ČIJI JE SPORNI NAGORNO-KARABAH? Zašto decenijama ratuju Jermenija i Azerbejdžan
Podeli vest
Planinski region Nagorno-Karabah, bez izlaza na more, predmet je nerešenog spora između Azerbejdžana, u kom se nalazi, i njegove etničke jermenske većine, koju podržava susedna Jermenija
Vlada Jermenije proglasila je ratno stanje zbog eskalacije situacije u regionu Nagorno Karabah. Jermenski zvaničnici objavili su i opštu mobilizaciju. Sukob sa Azerbejdžanom oko pomenute teritorije traje decenijama, a u poslednjih nekoliko meseci tenzije su sve veće.
U spornom regionu Nagorno-Karabaha jutros je ponovo izbio sukob Jermenije i Azerbejdžana, a jermensko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su oborena dva azerbejdžanska helikoptera. Vlada Jermenije proglasila je ratno stanje i opštu mobilizaciju
27.09.2020
11:47
U sukobima koji su se dogodili u julu ove godine, poginulo je najmanje 16 osoba.
Jermenija i Azerbejdžan su zemlje koje su bile deo Sovjetskog Saveza pre raspada 1991. godine. Sada je Ruska Federacija pozvala na prekid vatre i hitne razgovore dve strane.
Zašto se Jermenija i Azerbejdžan spore?
Planinski region Nagorno-Karabah, bez izlaza na more, predmet je nerešenog spora između Azerbejdžana, u kom se nalazi, i njegove etničke jermenske većine, koju podržava susedna Jermenija.
Tokom 1988, pred kraj sovjetske vlasti, azerbejdžanske trupe i jermenski secesionisti započeli su krvavi rat koji je faktički nezavisnu državu ostavio u rukama etničkih Jermena kada je 1994. godine potpisano primirje.
Pregovori nisu doveli do trajnog mirovnog sporazuma, a spor je ostao jedan od "zamrznutih sukoba" postsovjetske Evrope.
Konfikt vuče korene više od jednog veka u nadmetanju između hrićanskih Jermena, turkijskih naroda i persijskog uticaja.
Karabah naseljen hrišćanskim Jermenima i Azerima postao je u 19. veku deo Ruskog carstva. Dve grupe živele su u relativnom miru, iako je bilo brutalnih akcija sa obe strane tokom 20. veka.
Po završetku Prvog svetskog rata i boljševičke revolucije u Rusiji, novi sovjetski lideri su, kao deo svoje politike u regionu osnovali Nagorno-Karabah autonomni region, sa većinskom etničkom jermenskom populacijom u okviru Socijalističke Republike Azerbejdžan. Kako je sovjetska kontrola popuštala pred kraj osamdesetih, tinjajući jermensko-azerbejdžanski spor eksplodirao je u nasilje kada je parlament ovog regiona proglasio pridruženje Jermeniji, piše BBC.
Tokom borbi, u kojime je život, kako se procenjuje izgubilo između 20.000 i 30.000 ljudi, etnički Jermeni stekli su kontrolu nad regionom. Oni su takođe pogurali zauzimanje azerbejdžanske teritorije izvan Karabaha, stvarajući tampon zonu koja povezuje Karabah i Jermeniju.
Raspadom Sovjetskog Saveza, krajem 1991. godine, Karabah se proglasio nezavisnom republikom, dodatno eskalirajući sukob u rat punih razmera. Taj de facto status nije priznat nigde. Iako Jermenija sama nikada nije zvanično priznala nezavisnost regiona, ona jeste postala njegov glavni finansijski i vojni podržavalac.
Primirje
Prekid vatre pod ruskim posredstvom potpisan je 1994. godine, ostavljajući Karabah i ostatke azerbejdžanske teritorije oko enklave u jermenskim rukama.
Tokom borbi, u kojima je više od milion ljudi napustilo svoje domove, etničko Azerijsko stanovništvo, oko 25 odsto ukupnog broja pre rata, pobeglo je iz Karabaha i Jermenije, dok su etnički Jermeni pobegli iz ostatka Azerbejdžana. Nijedna grupa stanovništva nije mogla da se vrati kući od kraja rata.
Od tog primirja, region je bure baruta. Azeri negoduju zbog gubitka teritorije koju smatraju svojom, dok Jermeni ne pokazuju spremnost da je vrate.
Znaci "otapanja" tenzija
Na referendumu održanom u decembru 2006. godine, koji je Azerbejdžan proglasio nelegitimnom, region je dobio novi ustav. Iako je bilo povremenih sastanaka lidera, sve je zastalo kršenjem prekida vatrem a najozbiljnije do danas se dogodilo u aprilu 2016. godine kada su desetine vojnika poginule sa obe strane.
Jermensko ministarstvo odbrane saopštilo je da su azerbejdžanske snage otvorile vatru na položaje Jermenije na nekoliko delova granice. Oni su prijavili „aktivno kretanje“ azerbejdžanskih vojnih vozila u jednoj od tih oblasti.
U „Gruzijskoj nacionalnoj legiji“ na strani kijevskog režima bore se strani plaćenici iz Velike Britanije, Japana, Izraela, kao i Jermeni i Azerbejdžanci, rekao je za RIA Novosti zarobljeni plaćenik iz Gruzije Mamuka Gacareli, koji je i sam bio pripadnik ove oružane formacije.
21.03.2024
08:40
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Darko
pre 3 godine
Izvinite Ali deo teksta ne odgovara istini. To je oduvek bila Jermenska zemlja ali su je sovjeti ,zbog klanaca na planinskom terenu pripojili republici Azerbejdzan a u za menu Jermenima Dali drugi deo planinskog venca jer je tamo prilaz iz Azerbejdzana bio tesko dostupan.Nagorno-Karabah je iskono Jermenska zemlja!
U spornom regionu Nagorno-Karabaha jutros je ponovo izbio sukob Jermenije i Azerbejdžana, a jermensko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su oborena dva azerbejdžanska helikoptera. Vlada Jermenije proglasila je ratno stanje i opštu mobilizaciju
Novi model teškog sistema bacača plamena TOS-3 "zmaj" naneće ozbiljnu štetu Oružanim snagama Ukrajine, izjavio je penzionisani pukovnik SBU i vojni ekspert Oleg Starikov u intervjuu za Jutjub kanal Politeka.
Opozicioni novinar Zoran Preradović istakao je da je Beograd bio jabuka razdora opozicije, kao i da je sasvim siguran da predsednik Vučić dobija Beograd na predstojećim izborima.
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Ministar spoljnih poslova Marko Đurić poručio je da je nova Vlada Srbije vlada budućnosti dodajući da će spoljna politika te Vlade, koju će on voditi, biti slobodarska, nacionalna i odgovorna.
Najveća estradna zvezda Jelena Karleuša gostujući u Kolegijumu Informer TV govorila je na vaskršnjem specijalu kako zvezde proslavljaju jedan od najbitnijih hrišćanskih praznika.
Licemerno učestvovanje Hrvatske u nemačkoj kampanji da Srbe proglasi genocidnim narodom, analizirao je gos Info jutra, član Predsedništva SNS Nebojša Bakarec.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Prokuplju isključili su iz saobraćaja četrdesettrogodišnjeg muškarca, koji je upravljao automobilom "BMW" sa 2,36 promila alkohola u organizmu.
Neverovatan incident odigrao se danas u Ulici titelski red u Zrenjaninu kada je automobil "pežo" udario u banderu i od nje bukvalno napravio umetničko delo!
Pričao sam sa najvećim imenima svetskog i domaćeg fudbala, a verujte da je lakše ugovoriti intervju sa inostranim zvezdama nego da našim! Do Mateje Kežmana je nestvarno teško doći, a anketa na trgu Bana Jelačića je obeležila moju karijeru, kaže Nebojša Petrović u ispovesti za Infomer.
Rokas Gedraitis (31) u opširnom intervjuu za Informer govorio o promeni trenera, potencijalnom ostanku u Crvenoj zvezdi, presudnim faktorima prilikom dolaska na Mali Kalemegdan i još mnogo toga...
Naravno da ću slaviti Vaskrs i ispoštovaću sve običaje! Najlepše mi je bilo u Partizanu, a žao mi je što u Humskoj nisu dali vremena Igoru Duljaju, jer je mogao da uradi velike stvari, poručio je Obiora Odita (40), čuveni napadač i ljubimac "grobara" za Informer.
Nutricionista Branka Mirković govorila je za Informer.rs o tome kako treba da se hranimo nakon posta, ali i zašto ne treba da preterujemo sa hranom tokom praznika.
Ivana Pavković i Petar Mitić važe za jedan od najskladnijih parova na našoj estradi, a sada je Ivana specijalno za Informer pričala o praznicima i porodici.
Tradicionalni dečiji deveti po redu, festival Uskršnje jaje, uz nekoliko hiljada mališana, njihovih roditelja i prolaznika, odrzan je na centralnom gradskom trgu u Zrenjaninu, u organizaciji udruženja Vratimo deci radost u pokretu.
Vaskršnja jaja se najčešće farbaju na Veliki petak, ali ima i onih koji to rade na Veliku subotu. I pored mnogo tehnika koje mogu da se pronađu na internetu, svaka domaćica ima svoj oprobani način ukrašavanja jaja.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.