kardiolog Ilija Srdanovića, prošao je put od protivnika režima Demokratske stranke do ultra blokadera, saznaje Informer.
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave -15. septembar obeležava se danas, a tim povodom predsednik Srbije Aleksandar Vučić uručio je odlikovanja zaslužnim građanima.
Alternativa za Nemačku sve snažnije oblikuje političku scenu svoje zemlje i postaje važan deo šireg suverenističkog pokreta koji zahteva drugačiju Evropu - Evropu ravnopravnih i samostalnih država.
Plavi tim poražen je u prvoj borbi druge sezone Exatlona Srbija, a nakon borbe su otišli u lošiji kamp, koji značajno siromašniji od onog u kojem su Crveni.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Ubacivanje automobila u rikverc pri velikoj brzini može imati ozbiljne posledice po menjač i čitav pogonski sklop. Iako savremeni automobili imaju zaštitne mehanizme koji sprečavaju ovakav potez, kod starijih ili manuelnih menjača situacija može biti znatno ozbiljnija.
Banka Poštanska štedionica nastavila je da uspešno realizuje isplate državne jednokratne finansijske podrške za više od milion građana, u ukupnom iznosu od 29,3 milijarde dinara, kojom su obuhvaćeni penzioneri, korisnici dečjeg dodatka i socijalne pomoći, kao i borci i korisnici prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite.
Telo muškarca pronađeno je danas u rupi koja je iskopana za potrebe radova na kanalizaciji u selu Karlovčić kod Beograda, a prema nezvaničnim informacijama, on je upao u rupu, koja se nalazi ispred njegove porodične kuće.
Beogradska policija jutros je uhapsila Z. J. (52) iz Kostolca i A. R. (21) iz okoline Beograda, za koje se sumnja da su pripadnici tzv. "vračarskog" klana , u trenutku dok su pokušavali da zapale poznati lokal na Vračaru.
Mađarska ministarka spoljnih poslova Anita Orban izjavila je danas da je podnela krivičnu prijavu protiv bivšeg ministra Petera Sijarta i njegovog tima zbog toga što su tokom protekle četiri godine redovno koristili letove skupih privatnih kompanija, umesto redovnih avio linija, prenela je britanska agencija Rojters.
Ukrajina je ostala bez izlaza na Crno more iz pravca Hersona i Nikolajeva preko Dnjeparsko-buškog limana, jer je ruska vojska praktično blokirala prolaz brodova tim pravcem, izjavio je gubernator Hersonske oblasti Vladimir Saldo.
Zemlje NATO se sve aktivnije uključuju u ukrajinski sukob, izjavila je na brifingu portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova i upozorila da su mesta odakle dolazi vojna pretnja Rusiji legitimni ciljevi za rusku vojsku.
Svetska kriza goriva više nije pretnja koja tek dolazi – ona je već počela, upozoravaju rukovodioci najvećih naftnih kompanija, dok produžena blokada Ormuskog moreuza, iscrpljivanje rezervi i prekid ključnog saudijskog naftovoda istovremeno stežu globalno tržište.
Pevačica Svetlana Ceca Ražnatović je za drugi dan snimanja muzičkog takmičenja "Zvezde Granda" odabrala kombinaciju koja je istakla njen struk, kao i obline.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.