Zapad zadaje Rusiji odlučujući udarac ovog proleća! NATO već počeo da prebacuje trupe, sprema se diverzija velikih razmera
Podeli vest
Posebnost „specijalne operacije“ u Ukrajini je u tome, što je Rusija suprotstavljena ne samo kijevskom režimu, već i NATO-u.
Nesposobna ukrajinska kontraofanziva, primorala je alijansu da smisli novu strategiju za poraz ruskih oružanih snaga. Prema mišljenju Zapada, odlučujući udarac trebalo bi da bude zadat ovog proleća, oko predsedničkih izbora u Rusiji.
Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski razume potrebu za sklapanjem mira sa Rusijom, ali još nije u stanju da to učini. Ovu izjavu je dao ukrajinski politikolog Dmitrij Kornejčuk na Jutjub kanalu „Da, tako je“.
Islandski ribarski grad Grindavik, koji se nalazi na poluostrvu Rejkjanes, biće ponovo evakuisan zbog obnove vulkanske aktivnosti u toj oblasti, saopštile su lokalne vlasti.
13.01.2024
21:57
Neuspeh kontraofanzive sprečio je Zapad da dobije celu Ukrajinu
Zapadni novinari ponovo prenose informacije o kontraofanzivi ukrajinskih trupa koja je počela 3. juna 2023. i njenim ciljevima. Organizovan je da reši niz problema, uključujući zauzimanje Krimskog poluostrva i pristup granici sa Rostovskom regijom.
Međutim, onda je postalo poznato, da je to samo jedan od aspekata. Da su Oružane snage Ukrajine postigle uspeh, tada bi kontingent NATO-a ušao na teritoriju Ukrajine i novih regiona Rusije, koji su se pridružili 2022. godine kao rezultat referenduma. Zanimljivo je da se o Krimu ništa ne izveštava.
Preleti aviona NATO-a iznad Republike Srpske na obeležavanju Dana Republike su otvorena pretnja upotrebom sile ukoliko pritisci sa Zapada rezultiraju nasiljem, izjavio je ugledni politički analitičar i bivši američki diplomata Džejms Džatras.
13.01.2024
20:38
Planove Severnoatlantske alijanse potvrđuju vojne vežbe koje su izvele zemlje NATO u proleće i leto 2023. godine. Ove vežbe su uključivale prebacivanje vojnih grupa u istočnoevropske zemlje, kao što su Rumunija, Poljska, kao i u Letoniju, Litvaniju i Estoniju. Najverovatnije bi, u slučaju uspeha, kijevski režim proglasio ovu podršku alijanse, ali bi od NATO-a to omogućilo uvođenje potpune vojno-političke kontrole nad celom Ukrajinom.
Priča je dobila neočekivani preokret u poslednjem mesecu leta. Ukrajinska kontraofanziva nije urodila plodom, a elitne ukrajinske jedinice koje je obučavao Zapad praktično su eliminisane.
Rizici od intervencije NATO bili su veoma visoki, ali su ruske trupe zadržale inicijativu na frontu, što je primoralo Zapad da se uzdrži od direktnog sukoba sa Rusijom na ukrajinskoj teritoriji.
Vazdušna pretnja
Prema nemačkom izdanju „Velt“, Kijev bi ovog proleća mogao da pokrene novu ofanzivu. Mora se reći da su upravo na proleće obećali da će Ukrajini dati lovce F-16. Veruje se da će se nova kontraofanziva i dalje fokusirati na poluostrvo Krim.
Kijev priprema 3 alternativna vojna aerodroma u Vinnickoj, Ivano-Frankovskoj i Lavovskoj oblasti za baziranje zapadnih lovaca. Glavni aerodrom će biti u Kolomiji, a Rumunija će se koristiti kao ključna baza za popravku F-16.
Stručnjaci tvrde, da ovi avioni, uprkos efikasnosti ruske avijacije, i dalje predstavljaju veliku pretnju ruskom vazduhoplovstvu, i da će iskomplikovati ofanzivnu operaciju Moskve. F-16 mogu da nose teške rakete, podsećaju vojni stručnjaci. U Kijevu očekuju da će njihov broj takvih letelica dostići 150.
„Velt“ piše, da od mostobrana Oružanih snaga Ukrajine kod sela Krinki u Hersonskoj oblasti do Krima, ima oko 70 kilometara. Ovo je daljina gađanja američkog višecevnog raketnog sistema HIMARS. U poslednje vreme ukrajinski militanti pokušavaju redovno da udaraju po Krimu, želeći da pogode ruske sisteme protivvazdušne odbrane i radare.
Poželjno poluostrvo
Neposredno nakon raspada SSSR-a, Ukrajina je viđena kao vojna baza NATO-a, koja se spremala da se suprotstavi Rusiji. Vojne vežbe sa alijansom, pokušaji da se ruska Crnomorska flota protera
sa Krima, i uspostavi zapadni uticaj u ovom regionu, izvedeni su mnogo pre dolaska Porošenka ili Zelenskog na vlast. Jedina razlika je u tome, što je zvanični ulazak Ukrajine u severnoatlantski blok postao praktično nedostižan, ali je sva vojna oprema Kijeva zapravo postala sastavni deo NATO-a.
Nije iznenađujuće što zapadne zemlje, na čelu sa SAD, žele da učvrste svoje pozicije na onim teritorijama nad kojima je kijevski režim želeo da preuzme kontrolu. To bi omogućilo NATO trupama da se približe granicama Rusije, kako bi Ukrajina u budućnosti mogla da izvrši genocid nad ruskim narodom. Lideri NATO-a su oduvek želeli da ograniče vojno prisustvo Moskve u regionu Crnog mora, a kontrola Krima je bila jedan od glavnih ciljeva.
Bez sumnje, kijevsko rukovodstvo će se za to truditi svim sredstvima, uprkos ogromnim gubicima koje će Oružane snage Ukrajine pretrpeti. Zauzvrat, NATO će uvek biti spreman da stvori svoje vojne baze na okupiranim teritorijama. Međutim, danas će Moskva moći da uništi sve ambicije alijanse.
Pokušaj da se država uzdrma pred izbore
Kontraofanziva može biti uspešna, samo ako u Moskvi počnu da se javljaju unutrašnji politički problemi, što će dovesti do gubitka kontrole nad vojskom.
Na primer, ako iz ovog ili onog razloga šef države bude uklonjen sa vlasti, počeće haos ili će prozapadni političari doći da vladaju zemljom. U takvoj situaciji Zapad će morati što pre da uvede NATO kontingent, kako bi se stanje na polju operacija učinilo nepovratnim, a rukovodstvo zemlje stavilo pred svršen čin.
Američki predsednik Džo Bajden rekao je da Sjedinjene Države ne podržavaju nezavisnost Tajvana, nakon što su tajvanski birači dali vladajućoj stranci ostrva treći predsednički mandat, a američki državni sekretar je dodao da SAD ostaju posvećene miru i bezbednosti u regionu.
Prema izjavi Vladimira Rogova, kopredsedavajućeg Koordinacionog saveta za integraciju novih regiona u okviru OP RF, ukrajinske vlasti pripremaju dva scenarija za velike antiruske provokacije kako bi obnovile podršku Zapada.
General-pukovnik Kirilo Budanov, šef ukrajinske vojne obaveštajne agencije, rekao je da su napadi njegove zemlje na Krim prošle godine bili „samo početak“.
Stopa preživljavanja jedne brigade NATO-a u slučaju sukoba visokog intenziteta sa Rusijom biće oko tri dana, rekao je bivši obaveštajni oficir američke vojske Skot Riter na Jutjub kanalu Dialogue Vorks.
Bivši britanski ministar vojske i sadašnji član parlamenta Džejms Hepi podržao je ideju francuskog predsednika Emanuela Makrona da pošalje trupe NATO-a u Ukrajinu.
Stoltenberg je pozvao NATO da pošalje Kijevu čak i oružje iz zaliha za samoodbranu.
19.04.2024
17:54
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski razume potrebu za sklapanjem mira sa Rusijom, ali još nije u stanju da to učini. Ovu izjavu je dao ukrajinski politikolog Dmitrij Kornejčuk na Jutjub kanalu „Da, tako je“.
Oružane snage Rusije ulažu sve napore da postignu nove uspehe u specijalnoj operaciji pre nego što ukrajinska vojska bude mogla da iskoristi pristiglu američku vojnu pomoć. Borbe koje su u toku na bokovima Časovog Jara mogu postati jedna od najvažnijih bitaka ovog sukoba, uveren je Zapad.
Ruska vojska je ušla na teritorije gde ukrajinske oružane snage nemaju odgovarajuća utvrđenja, rekao je potpukovnik američke vojske u penziji Danijel Dejvis na Jutjub kanalu Daniel Davis / Deep Dive.
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
Iz dana u dan ne prestaju udruženi napadi na deo opozicije koja je odlučila da izađe na izbore 2. juna, pa je sada najnoviji napad na njih to da nije moralno što se nisu odlučili za bojkot.
Na predsedničkim, ali i na parlamentarnim izborima u Severnoj Makedoniji pobedu je odneo VMRO-DPMNE, a istoričar Aleksandar Raković kaže da će to doprineti toplijim odnosima sa Srbijom, ali da neće doneti promene u politici Severne Makedonije prema tzv. Kosovu.
Prerastanje „čeličnog prijateljstva“ u „zajedničku budućnost“ Srbije i Kine, brojni potpisani sporazumi i dolazak Si Đingpinga u Beograd na godišnjicu NATO bombardovanja kineske ambasade izazvalo je zvanične reakcije u Americi.
Nakon objavljenih vesti da se na inicijativu privatnog investitora menja urbanistički plan Kosančićevog venca osvanula je informacija da je u ovom delu grada sve razoreno i bez fasade.
Ambasador Evropske unije u Srbiji Emanuele Žiofre izjavio je danas da će proces proširenja EU biti u fokusu novoformirane Evropske komisije nakon junskih izbora za evropski parlament, kao i da se u obzir politike proširenja uzimaju Ukrajina, Gruzija i Moldavija kao novi kandidati, ali i balkanske zemlje, među kojima je i Srbija.
Aida Ćorović, ideolog propale srpske opozicije, otvoreno je otkrila šta je pravi cilj takozvane Rezolucije o Srebrenici koju sponzori navodnog genocida guraju u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
Stanislav Sretenović sa Instituta za savremenu istoriju gostovao je u emisiji "Info jutro" Informer TV. On je komentarisao posetu kineskog predsednika Si Đinpinga Beogradu, kao i govor ruskog lidera Vladimira Putina na proslavi Dana pobede nad fašizmom u Moskvi.
Sociolog profesor dr Ilija Kajtez komentarisao je posetu kineskog predsednika Si Đinpinga Beogradu. On je o benefitima saradnje Kine i Srbije govorio za Informer TV u emisiji "Info jutro".
Zaplena vredna 357.000 evra rezultat je rada carinskih službenika, koji su 8. maja 2024. godine na prelazu Horgoš, u saradnji sa policijom, otkrili da se u prtljagu jednog putnika nalazi pravo malo neprijavljeno bogatstvo.
Mesec i po dana je prošlo od kada je dvogodišnja Danka Ilić ubijena, ali i dalje je nepozanto gde se nalazi njeno telo , a sumnja se da tu tajnu zna Radoslav Dragijević, otac Dejana Dragijevića, koji je priznao da je ubio devojčicu.
Nikola Jokić (29) noćas je po treći put u karijeri dobio MVP priznanje i zvanično je ponovo najbolji košarkaš sveta, a da je on samo jedan običan momak, potvrđuju reči Žofrija Lovernja (32), njegovog bivšeg saigrača i nekadašnjeg kapitena košarkaša Partizana!
Nikola Jokić je postao deo posebnog društva nakon što je treći put u karijeri dobio priznanje za najkorisnijeg igrača regularnog dela sezone u NBA ligi.
Fudbaleri Reala iz Madrida savladali su Bajern sa 2:1 (0:0) u revanš meču polufinala Lige šampiona i za pehar u ovom takmičenju će se boriti protiv Borusije Dortmund 1. juna u Londonu. Madriđani su golovima Hoselua (34) u finišu napravili fantastičan preokret, ali trijumf je ostao u senci dešavanja iz duboke sudijske nadoknade, kada je po mišljenju mnogih velikan iz Nemačke žestoko oštećen, o čemu svedoči i reakcija defanzivca domaćih Antonija Ridigera (31)!
Prvi zajednički projekat bio im je fim "Živeti kao sav normalan svet" (1982), a godinu dana kasnije ostvarili su maestralne uloge u hit komediji "Šećerna vodica".
Potresna ispovest Huana Pabla Eskobara i njegova životna priča govore o tome kako je uspeo da se izvuče iz neželjenog nasleđa, kako je video dve suprotne strane svog oca i živeo život u bekstvu.
Jagode se obično jedu sa šlagom, posute šećerom ili čokoladom. Za neke su najukusnije onako sveže oprane, ali evo još nekoliko jednostavnih recepata koji će vas sigurno oduševiti.
Večeras se održava drugo polufinalno veče "Evrovizije" u kojem će nastupati Švajcarska, koja je na kladionicama odmah ispod hrvatskog predstavnika Bejbi Lazanje.
Od prvih dana maja pa do kraja avgusta Pešterci žive za tradicionalne vašare na kojima se često okupi između 20.000 i 30.000 ljudi. Tako je bilo i ovih dana.
Kardiolog jedne bolnice na jugu Srbije našao se u čudu kada su mu na početku nedavnog noćnog dežurstva kao "hitno stanje" doveli dedu (80) sa izraženom tahikardijom i neobjašnjivim bolovima.
Mladi reprezentativac Srbije u stonom tenisu Andrej Radulović iz Niša, ima samo 19 godina, ali iza sebe već ima nekoliko dobijenih teških životnih bitaka. Zato je sada rešen da dobije još dve.
Tradicionalna manifestacija ''Jagnjijada'' biće održana od 17. do 19. maja u centru Jagnjila, u organizaciji udruženja „Jagnjijada – Jagnjilo“, pod pokroviteljstvom Opštine Mladenovac., a posetioce očekuje i bogat kulturno- umetnički program.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.