• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: Z. I.

13.03.2026

08:57

Od rodnog Žitišta do evropskih nagrada: Ko je bila Zlata Markov Baranji?

Muzej Zrenjanin

Kultura

Od rodnog Žitišta do evropskih nagrada: Ko je bila Zlata Markov Baranji?

Povodom 120 godina od rođenja Zlate Markov Baranji u Narodnom muzeju u Zrenjanunu biće održano predavanje u znak sećanja na slavnu umetnicu.

Predavanje o njenoj profesionalnoj povezanosti sa Zrenjaninom i rodnim Žitištem, održaće Ivana Arađan istoričar umetnosti i viši kustos Narodnog muzeja u Zrenjaninu, u utorak 17. marta u 19.00 sati.

Osim bogate biografije, akcenat će biti na njenom pisanju o umetnosti i divljenju na dela čuvenog Mark Šagala, legatu umetnice u Zrenjaninskom muzeju kao i o najprepoznatljivijim delima koja se nalaze na stalnoj postavci, poput skulptura Siročići, Jesenje sunce i drugih.

Pionirka keramičke struke

Zlata Markov Baranji rođena u Žitištu, 1906.godine, a preminula u Novom Sadu, 1986. godine, jedna je od najpoznatijih srpskih i jugoslovenskih vajarki, keramičarki i likovnih pedagoga iz oblasti keramike. 

- Nakon rodnog Banata, dok je muziku, jezike i slikarstvo učila u Frohsdorfu, kraj Beča, a potom studirala vajarstvo u Budimpešti, aktivno je izlagala u zemlji i inostranstvu, od tridesetih godina prošlog veka - kaže Ivana Arađan ističući da je Zlata Markov Baranji, bila aktivan član Udruženja likovnih umetnika Srbije, Udruženja likovnih umetnika Vojvodine, Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti Srbije i Vojvodine.

Foto: Muzej Zrenjanin

Zlata Markov Baranji

Sa suprugom Karlom Baranjijem, takođe vajarem i keramičarem, izlagala je zajednički na mnogim izložbama u zemlji, i širom Evrope. Jedno od najprepoznatljivih dela koje potpisuju kao koautori jeste skulptura Ikarus 1938. godine, koja i danas krasi zgradu Komande Ratnog Vazduhoplovstva u Zemunu, koja je inače delo arhitekte Dragiše Brašovana.

Uz svog supruga i Ivana Tabakovića, jedna je od pionira keramičarske struke u Srbiji i prvih pedagoga u ovoj oblasti, a zahvaljujući sopstvenoj inicijativi, osnovala je Odsek za keramiku u Školi za primenjenu umetnost u Novom Sadu, gde je prenosila znanje učenicima sve do 1960. godine.

Zlata Markov Baranji, dobitnica je brojnih nagrada domaćih i inostranih udruženja umetnika, a njen rad je nagrađen srebrnom medaljom 1968. i 1969. godine u Briselu, na izložbi Umetnost Evrope, za skulpture Život teče dalje i Jesenje sunce, a dobila je i Oktobarsku nagradu grada Novog Sada, 1969. godine.

Urna u porodičnoj grobnici

Od 1982. godine, u Narodnom muzeju u Zrenjaninu čuva se legat Zlate Markov Baranji, koji je formiran usled poklona njenih vajarskih i keramičarskih dela, i manjeg broja radova njenog supruga.

Umetnica je preminula u Novom Sadu, 15. marta 1986. godine u 80. godini, a urna sa posmrtnim ostacima umetnice položena je u porodičnoj grobnici u rodnom Žitištu.

BONUS VIDEO

 

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Top je ispao iz igre: Dokazi su jasni, niko ga nije koristio 15. marta
Politika

Top je ispao iz igre: Dokazi su jasni, niko ga nije koristio 15. marta

Od večeri 15. marta, kada su tokom petnaestominutne tišine na protestu u Beogradu nastale scena panike i, kako se kasnije ispostavilo režirane predstave od strane blokadera, srpska javnost našla se pod lavinom medijskih tvrdnji, kategoričnih zaključaka i senzacionalnih naslova o navodnoj upotrebi takozvanog zvučnog topa.

27.06.2026

21:57

Društvo

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Magazin

Džet set