• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video
author image
Ekipa zabave

Novinar

27.10.2026

08:11

Umrla majka frontmena grume "Ramštajn"

Printscreen/Youtube

Showbiz

Umrla majka frontmena grume "Ramštajn"

Gita Lindeman, novinarka i dugogodišnja urednica kulturne redakcije javnog servisa NDR u pokrajini Meklenburg-Prednja Pomeranija, preminula je u 87. godini.

Kako je saopštila njena porodica, umrla je tokom proteklog vikenda u svom domu u Severozapadnom Meklenburgu. Na mestu urednice kulture radila je do 2002. godine.

Njeno puno ime bilo je Brigite Lindeman, ali su je mnogi poznavali kao Gitu. Šira javnost znala ju je i kao suprugu pisca Vernera Lindemana i majku Tila Lindemana, frontmena grupe Rammstein. Ipak, Gita je tokom svog dugog života izgradila sopstveni put, ostavivši značajan trag u novinarstvu i kulturnom životu Nemačke. Kolege i poznanici pamtili su je kao inspirativnu, otvorenu, duhovitu i mudru ženu.

O svom pogledu na život jednom prilikom govorila je i kroz savet koji je dala mlađem kolegi.

- Nedavno me je jedan sasvim mlad kolega pitao: "Šta biste mi savetovali?" Tada sam rekla: "Biti radoznao. Kada radoznalost prestane, onda je čovek star" - ispričala je.

Radoznalost je, čini se, bila jedno od načela kojih se držala tokom celog života, ostajući posvećena književnosti, umetnosti i novim saznanjima i u poznim godinama.

Rođena je u Drezdenu 11. aprila 1939. godine. Ljubav prema književnosti razvila je još kao devojčica, a kasnije je u Lajpcigu studirala novinarstvo. Za to je, kako je sama isticala, velikim delom bio zaslužan njen očuh, drugi suprug njene majke, koji ju je podsticao da čita i neguje svoja interesovanja.

- Bio je učitelj i znao je kako se postupa sa decom. Jednostavno me je pridobio. Kupovao mi je lepe džempere i zanimao se za mene. Kasnije je sa nama u domaćinstvu živela i moja baka, pa sam stalno morala da perem sudove. Ona bi stalno vikala: "Dođi da pereš sudove." A on bi tada rekao: "Ali ona upravo čita. Pusti je, molim te, neka čita" - isrpičala je.

Književnost je tako postala jedna od njenih najvećih životnih ljubavi, dok je značajno mesto u njenom privatnom životu zauzeo Verner Lindeman, koji će kasnije postati jedan od poznatijih pisaca u Istočnoj Nemačkoj, odnosno DDR-u. Zbog njega se 1968. godine preselila na sever zemlje. Počela je da radi na državnom radiju Istočne Nemačke u Nojbrandenburgu, a sa dvoje dece putovala je do porodične kuće u selu Drispet, nedaleko od Šverina.

U njihovom okruženju okupljali su se brojni književnici i intelektualci, među kojima su bili Krista i Gerhard Volf, Helga Šubert, Danijela Dan i Joahen Labs. Razgovori o književnosti, umetnosti i svetu ostavili su snažan utisak na Gitu, koja se tog perioda kasnije prisećala s posebnim emocijama. U jednom razgovoru za NDR opisala je atmosferu koja je obeležila te godine:

- Bili su to oni razgovori, to je bilo veličanstveno, to posle više nikada nisam doživela na taj način. Reč je bila i o knjigama koje niko od nas nije poznavao. Krista Volf i Joahim Zajpel, koji su putovali po svetu, pričali su nam o tome - rekla je.

Uprkos tome što je godinama pisala, Gita se tek u poznim godinama odvažila da svoje tekstove predstavi široj javnosti. U njenoj memoarskoj knjizi „Moja mesta pored prozora“ (Meine Fensterplätze), objavljenoj 2023. godine, našli su se i zapisi koji su dugo stajali u fioci, uključujući i sećanja iz perioda provedenog u krugu istočnonemačkih književnika i intelektualaca.

Pad Berlinskog zida i političke promene u Nemačkoj doneli su velike preokrete i u njenom privatnom životu. Izdavači su prestali da objavljuju dela njenog supruga Vernera Lindemana, koji je preminuo 1993. godine. Iste godine Gita je postala šefica kulturne redakcije radija NDR za Meklenburg-Prednju Pomeraniju.

Na toj poziciji pokrenula je emisiju „Književni kafe“ (Literatur-Café), posvećenu predstavljanju savremenih pisaca i autorki. Nedeljom uveče uređivala je i emisiju „Kunstkaten“, u kojoj se bavila specifičnim temama iz kulturnog života ove nemačke pokrajine.

U penziju je otišla 2002. godine, ali se od umetnosti nikada nije udaljila. Muzika, pozorište i književnost ostali su važan deo njenog života, a stvaralački duh pratio ju je sve do poslednjih godina.

Tako je ovog proleća, neposredno pred svoj 87. rođendan, na Sajmu knjiga u Lajpcigu predstavila zbirku poezije „Bešumno“ (Lautlos). Tom prilikom pročitala je i svoju pesmu „Nebo“ (Himmel), čiji stihovi na poseban način odražavaju njenu promišljenost i odnos prema životu:

"Kakva veličina,

kad bih bar mogla tako da crpim iz punine,

tako bez početka i bez kraja,

i tako duboka biti!"


Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Exatlon

Društvo

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Magazin

Džet set