Praznik rada danas praznuju i oni koji rade i oni koji još nemaju ni dan radnog staža. Ovaj dan, međutim, nekada je bio poseban za Crnotravce! Samouki zidari, tesari, kamenoresci bili su nekada najtraženiji majstori...Ovo je priča o njima.
Ceo južni kraj današnje Srbije, Severne Makedonije i zapadne Bugarske bio je još od polovine 19. veka poznat po neimarima ili dunđerima. "Neimar" je reč koja potiče iz arapskog, to jest, turskog jezika i opisuje majstora koji po znanju više odgovara današnjem građevincu-arhitekti, a reč "dunđer" podrazumevala je zanatliju koji poznaje najmanje zidarski, tesarski i kamenorezački zanat.
Ministarka za brigu o porodici i demografiju Darija Kisić istakla je danas da će uz podršku tog ministarstva biti završena izgradnja zgrade za mlade bračne parove sa decom u Crnoj Travi.
Penzionerske dane krojač Miodrag Miša Živanović (85) iz Šapca kroji po svojoj meri. Šivenje za njega više nije samo posao, već i odmor. Tako je navikao, kaže, jer se sa krojačkim priborom "druži" od svoje 12 godine...
07.03.2024
11:50
Isprva su to bili niskoplaćeni poslovi, koje je najveća sirotinja obavljala iz nužde, pre svega zidajući džamije i kuće od naboja. Nešto kasnije, kada osmanska okupacija počinje da slabi, a sve više jačaju uticaji sa Zapada, koji su uslovili razvoj gradova i čaršija, dunđeri sve više bivaju potrebni pri izgradnji ne samo kuća i vila već crkava, upravnih zdanja i vojnih objekata.
Negde na tromeđi tog prostora, koji je počeo da iznedruje dobre dunđere, našla se i Crna Trava.
Malena varoš, jedva veća od sela, smeštena je uz korito reke Vlasine, podno planine Čemernik. Kada pogledate reči koje opisuju ovaj kraj zapazićete da "crno" i "čemerno" nisu uzeti bez razloga i da je ovaj kraj još tada bio siromašan i ne tako gostoljubiv, čak i za lokalno stanovništvo, koje je pored pretežno stočarstva i poljoprivrede, tražilo neke dodatne izvore prihoda, kako bi se održalo na tim prostorima.
Često se postavlja pitanje da li u Srbiji ima ili nema, dovoljno mladih ljudi koji žele da se školuju i budu zanatalije, jer je evidentno da trenutno majstora svih profila nedostaje u našoj zemlji.
Dvedesetsedmogodišnja Violeta Todorov, iz Jarkovca u opštini Srčanj, kod Zrenjanina, nastavila je da pomera granice svojih dostignuća i na državnom prvenstvu Srbije u paratekvondu, osvojila prvu zlatnu medalju i okotila se oreolom šampiona.
30.04.2024
15:32
Iz tih razloga, piše portal gradnja.rs, crnotravski dunđeripočeli su da odlaze u pečalbu - van svog mesta na jednu sezonu ili dve, gde rade građevinske poslove da bi zaradili novac da prehrane porodicu.
Pečalbari su najpre odlazili do Niša, Leskovca i Vranja, ali kada je nastala velika Kraljevina SHS/Jugoslavija, kasnije SFR Jugoslavija, crnotravski pečalbari su odlazili sve dalje – do Smedereva, Kragujevca, Beograda, neretko i do Vojvodine ili u neki grad preko Drine.
U zavisnosti od udaljenosti, odlazili bi u proleće, a vraćali se najesen ili zimu, a ponekad zimovali i u gradovima gde su radili.
Dunđeri pečalbari su se razumeli pre svega u zidarske i tesarske poslove, one koji su bili najneophodniji da bi neka građevina nastala, a uz sebe su uvek nosili i alatke koje su im bile potrebne u tim poslovima.
U Crnoj Travi svaka kuća ima alat
Ako neko poželi da sagradi kuću u Crnoj Travi, danas će zidara teško naći.
Meštani kažu da su oni koji umeju i mogu da rade otišli u Beograd ili dalje, ili su postali preduzimači.
Svaka kuća ima zidarski alat i čuvaju ga kao nasleđe. Umeju i da barataju njime. Rade popravke i prepravke na svojim kućama, ali niko više to ne radi kao primarni posao.
U Tehničkoj školi "Milentije Popović" u Crnoj Travi pokušavaju da očuvaju tradiciju ovog kraja obučavajući omladinu za građevinske tehničare i geodete. U blizini škole nalazi se i Muzej građevinarstva, koji čuva sećanje na crnotravske neimare.
Jedan zidarski posao nije mogao da se zamisli bez mistrije i fangle, a tu su dolazili još visak, libela i vinkla (ugaonik), sa kojima su proveravali ispravnost svog zidanja. Naravno, tesarski sklopivi metar i priručna testera kojom bi sekli građu takođe se nalazila u njihovom putujućem prtljagu. Bili su vični čitanju planova, prepoznavali su perspektivne crteže, iako se za to nisu školovali već su znanje preuzimali od svojih očeva ili stričeva.
Koliko su samo bili vični svom zanatu svedoče nam svi veći gradovi u kojima živimo, a svaka značajnija zgrada u njima svojevrsni je spomenik njihovoj umešnosti. U međuratnom, a naročito posleratnom periodu, sa razvojem industrije, posebno su bili traženi i zbog zidanja fabričkih dimnjaka...
Spomenik Crnotravcu neimaru
Na inicijativu Udruženja Crnotravaca i njihovih potomaka, u Čuburskom parku u Beogradu 16. juna 2019. godine svečano je otkriven spomenik "Crnotravcu neimaru", a iste godine u oktobru, podignut je istovetan, na ulazu u Crnu Travu.
Simbolično, crnotravski neimar gleda ka Beogradu, ka kome se većina zidara uputila, a onaj u Beogradu "gleda" u pravcu kuće - Crne Trave. Ova znamenja podignuta su u čast Crnotravaca, koji su izgradili Srbiju i bivšu Jugoslaviju, a svoje tragove ostavili čak i širom Evrope i sveta.
Spomenik prikazuje muškarca u jednostavnom odelu, grubim radničkim cipelama i radničkim kačketom, kako u rukama drži mistriju, a o ramenu testeru i planove.
Strani sajt Facts.net objavio je 48 činjenica o Novom Sadu, među kojima su one opšte poznate, ali ima i onoga što je skoro nepoznato i samim Novosađanima.
Osim brojnih vernika, blagodeti, isceljenje i snagu molitve u Miljkovom manastiru sa Hramom Vavedenje Presvete Bogorice u Gložanu, osetila je i monahinja Mihaila, koja je u ovu svetinju došla 2011. godine da bi se, kako kaže, "odužila koliko bude mogla svim svecima, a naročito svetom Amvrosiju".
Najmlađi stanovnici zoološkog vrta na Paliću, blizanci prstenorepi lemuri, rođeni sredinom februara, još su bez imena. Uprava zoološkog vrta pozvala je posetioce i ljubitelje životinja budu kumovi..
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministarka za brigu o porodici i demografiju Darija Kisić istakla je danas da će uz podršku tog ministarstva biti završena izgradnja zgrade za mlade bračne parove sa decom u Crnoj Travi.
Lider stranke 'Dosta je bilo' Saša Radulović, ističe da je opozicija napravila ozbiljne greške u izbornim listima, a tu prvenstveno misli na listu Save Manojlovića.
Lider Stranke slobode i pravde, tajkun Dragan Đilas rekao je za tajkunski portal "Nova" da umesto komentarisanja dešavanja u vezi sa izbornim listama poziva sve opozicione stranke na razum i odgovornost prema građanima, poručujući im da treba da bojkotuju izbore!
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu u saradnji sa Odeljenjem za maloletnike Višeg javnog tužilaštva, podneće krivičnu prijavu protiv jednog sedamnaestogodišnjaka zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teška telesna povreda iz nehata.
Premijer Srbije Miloš Vučević se oglasio i najoštrije osudio pretnje po život Aleksandru Vučiću koje su se pojavile danas na društvenim mrežama, nakon atentata na premijera Slovačke Roberta Frica.
Član Predsedništva Srpske napredne stranke Branislav Malović izdao je saopštenje povodom gnusnih pretnji životom upućene predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Atentat na premijera Slovačke, ali i politiku Zapada prema slobodarskim zemljama Evrope komentarisali su mnogobrojni gosti u specijanom programu na Informer TV.
O današnjem atentatu na slovačkog premijera i pozadini koja je iza tog događaja govorili su Dragan Stanojević iz pokreta MI- Glas iz naroda, advokat Goran Petronijević i Bratislav Dikić, bivši šef žandarmerije.
Snežana Jovanović, direktorka ansambla "Venac", bila je gošća "Info jutra". Ona je za Informer pričala o iskustvu sa Kosova i Metohije odakle ovaj ansambl i dolazi.
General u penziji Vukajlo Čađenović (75) koji je pretučen i napadnut u petak, 10. maja na Trošarini, kaže da se sada oseća bolje, kao i da u petak ide na skidanje zavoja.
Ljupčo Palevski-Palčo, koji je osumnjičen za ubistvo Vanje Gorčevske (14) i frizera Panća Žežovskog, izručen je Severnoj Makedoniji iz Istanbula, u Turskoj.
Svetlana Dragijević majka Dejana Dragijevića osumnjičenog za ubistvo male Danke Ilić čije telo još uvek nije pronađeno izdahnula je danas u u selu Zlot nadomak Bora.
U Trećem osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu, u prisustvu branioca, danas je saslušan Đ. S, zbog sumnje da je 25. aprila u Surčinu, izvršio krivično delo nasilje u porodici.
Košarkaši Partizana izgubili su i drugi meč od Crvene zvezde u finalnoj seriji ABA lige, ovog puta rezultatom 80:73, ali je košarkaš crno-belih Džejlin Smit nasmejan izašao pred novinare jer veruje u izjednačenje i preokret!
Bivši švajcarski obaveštajac Žak Bo objavio je da američki ministar odbrane Lojd Ostin nije bio u stanju da odgovori kako treba da izgleda „pobeda nad Rusijom" u Ukrajini.
Publika će imati priliku da pored predstava koje pripadaju klasičnom tipu vođenja lutaka vide i animacije koje se tiču svetla, seniki, sublimacije plesa i animacije lutaka.
Jubilarno pedesto izvođenje predstave “64”, drama Tene Štivičić u režiji Alise Stojanović u Ateljeu 212 u nedelju 19. maja u 20 časova na sceni Mira Tarailović.
Zdravo i snažno samopouzdanje ključno je za decu. Podstiče ih da prolaze kroz izazove, isprobavaju nove stvari i veruju u sebe. Samopouzdanje ima veliki uticaj na to kako vidimo sebe, što oblikuje naše ponašanje i odluke.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.