Još za života Petra II kružile su glasine da Pavle nije njegov sin već da ga je Katarina prevarila kako bi, rađanjem naslednika, učvrstila svoje mesto na dvoru. Da li je u pitanju silna želja žene da se ostvari kao majka ili dvorska zavera?
Dvorskog spletkarenja i tajnih planova u carskoj Rusiji krajem 18. veka nije nedostajalo: smene vlasti, hladni odnosi između supružnika i navodne zavere oko smrti cara - sve to ostavilo je dubok trag u istorijskim pričama, ali i u kasnijim legendama o Katarini Velikoj i Petru III.
Ipak, intrige s ruskog dvora u vreme Katarine Velike i Petra III predstavljaju mešavinu potvrđenih istorijskih događaja i decenijama razvijanih spekulacija.
Ukupno gledano, dvorske intrige tog doba bile su kombinacija strateških politika, ličnih ambicija i sukoba interesa, uz snažan uticaj pojedinih ličnih odnosa na političke odluke, što i danas fascinira i istoričare i javnost.
👉 Dvorske zavere i uspon Katarine
Katarina II, kasnije nazvana Velikom, rođena je kao nemačka princeza Sofija Avgusta Frederika, stigla je u Sankt Peterburg iz nemačkog plemstva i u Rusiju uplovila kao tinejdžerka, sa svega 16 godina, dok je Petar imao 17.
Foto: Printscreen/Youtube
Scena iz serije "Katarina Velika"
Knez Petar III bio je naslednik trona zahvaljujući baki, carici Jelisaveti I, koja ga je izabrala za naslednika.
Brak Katarine i Petra nikad se nije zasnivao na ljubavi: bio je hladan i obavijen međusobnim nezadovoljstvom. Katarinin uspon sa suprugom koji ju je javno ponižavao do velike i moćne carice koja je vladala gotovo 34 godine često je označen kao jedan od najčuvenijih "dvornih pučeva" u ruskoj istoriji.
Knjige i televizijske serije, poput serije "Katarina Velika", koju ćete od 2. marta imati prilike da gledate na TV Informer, radnim danima od 21.00 sat, prikazuju kako je carica gradila strateška savezništva i čvrstu mrežu podrške, često balansirajući između političkih rivalstava i intimnih veza.
Iako su rekonstrukcije često dramatizovane, istorijski izvori potvrđuju da je Katarina bila svestan igrač na političkoj sceni, uz stalnu borbu za legitimitet i kontrolu ruskog dvora.
Foto: Foto: Promo
Scena iz serije "Katarina Velika"
👉 Brak, udaja i početak intriga
Petar je bio nepopularan među plemstvom, često se ponašao impulsivno, zanemarujući dvorsku i versku hijerarhiju, što mu je dodatno narušilo ugled i stvorilo rupu u lojalnosti aristokratije. S druge strane, dokumentovani istorijski zapisi pokazuju da je Katarina vrlo brzo stekla političku oštroumnost i oko sebe počela da okuplja ljude od uticaja, među kojima je naročito bio bitan Grigorij Orlov, oficir koji je vodio dvorsku zavereničku mrežu koja je zbacila Petra s prestola 1762. godine.
Kad je Katarina preuzela vlast, Petar je držan u zatočeništvu, a kratak period kasnije umro je pod nejasnim okolnostima. Zvanično su ga ubili stražari u Ropši, a u delu istoriografije i kod savremenih posmatrača postoji sumnja da je Katarina imala indirektnu ulogu u njegovoj smrti, iako to nikada nije dokazano.
👉 Spekulacije, pretendenati i pretnje vlasti
Još jedna intrigantna epizoda povezana s vlašću Katarine bila je pojava pretendenata na presto nakon puča, uključujući navodnu Tarakanovu, ženu koja je tvrdila da je legitimna naslednica ruskog trona. Ona je kasnije zatvorena u tvrđavi, po naređenju nove vlasti.
Foto: arhiva
Katarina Velika i Petar III
Ovaj slučaj pokazuje koliko je vladavina Katarine bila usmerena i ka kontroli potencijalnih opasnosti za njenu legitimnost.
Istovremeno, dok su neki savremenici i kasniji komentatori interpretirali Petrove poteze i kasniju propagandu kao dokaz da je bio potpuno nesposoban, savremeni arhivski zapisi pokazuju da njegovi reformni pokušaji i potezi nisu bili tako jednostavno "ludi" kako ih često portretiraju dramatične serije i narativi, već da su deo kompleksnog političkog konteksta i sukoba interesa unutar ruskog društva tog vremena.
👉 Ljubavne veze, fetiši i dvor
O Katarininom privatnom životu kruže brojne priče, neke potvrđene u dokumentima, druge prenaglašene kroz vekove.
Postoje istorijski izvori koji navode da je Katarina imala vanbračne veze, uključujući sa Sergejem Saltikovim, Grigorijem Potemkinom, Grigorijem Orlovim i drugim visokim oficirima, te da je njihov uticaj doprineo političkoj dinamici dvora. Popularni narativi tvrde da je Katarina imala preko 300 ljubavnika i često je bila prikazivana kao izuzetno promiskuitetna.
Foto: Foto: Promo
Scena iz serije "Katarina Velika"
Neki kasniji zapisi, ali i brojni tračevi tvrde i da je na dvoru postojao dvorski "fetiš masera" koji je zadovoljavao Katarinine intimne sklonosti.
Postoje i zapisi da su neka od Katarinine dece zapravo bila vanbračna, a ovi zapisi su tokom vremena postali deo popularne kulture i spekulativnih biografija.
👉 Istorijska realnost naspram legendi
Dok su mnoge priče, posebno o intimnom životu, bile predmet senzacionalističkih interpretacija, istina o ruskom dvoru u vreme Katarine Velike i Petra III nije jednostavna. Suočavanje sa osobinama Petra i sa Katarininom sposobnošću da iskoristi dvorske prilike govori o duboko političkoj prirodi intriga tog doba.
Foto: Promo
Scena iz serije "Katarina Velika"
Popularne verzije istorije inspirisane memoarima često preuveličavaju ili tumače događaje kroz prizmu savremenih očekivanja, ponekad zamenjujući proverene činjenice bojama sensacionalizma. Ono što se pouzdano zna jeste da je ruski dvor u 18. veku bio arena bez milosti, gde su moć, politika i lični odnosi postajali oruđe za opstajanje ili pad.
Imati ljubavnika tabu je i u 21. veku, možete tek zamisliti kako je to izgledalo u carskoj Rusiji 18. veka, u svetu dvorskih pravila, crkvenih normi i potpuno drugačijih pogleda na položaj i ulogu žena u društvu.
Ruska carica Katarina Velika ostala je upamćena ne samo kao jedna od najmoćnijih vladarki u istoriji Rusije, već i kao ličnost sa brojnim interesovanjima koja su vekovima intrigirale istoričare i javnost.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Imati ljubavnika tabu je i u 21. veku, možete tek zamisliti kako je to izgledalo u carskoj Rusiji 18. veka, u svetu dvorskih pravila, crkvenih normi i potpuno drugačijih pogleda na položaj i ulogu žena u društvu.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Organizator ProGlasovskih aktivnosti Dragan Vasiljević snimljen je pijan u Frankfurtu nakon što je u tom gradu na tribini ProGlasa napadnut novinar Zoran Vicelarević, kada je pokušao da postavi pitanje predstavnicima ProGlasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Ivica Dačić na RTS-u otvorio je dušu o borbi za život. Iz petodnevne indukovane kome, kaže, spasili su ga jastuk iz manastira Tumane, a kasnije i Pojas Presvete Bogorodice!
Spektakularni prizori iz Amerike! Tradicionalni "SerbFest" okupio hiljade naših ljudi, a slika sa Nacionalnog mola u glavnom gradu SAD obišla je planetu.
Dok cene na moru divljaju, na Tenerifima je moguć brutalan popust! Pogledajte šta je ovaj turista dobio za manje od 5 evra tik uz obalu i sa pogledom na more.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je večeras da je američka vojska u pripravnosti, nakon što je Iran lansirao rakete na Izrael i pozvao Iran da obustavi napade i da se vrati za pregovarački sto.
Operativni štab iranskih oružanih snaga Hatam al Anbija saopštio je danas, nakon lansiranja raketa na Izrael, da Izrael mora da zaustavi napade na Liban ili će se suočiti sa "daljim razornim udarcima".
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je potpuno vraćanje prava ruskog govornog područja u Ukrajini jedan od ključnih uslova za postizanje dugoročnog rešenja rata.
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar