• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer

08.08.2022

12:44

DEO ČUDOTVORNIH MOŠTIJU ČUVA MOSKVA, DRUGI BEOGRAD! Praznik Sv. Pantelejmona, dan od velike važnosti u tradiciji naša dva bratska, pravoslavna naroda

Balkan

DEO ČUDOTVORNIH MOŠTIJU ČUVA MOSKVA, DRUGI BEOGRAD! Praznik Sv. Pantelejmona, dan od velike važnosti u tradiciji naša dva bratska, pravoslavna naroda

Podeli vest

Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslaviće sutra praznik posvećen Svetom velikomučeniku Pantelejmonu

Sveti Pantelejmon rodom je iz Nikomidije (današnji grad Izmitu u Turskoj) od majke hrišćanke i oca neznabošca. Majka mu se zvala Evula, a otac Evstorgije.

Kao mladić, Pantelejmon je izučio lekarske nauke. Sveštenik Ermolaj prizva ga k sebi, nauči ga veri Hristovoj i krsti ga.

Sveti Pantelejmon čudotvorno je izlečio jednoga slepca, koji se nakon toga krstio. To je izazvalo zavist lekara koji su uzalud pokušavali da izleče ovog čoveka. Stoga su oni optužili Pantelejmona kao hrišćanina. Pantelejmon izađe na sud pred cara Maksimijana, gde objavi da je hrišćanin. Pred carem izleči jednog uzetog čoveka od dugotrajne bolesti. Ovo čudo mnoge neznabošce privuče hrišćanstvu.

Car Svetog Pantelejmona stavi na muke, ali Gospod mu se javljao nekoliko puta i iscelivao ga je. Na kraju, na gubilištu, on je kleknuo i počeo da se moli. Dželat ga udari mačem po vratu, ali mač se polomi. I nije ga mogao poseći dok nije završio molitvu i sam rekao da ga poseku.

Sveti Pantelejmon postradao je 304. godine. Mošti su mu čudotvorne. Priziva se u molitvama pri vodoosvećenju i jeleosvećenju.

Delovi svetih moštiju ovog velikomučenika nalaze se u manastiru Hilandaru, kao i u tri crkve u Beogradu: u hramu Rođenja Presvete Bogorodice na Kalemegdanu (crkva Ružica), zatim u hramu Svetog Arhangela Gavrila i u podvorju Moskovske patrijaršije, odnosno u hramu Svete Trojice (takozvana Ruska crkva). Sveti Pantelejmon smatra se već skoro 2.000 godina zaštitnikom medicine i farmacije.

Ime Pantelejmon znači svemilostivi. Slavi se 27. jula po starom, odnosno 9. avgusta po novom kalendaru.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

Vesti

Nedopustivo etiketiranje država i naroda! Lavrov sa zvaničnicima Srbije
Politika

Nedopustivo etiketiranje država i naroda! Lavrov sa zvaničnicima Srbije

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov razgovarao je danas telefonom sa predsednicom Skupštine Srbije Anom Brnabić i ministrima unutrašnjih i spoljnih poslova Srbije Ivicom Dačićem i Markom Đurićem o situaciji na Kosovu i Metohiji, kao i o dešavanjima u i oko Bosne i Hercegovine, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

06.05.2024

19:18

Gradonačеlnik Novog Sada Milan Đurić i profеsorka Vеsna Turkulov sa štićеnicima "Zеmljе živih" na Čеnеju, njihova poruka jasna- nеophodna druga šansa intеgrisanja i društvo
Politika

Gradonačеlnik Novog Sada Milan Đurić i profеsorka Vеsna Turkulov sa štićеnicima "Zеmljе živih" na Čеnеju, njihova poruka jasna- nеophodna druga šansa intеgrisanja i društvo

Povodom drugog dana Vaskrsa gradonačеlnik Novog Sada Milan Đurić i prof. dr Vеsna Turkulov danas su darivali i posеtili tеrapijsku zajеdnicu „Zеmlja živih” na Čеnеju, koja jе osnovana 2005. godinе pod okriljеm Svеtoarhangеlskog manastira iz Kovilja, uz blagodlov vladikе Irinеja i patrijarha Porfirija.

06.05.2024

18:46

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija